Mislim da nema obitelji, kućanstva u kojemu bar jedanput tjedno za obrok nije krumpir, kao prilog ili glavno jelo, kuhani, pečeni, prženi ili bar kao grickalica, čips. Sigurna sam i da svi znaju da je u Europu stigao iz Amerike u 16. stoljeću.
U Brodsko-posavskoj županiji baš i nema puno većih proizvođača krumpira, a s obzirom na usporeniju vegetaciju u svim poljoprivrednim kulturama zbog niskih temperatura, u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u Brodsko-posavskoj županiji smo provjerili kakva je godina za krumpir.
- Vegetacija je nešto usporenija, ali ta hladnoća krumpiru nije baš ni naškodila. Imamo bogatstvo cime, krumpiri su već zatvorili redove i oni koji cvatu već su davali cvat, za one koji su posađeni u normalno vrijeme, pri kraju ožujka i početkom travnja. Neki su i nešto kasnije posadili, ali ova je godina zbog oborina jako povoljna. Kad je nastupilo nicanje nakon 4-5 tjedana imali smo intenzivan porast oborina, tako da krumpir jako dobro izgleda u ovoj fenološkoj fazi formiranja gomolja. No, zbog te cime i vlage, učestalih oborina, velika je i mogućnost pojave bolesti, pa smo već dali preporuku da se odradi prva zaštita protiv plamenjače i koncentrične pjegavosti, a isto tako sad ćemo dati i drugu zaštitu. Treba potrošiti što više škropiva s obzirom na volumen cime kako bi cijela cima bila okupana sa škropivom, odnosno da bude zaštićena. I prihrana preko lista može ići, tko ju prakticira, a ja bih ju čak i preporučila jer u prihrani preko lista ima dosta mikroelemenata koji pogoduju stvaranju otpornosti na bolest - ističe viša stručna savjetnica Mara Maglić, dipl. ing. agr.
Ono što je dobro, ova hladnoća ne pogoduje razvoju krumpirove zlatice: - Krumpirova zlatica, te stare generacije inače se ne bi ni trebale suzbijati, na manjim površinama ih kupimo, a veliki proizvođači moraju prskati. No, odlaganje jaja i piljenje je jako usporeno, tek je početak piljenja te prve generacije pa nisu problem.
Velikih proizvođača krumpira na našem području nema puno jer je to silan posao, a i za krumpir je pogodnije rahlo, malo pjeskovito tlo. Stručna savjetnica Maglić napominje i kako trgovački centri na jedan način i lijene naše ljude.
Predstavili smo obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva Ankice i Marija Palvovića iz Čajkovaca i Luke Šmita iz Nove Kapele koji se bave uzgojem krumpira.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)