*
Tijekom ovih dana aktualni su sastanci hrvatskih župana. Prvo su se
u Požegi sastali čelni ljudi slavonskih županija, a onda je u
Zagrebu održan sastanak Zajednice hrvatskih županija. Na oba
sastanka jedna od ključlnih tema bila je sanacija hrvatskih bolnica,
pri čemu je istaknut velik broj nepoznanica...
-
Uz župane na sastanku s bili i
pročelnici koji vode zdravstvo, kao i ravnatelji županijskih
bolnica, a svi zajedno, najblaže rečeno, začuđeni smo. Naime,
iako je pripremljen novi zakon, uopće se ne zna što je to pojam
sanacije, pa čak nije definirano ni što je to dug! U 2012. godini
imali smo nekoliko zdravstvenih ustanova koje su pozitivno poslovale,
pa za njih uopće ne treba sanacija, a da ne govorim o tome kako je
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje najveći krivac zbog kojeg
hrvatske bolnice dolaze u negativno poslovanje. Najveći dio problema
nestao bi ako bi HZZO platio sva svoja dugovanja bolnicama, pa se ne
bi događalo da ta državna ustanova trži otpis potraživanja. Kad
govorimo o toj problematici važno je istaknuti i to da se svakim
potpisom aneksa ugovora s HZZO-om smanjuju limiti županijskim
bolnicama, svaki put bolnicama je namijenjeno sve manje novca. To
nikako nije u skladu s napretkom medicine, novim pretragama, novim
uređajima, povećanjem pacijenata...
*
Gdje je slavonskobrodska bolnica u svemu tome?
- Ako bi HZZO priznao sve što je
odrađeno i fakturirano, Opća bolnica dr. Josipa Benčevića je
apsolutno pozitivna! Poseban problem je i to što ne znamo iz kojih
novaca država planira sanirati bolnice jer u proračunu tih novaca
nema. Stalno se govori o decentralizaciji, pa postavljamo pitanje
zašto Ministarstvo ne bi dozvolilo da manji dio sredstava
namijenjenh bolnicama iskoristimo za izvanredne slučajeve, a sve
ostalo namijenimo plaćanju dugovanja dobavljačima lijekova i
ostalima. Na taj bi način bolnice bile sanirane.
*
Prema onome što je predstavljeno javnosti, čini se da država
preuzima kontrolu nad bolnicama, ali uz puno nepoznanica?
- Zakon kaže da se sanacija obavlja
tijekom dvije godine, dok u sljedeće dvije godine bolnice trebaju
voditi sanacijski upravitelji koje imenuje Ministarstvo zdravlja. A
što ako se u te druge dvije godine ponovno akumuliraju dugovi? Što
će županije preuzeti? Što će biti s investicijama jer u
slavonskobrodskoj bolnici u tijeku je projekt izgradnje poliklinike
vrijedan 35 milijuna kuna, kao i investicija objedinjenog hitnog
bolničkog prijema? Ono što nas najviše tišti je činjenica da se
osnivač zdravstvene ustanove, a to je Županija, mora u roku od
mjesec dana očitovati ide li u sanaciju ili ne ide. Mi bismo se,
dakle, morali očitivati do kraja siječnja, i u roku od par dana
trebala bi biti pripremljena sjednica Županijske skupštine na kojoj
će vijećnici dobiti sve potrebne podatke koje nam treba dostaviti
zdravstvena ustanova, a ona to ne može pripremiti jer kraj
kalendarske godine ne znači i kraj fiskalne godine. Da ne govorim
kako je, prema Zakonu, nemoguće pripremiti sjednicu Skupštine u
tako kratkom roku. Nejasno je i što bi se dogodilo ako Skupština
odbije sanaciju. Puno je nejasnoća i nedorečenosti i zato tražimo
odgodu primjene tog Zakona.
*
Kad već govorimo o zdravstvu - kakvo je stanje s financiranjem
izgradnje poliklinike?
