Identificiran ekosustav od više od 180 tvrtki
Hrvatska gospodarska komora je u suradnji s Ministarstvom obrane provela mapiranje potencijalnih kapaciteta domaćih tvrtki za uključivanje u obrambenu industriju, a rezultati su predstavljeni na zajedničkom događanju "Gospodarstvo i obrambena industrija", koje je održano u Ministarstvu obrane. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović istaknuo je da se radi o prvom sveobuhvatnom uvidu u tržišni potencijal ovoga sektora: - Ne govorimo samo o onima koji su već dio industrije, već i o onima koji se tek namjeravaju uključiti ili snažnije zakoračiti u obrambeni sektor. Govorimo o cijelom jednom ekosustavu koji trenutno uključuje više od 180 tvrtki. Rezultati mapiranja pokazuju da imamo dobre temelje, više od 75 posto tvrtki ima vlastitu proizvodnju. Isto tako pokazuju gdje postoji prostor za poboljšanje, poput ovisnosti o komponentama iz trećih zemalja. Mapiranje ne završava ovdje i sada, tvrtke nam se uvijek mogu javiti, a HGK je tu da im pomogne da svoje ambiciozne razvojne planove sprovedu u djelo.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je kako hrvatska obrambena industrija i hrvatsko gospodarstvo imaju velike šanse za napredak: - Hrvatska je jaka u inovacijama, a imamo i jedinstveno iskustvo iz Domovinskog rata. Hrvatska obrambena industrija je mala, ali ima sjajna tehnološka rješenja", rekao je ministar Anušić te je izrazio zadovoljstvo što je pokrenuto mapiranje potencijalnih kapaciteta domaćih tvrtki za uključivanje u obrambenu industriju. - Imamo potencijal, možemo razvijati naše gospodarstvo, otvarati nova radna mjesta, jačati naše gospodarstvo i zadržati naše radnike u Hrvatskoj - kazao je Anušić.
Rezultati mapiranja
Prema rezultatima mapiranja na 183 domaće tvrtke, 29 posto djeluje u naprednoj proizvodnji, a dodatnih 14 posto u inženjeringu i R&D uslugama. Po pitanju istraživanja i razvoja, 62 posto tvrtki ima vlastiti R&D odjel za razvoj novih proizvoda, a ulaganja u R&D su među top prioritetima. 67 posto aktivno surađuje sa znanstvenim institucijama i fakultetima. Čak 81 posto poduzeća već izvozi na NATO/EU tržišta, što potvrđuje međunarodnu konkurentnost sektora. Dual-use tehnologije su u posebnom fokusu - 61posto poduzeća razvija rješenja primjenjiva i u civilnom i vojnom sektoru.
Otpornost lanca opskrbe je definitivno izazov. Iako se 43 posto dobavljača nalazi u EU, a 38 posto u Hrvatskoj, i dalje postoji ovisnost o trećim tržištima te kritičnim komponentama poput strojeva i elektroničkih sustava. Visoka je spremnost na suradnju - 67 posto tvrtki izravno je izloženo tržišnoj konkurenciji, ali čak 98 posto spremno je surađivati s konkurencijom u kriznim situacijama.
Logistička spremnost je na visokoj razini - 85 posto tvrtki može isporučiti robu unutar 15 dana. Podizvođačka mreža već postoji - 43 posto tvrtki koristi podizvođače, ali većina (57 posto) još nema razvijenu mrežu, što ukazuje na prostor za jačanje lanca vrijednosti.
Tvrtke imaju ambiciozne razvojne planove - fokus na širenje kapaciteta, inovacije, digitalizaciju i internacionalizaciju, uz činjenicu da 34 posto tvrtki već koristi AI i računalni vid, a 69 posto automatizaciju/robotiku. Sve više poduzeća vidi priliku za diverzifikaciju poslovanja. Najveći interes usmjeren je na suradnju s HV (26 posto) i EU/NATO R&D projekte (21 posto), testiranja s MORH/MUP (19 posto) i certifikaciju (17 posto).
