*
Vaše imenovanje na mjesto ministra poljoprivrede snažno je
odjeknulo u javnosti Brodsko-posavske županije, stanovnici su
konačno dočekali da netko iz ovoga kraja dođe na tako visoku
poziciju. Kako ste se osobno osjećali u trenutku kada je nova Vlada
dobila potporu Sabora i kad ste i službeno postali ministar?
-
Ponosan sam što sam izabran u novu Vladu i što ću, kako kažete,
biti prva osoba iz Brodsko-posavske županije na tako važnoj i
visokoj dužnosti. Naravno, izbor me obvezuje da se kroz politiku
Vlade i politiku koju ću voditi kroz ministarstvo poljoprivrede
potrudim maksimalno promijeniti loše stvari u hrvatskom agraru i
ribarstvu. Posla će biti puno i zahtijevat ću od mojih suradnika da
vidimo gdje je sve moguće u kratkom roku napraviti uštede i
promijeniti način funkcioniranja cijelog sustava i svih sudionika u
lancu. Smatram da je Slavonija, a time i Brodsko-posavska županija,
zaslužila da se pokrene razvoj i da proizvodnja hrane postane
prioritet.
*
Nikada u proteklih 21 godinu iz ove županije nitko nije sjeo u
ministarsku fotelju. Znači li to konačno da će ovaj kraj dobiti
pozornost kakvu zaslužuje? Možemo li očekivati još koje ime u
Zagrebu (pomoćnici ministra ili slično)?
-
Smatram da niti jednu hrvatsku regiji ne treba favorizirati, ali
moramo biti svjesni da je Slavoniji važno vratiti samopouzdanje i
samopoštovanje. Ljudi žele pošteno raditi i živjeti od svoga
rada, a to žele i većina hrvatskih poljoprivrednika. Smatram da je
došlo vrijeme da podvučemo crtu i vidimo kakve je efekte davao
dosadašnji sustav poticaja, koje su proizvodnje povećane, gdje smo
po cijenama došli na razinu svjetskih cijena i što je ono što bi
mogli proizvoditi i ponuditi kroz turizam i izvoz. Smatram da se
sustav može izgraditi tako da se može mjeriti efikasnost svakog
poljoprivrednika, koliki su mu prinosi, kvaliteta proizvedenog i kako
mu olakšati plasman na tržište. Za sada ne bi otkrivao članove
moga kabineta, moj je moto da se treba izabrati stručne ljude, a od
njih ću tražiti znanje, radišnost i lojalnost.
*
Očekuje Vas nimalo lagan posao, poljoprivreda je oduvijek
"škakljivo" područje. Što će Vam biti prvi koraci, na
čemu ćete inzistirati?
-
Vrlo brzo počet ćemo donositi odluke važne za poljoprivredu. U
donošenje odluka očekujem kvalitetnu suradnju sa strukovnim
komorama, udrugama proizvođača, znanstvenom zajednicom,
predstavnicima prehrambene industrije, trgovaca i dr. Vremena su
takva da je hrana postala tražena roba i to je naša šansa, koju
možemo iskoristiti samo ako smo organizirani. Moje je prvi cilj da
stručni ljudi ministarstva, naših agencija i savjetodavnih službi
svoje veliko znanje ponude proizvođačima, da im budu konzultanti i
da ih uvjere kako je udruživanje i zadruge, te klasteri najbolji
način da se čvršće postave prema otkupljivačima i da budu
konkurentniji. Važan segment koji želim odmah pokrenuti je to koje
ćemo projekte za ruralni razvoj ponuditi EU, a za koje možemo
dobiti veliki novac. Znam da je dokumentacija veliki problem bio
našim proizvođačima, a nastojat ću mobilizirati sve stručnjake
da se ovom segmentu pristupi snažno i da povučemo sva sredstva koje
ćemo imati na raspolaganju. Isto tako želim da u smišljanju ove
strategije svoj doprinos daju i sami proizvođači preko svoje
poljoprivrede komore, koja bi trebala postati mjesto rješavanja
problema i partner u pregovorima sa Vladom, ministarstvom.