- Radovi teku dobrom dinamikom, što
se može vidjeti svakodnevno, ali problem je nastao jer Ministarstvo
gotovo punih pet mjeseci nije izvođaču platilo ni jedne kune.
Isplata je bila potkraj 2012. godine i izvođaču nije bilo lako do
tada raditi. Ipak, komplikacije vezane uz davanje suglasnosti za
zaduženje Županije su prevladane i izgradnja poliklinike nije
upitna. Dosad još nismo razgovarali o opremanju, što nije
zanemariva stavka. Dio inventara koji bolnica ima bit će iskorišten
i u novom objektu, ali takav projekt mora imati punu opremljenost,
kao što treba biti opremljen i objedinjen hitni bolnički prijem.
Očekujem pomoć Ministarstva kako bi ti kapitalni objekti mogli biti
u punoj funkciji.
*
U kuloarima se spekulira da će sanacija bolnica donijeti ponovnu
centralizaciju, pa i moguće "spajanje" bolnica, odnosno,
da će pojedine ustanove ostati bez nekih odjela.
Hoće li Slavonski Brod i Nova Gradiška izgubiti odjele?
- O tome se govori, ali Ministarstvo
ne pruža potrebne informacije i riječ je o neprovjerenim glasinama.
Takve odluke bile bi opasne po zdravstvenu zaštitu pacijenata! Nitko
nije protiv uvođenja reda i sanacije, ali prema podacima s kojima
raspolažemo, čini se kako je tu samo riječ o kadroviranju i
preuzimanju bolnica. Ne zna se što se krije iza pojma reforme i
sanacije zdravstva, ne znamo hoće li biti spajanja bolnica, odjela,
što će biti s radnicima na tim odjelima... Bilo bi dobro da nam je
Ministarstvo dostavilo plan sanacije, ako već traže da Županijska
skupština odlučuje o tom postupku. Ovako, sve je tapkanje u mraku.
Moramo donijeti odluku i ne znamo što će biti nakon toga. Uostalom,
županijske bolnice nisu najveći generator gubitaka. O sanaciji
kliničkih bolničkih centara nitko ne govori, a oni prave 60 posto
dugova u hrvatskom zdravstvu!
*
Prema planu sanacije, uprave će postavljati država, a ne županija,
koja je osnivač bolnica...
- Točno tako. Na djelu je nova
centralizacija, iako Europska unija zagovara što jaču
decentralizaciju. Kako se planira, u upravnom vijeću bit će jedan
član iz redova zaposlenika, a sve ostale postavljat će država.
*
Sa zdravstva prelazimo na problem poljoprivrednog zemljišta, jer na
tom polju županije su ostale kratkih rukava...
- Ostajemo bez 25 posto sredstava od
zakupa poljoprivrednog zemljišta s obzirom na to da je Vlada
donijela odluku po kojoj ti novci više ne idu županijama, a bili su
korišteni za unapređenje poljoprivrede. Konkretno, u posljednje
vrijeme mi smo ih koristili za navodnjavanje na području općine
Orubica, s Hrvatskim vodama radili smo sanaciju kanala, radili smo
projekte u stočarstvu kojima smo pomagali programe umjetnog
osjemenjivanja, pa nakon toga kupovine rasplodnih nazimica... Želja
nam je nastaviti s takvom praksom, u planu je navodnjavanje bazena
oko općine Sibinj, točnije Jelas polja, pa navodnjavanje oko općine
Vrpolje, a ako imamo 3-4 milijuna kuna manje u tom razdjelu
poljoprivrede, sigurno će biti teže ostvariti sve planirano. Ali,
mi naše poljoprivrednike nećemo ostaviti na cjedilu. I tu je na
djelu jedan oblik centralizacije pri čemu ne znamo kamo će taj
novac biti proslijeđen.
*
Očito da će o zdravstvu i poljoprivredi biti još govora, no u
proteklom razdoblju bilo je i vedrijih vijesti?
