Iako se sadnja voćaka preporuča u jesen, moguće je i u rano proljeće, u doba mirovanja vegetacije, a prolazeći selima vidljive su i table s natpisima o prodaji voćnih sadnica. Zastali smo kod jedne takve u Trnjanima i ušli u dvorište umirovljenice Kamile Lozančić: - Mirovina nije baš nekakva, pa se moram s nečim bakćati. Radila sam u Jasinju, u voćnjaku, imam i sama jedan red voćaka, a voćne sadnice sam ponudila na kućnom pragu da malo popravim svoju mirovinu.
Voćnih sadnica ima različitih vrsta, šljiva, kajsija, krušaka, jabuka, kako kaže, svega pomalo.
Domaće, stare sorte za "bašču"
- Obično ljudi navrate koji žele domaće, stare sorte, to nije za plantaže nego za malo po bašči. I sama imam sada samo jedan red voćaka, živim sama i da imam za pojesti. U voćnjaku se sada orezuje, šprica, sve to radim sama, ali ja svoje voćke ne špricam, samo ih orežem jer je to samo za moje potrebe, pa koliko i šta bude, ali bude dobro i bude zdravo. Imam svakakvog voća da kroz cijelu godinu mogu jesti, od prvog ploda, do zadnjeg, a najviše volim kajsije i breskve - priča ova vitalna osamdesetogodišnjakinja.
Dok nam pokazuje voćne sadnice objašnjava kako ih proizvodi: - Podlogu si proizvedem iz koštice, za šljivu i kajsiju iz koštice zerdelije, a za krušku i jabuku si napravim matičnjak i onda taj matičnjak zagrćem, a kad se on ožili, režem pedesetak komada. Koštica se sadi većinom ujesen kad se poljoprivredni usjevi jesenski siju, ječam i žito, stavlja se u stratifikalu, u pijesak u podrum, i kad isklija prenosi se u zemlju vani i kad je toplo vrijeme, ako nema mraza, već će koncem ožujka izlaziti iz zemlje. Prošle je godine bio mraz koncem ožujka, bilo je minus 6, za voće pogubno.
I na slavonskobrodskoj tržnici vlada prilično zanimanje za voćne sadnice. - Gledam trešnje, imam jednu ali bih htjela još jednu posaditi - kaže nam, dok razgledava sadnice, jedna gospođa.
Olga Angelov se pak raspituje za sadnicu šljive čačanke: - Gore, u brodskom brdu, imam svega, samo nemam šljive čačanke i sad sam pitala za nju, ali je nemaju. Ta je šljiva dobra za jelo i pekmez i zato bih ju htjela imati.
Sedam godina nisam ubrao šljivu
Vinko Topalović razgledava sve voćne sadnice: - Gledam šta ima, miješano voće, ali samo gledam jer su mi velike sadnice za autobus, teško ću to moći prevesti za Brčino. Imam voćnjak i u njemu svakakvog voća. Sada je dobro saditi voćke, ali bolje što prije jer sve kasnije ne valja. Najbolje bi bilo ujesen, onda preko zime ima dosta vlage i najbolje se prima, a u proljeće ako nisi vodio računa, brinuo, zalijevao, neće biti ništa, suši se. Sada se voćke obrezuju i "špricaju", ali se mora paziti s čim i kako jer se inače uništi voćka. No, godine su take izašle da više nema voća, a do sada je bilo voća svakakoga, od najranijeg do najkasnijeg i ništa se nije špricalo, ali sada ako nisi ošpricao nećeš imati ništa. U svom voćnjaku nemam puno, ali imam svega pomalo, kajsija, trešanja, bresaka, šljiva, nek' ima unučad. Eto, sedma je godina kako šljive nisam ubrao, a lani nismo imali ni jedne voćke za pojesti, nije bilo ništa, gore nego ovi na gradu. Kod nas je jama, a veliki su mrazevi bili i sve su uništili.
S obzirom na minuse pitamo je li prerano za voćne sadnice na što Vera Novaković, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u Brodsko-posavskoj županiji odgovara: - Nije prerano za voćne sadnice zato što nema smrzavanja tla, tijekom cijele zime nisu takve temeperature bile da je bilo smrzavanja tla i pogotovo sada je povoljna sadnja kada je fenofaza kolanja sokova u kori voćnih sadnica i drveta upravo započela. Preporučuje se jesenska sadnja i uglavnom oni koji sade plantaže provode jesensku sadnju voća, a ovi koji su hobisti, koji na okućnici sade mali broj raznolikih voćnih vrsta oni se odluče za proljetnu sadnju.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)