Partnerstva u obrambenom sektoru
Održan je i panel s predstavnicima gospodarstva o industrijskim partnerstvima u obrambenom sektoru. Sve je veći broj tvrtki koje razvijaju napredna tehnološka rješenja s primjenom i u civilnom i u vojnom sektoru, stoga je ključno raditi na povezivanju institucija, industrije i inovacijskog ekosustava. Tako tvrtka Probotica razvija napredne mobilne robotske platforme. Ključni proizvod u portfelju je platforma Seeker, koja služi za transport tereta u zahtjevnim i rizičnim uvjetima, logističku potporu postrojbama na terenu i integraciju modula za evakuaciju i izvlačenje ranjenika s bojišnice.
Pointers Guardian je integrirana tehnološka platforma razvijena s ciljem povećanja situacijske svjesnosti vojnika na bojištu i poboljšanja donošenja odluka u zapovjednim centrima. Objedinjuje više funkcija inače odvojenih sustava u jednom uređaju kako bi zapovjedništvo moglo donositi odluke na temelju potpunih informacija o stvarnom stanju na bojištu. Koristi AI obradu podataka iz više senzora.
Drugo kvartalno savjetovanje za bankarski sektor
Hrvatska gospodarska komora nastavlja s organizacijom redovitih kvartalnih savjetovanja za bankarski sektor s Ministarstvom financija i Hrvatskom narodnom bankom. Kvartalna savjetovanja u HGK predstavljaju odlično mjesto za otvorenu razmjenu mišljenja i stavova regulatora i industrije o regulativi koja je u primjeni, o nadolazećoj regulativi te izazovima, prilikama i trendovima u bankarskom sektoru -istaknula je Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i osiguravajuća društva na početku Savjetovanja. Govoreći o aktivnostima financijskog opismenjavanja u organizaciji HGK naglasila je kako je od početka ove godine održano 20 edukativnih događanja, u 12 gradova, na kojima je sudjelovalo više od 1.300 studenata, srednjoškolaca i profesora, a sve u suradnji s bankama, stambenom štedionicom, društvima za osiguranje, mirovinskim i investicijskim fondovima.
U uvodnom govoru, Ana Zorić, ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija istaknula je važnost dijaloga sa svim dionicima i izrazila zadovoljstvo što su predstavnici bankarskog sektora prepoznali značaj ove inicijative. Uime Hrvatske narodne banke sudionicima Kvartalnog savjetovanja obratili su se Mario Varjačić, direktor Ureda za koordinaciju poslova bonitetne supervizije, nadzora i upravljanja rizicima i Lidija Pranjić, direktorica Ureda za sanaciju kreditnih institucija. Amalija Jurin Nonković, načelnica Sektora za bankarstvo, računovodstvo i reviziju, Uprava za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija, govorila je o primjeni Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu u praksi.
Iako su Zakonom jasno uređeni sadržaj paketa besplatnih usluga, prava potrošača i obveze banaka, Ministarstvo financija je, radi lakšeg informiranja građana, pripremilo i objavilo odgovore na 25 najčešćih pitanja o korištenju paketa besplatnih usluga i ostvarivanju pripadajućih prava.
O CMDI paketu (Crisis Management and Deposit Insurance-BRRD) govorili su Paško Rakić, viši savjetnik u Uredu za sanaciju kreditnih institucija HNB-a, a o istoj temi iz aspekta osiguranja depozita govorila je Martina Rodić, voditeljica Odjela podrške poslovanju u Hrvatskoj agencija za osiguranje depozita. Ciklus prikupljanja podataka i sanacijskih doprinosa 2026. nazočnima je pojasnila Branka Križanić, specijalist sanacijskog fonda u Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita.
U kontekstu regulatornih novosti najavljeno je održavanje webinara na temu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u HGK 14. travnja 2026. na kojem će, između ostaloga, biti predstavljene i najnovije izmjene i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.