-
Nedavno sam rekao da se, unatoč
krizi i recesiji, imamo čime ponositi, a to su naši ljudi. Oni su
naš najveći potencijal jer unatoč svim problemima, u stanju su
pripremiti sjajne projekte. Poljoprivredna škola Matije Antuna
Reljkovića jedan je od takvih primjera, jer je Biotehnološki
centar, koji je u izgradnji, vrijedan više od milijun eura, projekt
koji velikim dijelom financira Europska unija, a Županija
sufinancira 3 milijuna kuna. Taj je projekt izuzetno važan ne samo
za obrazovanje već za cijelo gospodarstvo jer već su se javili
gospodarstvenici iz susjednih zemalja koji žele surađivati s
Poljoprivrednom školom. Iskoristivši svoja umijeća, naši su ljudi
uspjeli privući i druga sredstva Europske unije, a Županija je tu
stalni partner.
*
Puno je i realiziranih i planiranih projekata...
- Izdvojio bih samo neke od njih, a
tu su OPG Kadić s projektom od tri milijuna kuna, Hlad je ostvario
projekt od 12 milijuna... Od pripremnih radova ističem
Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Rečić u Oprisavcima, gdje
gradi farmu nesilica u koju ulaže 4 milijuna, pa podizanje novih
nasada u OPG-u Stipe Velikanovića vrijedno 1,8 milijuna kuna, zatim
farma pilića Jozić vrijedna 3 milijuna kuna, uzgoj gljiva
Križanović u Gornjim Bogićevcima vrijedan 8 milijuna, uskoro
dolazi projekt izgradnje nerazvrstanih cesta u općini Brodski
Stupnik, vrijednih 1,8 milijuna, OPG Krstanac u sustav krava-tele
ulaže 5 milijuna, Peradarstvo Gajić priprema projekt od 1,5
milijuna, OPG Kolesarić za tov svinja ima projekt vrijedan 6
milijuna, sušara za žitarice OPG-a Blaževac vrijedna je 2
milijuna... To je samo dio onoga što su naši ljudi pripremili i
dobar dio ostvarili. Od 2009. do 2012. godine iz Brodsko-posavske
županije kandidirani su, i većinom realizirani, projekti vrijedni
330 milijuna kuna!
*
Podjela Hrvatske na dvije statističke regije, umjesto dotadašnjih
pet, opet je unazadila Slavoniju. I vi ste protiv takve podjele?
- Kako neću biti! Baš ovaj tjedan
slavonski župani sastali su se u Požegi i jedna od tema bila je
nastavak rada na europskim projektima. Opet ću spomenuti
Biotehnološki centar koji sufinanciramo s 3 milijuna kuna i pitam
što će se dogoditi kad se pojavi neki sličan kvalitetni projekt, a
Županija nema više novca za sufinanciranje? Jer, ovakvom podjelom i
izjdnačavanjem uvjeta ulagači će otići u Zagreb ili područje oko
Zagreba, nas neće ni pogledati. Osim toga, nakon nove regionalne
podjele imali smo jedan jedini sastanak s odgovornima iz Ministarstva
i nakon toga ništa. Naše razvojne agencije ne znaju kako dalje
raditi, što će biti s regionalnim operativnim planovima, što će
biti s projektima koje je zajednički kandidiralo svih pet slavonskih
županija... Nitko na to ne daje odgovor i zato smo zatražili žuran
sastanak na kojem će mjerodavni ljudi iz ministarstva sve razjasniti
ljudima koji vode razvojne agencije i upravne odjele.
*
Ta podjela samo je jedan od detalja na koje slavonski župani ukazuju
i ističete da suradnja s ministarstvima nije na onoj razini na kojoj
bi trebala biti?
