Debljina arheološkog sloja i kvaliteta nalaza upućuju na to da rimska Marsunija nije bila beznačajno mjesto
Početkom ovoga tjedna nastavljena su i arheološka istraživanja u dvorištu Muzeja Brodskog Posavlja, a voditelj istražnih radova arheolog Josip Lozuk objašnjava: - Već smo proljetos istražili jedan dio, a sada smo nastavili na potezu gdje će biti temelji nove zgrade, tako da još nismo došli do sloja koji nam je zanimljiv. Koliko nam je poznato, osim nalaza iz bliže prošlosti, 17.-18. stoljeća, možemo očekivati srednjovjekovne nalaze, od 14.-15. stoljeća, pa čak i starijeg razdoblja, ali to ne možemo potvrditi dok se materijal ne obradi. Najstariji sloj na ovom području je iz kasnog brončanog doba, starosti 3200-3300 godina. Uglavnom se nalaze ostaci keramike, nešto metalnih i staklenih predmeta koji su uglavnom vezani uz tursko i posttursko razdoblje. Bilo je i nešto novčića. Ovisno o vremenu i nalazima, istraživanje će trajati 10-15 dana.
Istodobno se u preparatorskoj radionici obrađuje materijal iskopan proteklih mjeseci prilikom arheoloških istraživanja područja nove palače Radosavljević (zapadna strana Trga I. B. Mažuranić) te obaloutvrde u ravnini Kazališno-koncertne dvorane.
- Na području obaloutvrde istražili smo ukupno 31 grob, radi se o srednjovjekovnom kosturnom groblju, a usto smo prikupili oko 250 kutija nalaza. Za takav prostor, nešto oko 200 kvadratnih metara, to je ogromna količina. Većina nalaza pripada rimskom periodu, najviše je keramike, većinom posude. Našli smo nekoliko raritetnih primjeraka koji će se sigurno naći u novom postavu kad se bude završila restauracija. Posebno su zanimljive zdjele ukrašene reljefnim motivima. Radi se o kvalitetnoj keramici koja upućuje na viši, bogatiji sloj stanovništva. U svakom slučaju, istraživanja su pokazala da je rimski sloj deblji što se ide više prema Savi, a to potvrđuje pretpostavke da je rimsku Marsuniju "odnijela" Sava, te su nam dostupni krajnji sjeverni dijelovi naselja. Svakako, debljina kulturnog sloja pokazuje da je tu život bujao, bio vrlo intenzivan i da se očito radi o malo većem naselju, ne nekoj usputnoj staciji, malom vikusu. Bio je to rimski gradić u kojem je očito bilo prvenstveno domaće, romanizirano stanovništvo. Na nalazištu nove palače Radosavljević otkrili smo dva rimska bunara i četiri rimskodobna groba, paljevinska, u klasičnom obliku, s pravokutnim okvirom, kakve smo našli i prilikom istraživanja Korza prije petnaestak godina, te puno kvalitetnog rimskodobnog materijala, a o čemu se točno radi bolje ćemo znati kad bude sve očišćeno - zaključuje Josip Lozuk.