*
Što će biti s poticajima, jer neprestano se govori o zlouporabama,
o "muljažama", a inspekcije uspiju prekontrolirati tek
pojedince. Kako uvesti reda u taj segment poljoprivrede?
-
Sustav ozbiljnije i odgovornije kontrole je neophodan, jer je
potrebno znati gdje novci odlaze, troše li se namjenski, odnosno,
daju li efekt i proizvodi li se više. Vremena su takva da država
ima sve manje novca, a porezni obveznici sve teže podnose teret
krize, kako svjetske tako i naše strukturne. Naša je obaveza da
novce poreznih obveznika koristimo za dobrobit svih, odnosno da se
ulaganje kroz poticaje vidi kroz veću proizvodnju žitarica,
mlijeka, mesa, voća i povrća. Pritom je važno i da su cijene
stabilne, te da nema velikih udara na standard građana. Kada budemo
proizvodili više i po cijenama koje su povoljne automatski će se
smanjivati i potreba da
se sve uvozi.
*
Vaš izbor na ministarsko mjesto otvara i pitanje funkcioniranja
Općine Bukovlje. Tko će obnašati dužnost načelnika?
-
U općini Bukovlje imamo dugogodišnji
kontinuitet kvalitetnog upravljanja i vođenja općinske uprave.
Zamjenik načelnika Stipica Mirković u suradnji s pročelnikom
Jedinstvenog upravnog odjela Marinkom Jušćakom, te Općinskim
vijećem na najbolji način će nastaviti vođenje naše jedinice
lokalne samouprave.
*
Što činiti s raspolaganjem državnim poljoprivrednim zemljištem, u
Brodsko-posavskoj županiji posebno su tu izraženi veliki problemi,
pa dolazi do sukoba, optužbi, poništavanja natječaja...
-
Problem poljoprivrednog zemljišta sličan je u svim dijelovima
zemlje gdje ga ima. Smatram da se državna zemlja ne smije prodavati
nego davati u dugogodišnju koncesiju i to ne po stranačkim ili
rođačkim osnovama, nego isključivo prema jasnim kriterijima da ona
dođe u ruku dobrih proizvođača koji sutra mogu postati vrhunski
proizvođači koji će povući razvoj zemlje. Svi mi znamo da u
svakom slavonskom selu ima onih koji zaslužuju da zemlju dobiju jer
rade, ulažu i proizvode, a da ima i onih kojima je politika
omogućila da lako dođu do zemlje i do svog sebičnog interesa za
lakom zaradom. Zemlja je resurs koji se, kako je kriza u svijetu
jača, pokazuje kao najvrjednija roba i to moramo cijeniti.
*
Kakva je Vaša vizija hrvatske poljoprivrede, hoće li biti velikih
zaokreta u funkcioniranju Ministarstva? Može li se boriti protiv
jakog uvoznog lobija, kad će slavonska svinjetina doći na stolove
dalmatinskih hotela?
-
Naša je vizija da proizvodimo dovoljno hrane za naše potrebe, za
naš turizam, a ako je moguće i za izvoz. Hoćemo li to uspjeti?
Odgovornost je na svima nama, smatram da svi moramo prepoznati svoju
ulogu i odgovornost da se to i ostvari. Hrvatska je svoje tržište
otvorila svijetu i tu ima jako malo mogućnosti da ograničavamo
uvoz. Ali ako domaća industrija, naši hoteli na domaćem tržištu
mogu kupiti sirovine po cijenama nižim od onih na europskim i
svjetskim robnim burzama onda neće biti potrebe za uvozom. Svako tko
radi za profit gleda kako da ima najmanje troškove proizvodnje. Ono
što je važno je da se pooštri kontrola onoga što uvozimo i da
uvoznici budu odgovorniji prema građanima. Nije u redu da se pod
cijenu zarade građanima prodaje roba koja je kupljena u svijetu na
„rasprodaji“ i pri kraju roka upotrebe. Turizam i poljoprivreda
su naša budućnost, a do sada se to nije koristilo na način da se
jače povežu. Moj je cilj da se to konačno učini.