- To je točno iako ne mogu govoriti
da je takav slučaj sa svim ministrima i ministarstvima. Primjerice,
ministrica kulture Zlatar Violić bila je kod nas i dogovoreni su
konkretni koraci, zadovoljavajuća je suradnja s ministrom zaštite
okoliša Zmajlovićem, iako su u pitanju teške teme poput zagađenja
zraka. Zadovoljan sam i suradnjom s predsjednikom Ivom Josipovićem.
No, u pojedinim ministarstvima su nam vrata zatvorena pa nemam
kvalitetne kontakte s Ministarstvom zdravlja, kao ni s Ministarstvom
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koje je vrlo bitno. To
me posebno boli jer smo jedna od županija koja ima što ponuditi,
što potvrđuje pohvala koju smo dobili na Sajmu županija u Zagrebu
jer smo tada imali čak 16 kandidiranih projekata za sredstva EU, a
npr. Sisačko-moslavačka županija u tom trenutku nije imala nijedan
projekt!
*
Županija na svojim "leđima" nosi i školstvo i
cestogaradnju?
- Pred završetkom je obnova osnovne
škole u Novoj Kapeli, vrijedno 6,2 milijuna kuna, a nakon problema
tijekom radova dobili smo jamstva izvođača da će sve biti dovršeno
u dogovorenom roku. U tijeku je izgradnja športske dvorane u
Adžamovcima, dok je otvaranje školsko-športske dvorane u
Okučanima, vrijedne više od 10 milijuna kuna, pitanje dana. U
tijeku je rekonstrukcija osnovne škole u Garčinu gdje smo nakon
poteškoća, a zbog zaštite naših prava, morali pokrenuti sudski
spor. Očekujem skoro natječaj za novog izvođača i završetak
radova. Što se tiče prometne infrastrukture, odrađene su
prometnice u Donjim Andrijevcima, pa ceste u Sibinju, Novoj Gradiški,
Donjim Rogoljima u općini Okučani, te veoma važna cesta u Lipovcu,
općina Nova Kapela, kojom smo kvalitetno spojeni s
Požeško-slavonskom županijom. Sa Županijskom upravom za ceste
napravljen je plan za ovu godinu prema kojem će se uložiti više od
20 milijuna kuna u cestogradnju.
*
Na dva kraja županije odvijaju se dva projekta velikih vodovodnih
sustava. U Sikirevcima je bilo dosta problema jer na samome izvorištu
mještani nisu imali mogućnost korištenja te infrastrukture...
- Ti ljudi imaju pravo kada traže
obnovu prometnica koje se koriste za pristup crpilištu, kada traže
vodovod u svom selu, kao što Brodsko-posavska županija ima pravo
tražiti da sjedište i središte Regionalnog vodovod istočne
Slavonije bude na našem području. Vjerujem da će Hrvatske vode,
koje su najodgovornije za ta pitanja, pripremiti uvjete kako bi se
moglo osnovati poduzeće za upravljanje Regionalnim vodovodom, a
istovremeno i da će Sikirevčani dobiti sve što im pripada. Što se
tiče zapadnog vodovoda, tamo nema većih problema, regionalni
dijelovi su većim dijelom završeni i sada se treba širiti prema
krajnjim korisnicima. Vodovod istočne Slavonije vrijedan je 173
milijuna, a realizirano je 86 milijuna, dok je Zapadni regionalni
vodovod vrijedan 153 milijuna, a dosad je realizirano 90 milijuna
kuna. Ne smijemo zaboraviti ni IPA projekt vodoopskrbe Slavonskog
Broda s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacijom
koja obuhvaća i susjedne općine, vrijedan 210 milijuna kuna, pri
čemu je do danas ostvareno 80 posto projekta.
*
Ušli smo u izbornu godinu, ali i godinu u kojoj ulazimo u Europsku
uniju. Bit će posla...
- Uvjeren sam da je naša šansa u
Europskoj uniji i da nas tamo čeka pozitivna i svijetla budućnost.
