Pandemija uzrokovana koronavirusom narušila je poslovanje mnogih, pa ni poljoprivrednici nisu ostali pošteđeni. I dok su se proizvođači voća i povrća preorijentirali na digitalne tržnice i online poslovanje, provjerili smo kakvo je stanje sa svinjogojstvom.
- Prije pandemije stanje na tržištu bilo je povoljno za proizvođače svinja, od jeseni je stalno bila dobra potražnja kako za prasadi tako i za tovljenicima, ali nakon ograničenja kretanja i cijena i potražnja za svinjama je pala. Uzrok tome je, mislim, i stanje na europskom tržištu jer otkupljivači na tržištu Hrvatske prate burze ponajprije Njemačke i Austrije i prema njima se ravnaju, a prema tome se formira i cijena. Čak je do prije dva-tri tjedna cijena prasadi bila jako dobra, pa i do 25 kuna kilogram žive mase, a tovljenici su bili iznad 10 kuna, na veliko 11 do 12 kuna. Sada je cijena tovljenika na veliko oko 9 kuna, cijena za one koji kupuju po jednu, dvije svinje još uvijek je iznad 10 kuna, a cijena prasadi je sada oko 18 kuna. Cijene se na europskoj burzi tjedno formiraju, svaki ponedjeljak se objavljuju i gledajući ovaj tjedan cijena je na istoj razini kao i tjedan prije - objašnjava Željko Kucjenić, dipl. ing. arg., voditelj službe u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u Brodsko-posavskoj županiji.
Neorganiziranost otkupa
Stanje u svinjogojstvu godinama je u nezahvalnoj situaciji, pa se prošla godina smatra boljom jer je bila veća potražnja od ponude, ali kako je 2018. godine bilo problema, ostalo je viškova te je i cijena bila niža. Svinjogojska udruga Brodsko-posavske županije okuplja 60-ak uzgajivača, a ono što ističu kao najveći problem je neorganiziranost tržišta, otkupa.
- Problem je doći do kupca, napraviti ugovor. U više smo navrata kao udruga bili u Austriji gdje je to riješeno tako da postoje četiri velika udruženja preko kojih uzgajivači svinja rješavaju i repromaterijal, imaju ugovorenu i isporuku. Kod nas je uzgoj pomalo i "napamet", staviš svinje u tov, pa kad budu za isporuku onda se traži kupac - kaže Kucjenić koji je i član svinjogojske udruge.
Dodaje kako je unazad godinu i pol dana nekoliko većih domaćih proizvođača uspjelo napraviti stalni ugovor s Kauflandom gdje su tjedne isporuke dogovorene unaprijed, iz Brodsko-posavske županije to je Kolesarić, a dvojica su iz Osječko-baranjske županije.
- Upravo se u Europskoj uniji razmišlja o tome da se u strategiji poljoprivrede u novom programskom razdoblju ide u tom smjeru da se stanovništvo opskrbljuje proizvodima s njihovog mjesta boravka. Pokazalo se da opća globalizacija nije dobra, ima puno problema, pogotovo u kriznim situacijama, a ako se ponovno dogodi ovakav problem i nemate svoju proizvodnju, svoju opskrbu na vlastitom tržištu, možete ostati gladni. Doduše, mi smo sve to imali, u svakom gradu imali smo klaonice i lokalni proizvođači su mogli ponuditi svoj proizvod - podsjeća Kucjenić.
Baš zbog toga što nema ugovorene proizvodnje mnogi su i odustali od svinjogojstva, a nekad su se znali ciklusi, cijena prasadi bila je viša u proljeće, do lipnja, srpnja, najjeftinija su bila u rujnu i listopadu, a onda oko Božića i Nove godine cijena opet ide gore. Prošla godina bila je dobra i zbog toga jer se stvorio manjak svinja na europskom tržištu. Naši veliki tovljači uglavnom uvoze prasce za tov, pa ako je tamo visoka cijena, oni traže prasad na domaćem tržištu. Čim traže na domaćem cijena ide gore, to je lančana reakcija. Budući da su zbog pandemije odgođene krizme, pričesti, pa i svatovi, nema ni karmina, a i kirvaji se ne slave s velikim brojem gostiju, ni ne čudi što se ne traže pečenke.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)