A izbori... O rezultatima će odlučiti birači, a mene u svemu tome
zanima to da se nastave svi projekti koje je Brodsko-posavska
županija kandidirala jer oni će omogućiti poboljšanje života
naših građana. Bez obzira na to tko pobijedi, ti projekti ne bi
smjeli doći u pitanje.
*
Hoćete li Vi biti kandidat? Zanimljivo je da ste, iako jedan od
najmlađih župana, ujedno i jedan od župana s najdužim stažem na
toj dužnosti...
- O samoj kandidaturi odlučit će
moja stranka, a i bit će dosta vremena da se o tome govori kad krene
predizborna kampanja. Što se tiče staža, čast mi je i drago mi je
što je tako. U svom prvom mandatu imenovan sam županom 29. siječnja
2008. godine, a još mi je draže što sam prvi župan koji je na
izborima 2009. izravno izabran na tu dužnost. To je bio veliki,
pozitivan korak u demokratizaciji Hrvatske jer vrlo često se dogodi
da ljudi ne gledaju samo stranke već osobu, imenom i prezimenom.
Zato sam ponosan što sam bio prvi kojeg su birači na taj način
izabrali. Imam odličnu suradnju sa Županijskom skupštinom i svim
vijećnicima, rado primam sve konstruktivne kritike, pa u najvećem
dijelu odluka vlast i oporba zajednički rade za boljitak županije.
*
Bili ste u Americi, često ste u Bruxellesu, kakve utiske donosite s
putovanja? Što možemo naučiti od njih, a mogu li oni nešto
naučiti od nas?
- Amerika je bila predivno iskustvo,
naučio sam puno, ali i shvatio da postoji ogroman potencijal za
gospodarsku suradnju s Hrvatskom, pa konkretno i tvrtkama iz
Brodsko-posavske županije. Upoznao sam tamošnje funkcioniranje
lokalnih i regionalnih vlasti, a što je zanimljivo, primjetan je
njihov visoki demokratski doseg jer se o izborima govori još samo
dan-dva nakon glasanja i nakon toga sve se vrati u normalu. Svi se
okreću unapoređenju uvjeta života, gospodarstva... i ni malo nisu
opterećeni rezultatima. Naravno da su i oni mogli ponešto naučiti
od nas jer nije tamo sve idealno. Vrlo su samokritični i bez
ustezanja su nam ukazivali na svoje greške. Baš ovoga tjedna bio
sam na prijemu u Američkom veleposlanstvu te je i tamo bilo govora o
gospodarskim temama. Zanimljivo je i to što je nedavno prihvaćen
projekt kojeg financira američka Vlada, a riječ je o ulaganju u
Lovčiće!
*
Bruxelles?
- Tamo sam u skupini hrvatskih
dužnosnika koji su promatrači u Odboru regija, uz mene tu su i
župani Dubrovačko-neretvanske i Varaždinske županije,
gradonačelnik Rijeke, zamjenica gradonačelnika Zagreba i još
nekoliko načelnika općina. Učimo se kako funkcionirati kad
Hrvatska uđe u EU jer ta zajednica država puno polaže na
decentralizaciju i regionalnu povezanost. Osobno sam tamo kao član
Europske pučke stranke, a sve funkcionira tako da prvo dolazimo na
zasjedanja klubova, pa nakon toga idemo na plenarne sjednice. Duh
demokratizirane Europe se osjeti i treba ga prenijeti ovamo jer kod
njih, bez obzira na to tko ima kakvo mišljenje, kad se neka odluka
donese većinom glasova, svi idu u tom smjeru. Zato nam EU treba,
unatoč krizi u kojoj se trenutačno nalazi. Unija je naša šansa.
*
Vidite li se jednoga dana u nekom od tijela Europske unije?
-
Ako je čovjek mlad, a nema
ambicija, onda ni ne može ići naprijed. Prije svega vidim se u
institucijama Republike Hrvatske, a ukoliko svojim radom dokažem da
vrijedim i da me moja domovina pošalje u EU, naravno da bih volio
probati i taj dio života.