Izgradnja ratnog broda
Održani susreti hrvatskih i američkih tvrtki
Predstavnici vodećih američkih industrijskih kompanija održali su u HGK sastanke s predstavnicima domaćih brodograditelja i njihovim dobavljačima o mogućnostima suradnje na izgradnji ratnog broda korvetE za Hrvatsku ratnu mornaricu.
Cilj je jačanje industrijske, tehnološke i gospodarske suradnje između Hrvatske i SAD-a u području obrambene i brodograđevne industrije, a događanje je dio šireg ciklusa industrijskih susreta koje organizira Hrvatska gospodarska komora s ciljem povezivanja domaćih tvrtki s globalnim liderima.
- Projekt višenamjenske korvete za Hrvatsku vidimo ne samo kao nabavu vojne platforme, već i kao priliku za industrijski razvoj. Cilj nam je uključivanje hrvatskih brodogradilišta i dobavljača u međunarodne lance vrijednosti, kao i prijenos tehnologije i otvaranje novih radnih mjesta visoke dodane vrijednosti - rekla je voditeljica Odjela za industriju HGK Tajana Kesić Šapić. Naglasila je da Hrvatska ima dugu tradiciju brodogradnje, visokoobrazovane inženjere i snažan IT i high-tech sektor. - To znači da imamo i znanje i kapacitete za sudjelovanje u složenim projektima poput izgradnje višenamjenske korvete - rekla je Kesić Šapić.
Na događanju su se predstavile američke tvrtke Leidos Gibbs & Cox, Lockheed Martin i GE Aerospace te sudjelovale na B2B razgovorima s predstavnicima brodograditelja Uljanik, Brodotrogir, 3. Maj i Iskra Shipyard te njihovim dobavljačima. Iza Leidosa je više od 100 godina iskustva i sedam tisuća plovila koje je izgradila njihova podružnica G&C Design. Opskrbljuju više od 16 mornarica diljem svijeta. - Ovaj program je puno više od izgradnje brodova, radi se o gradnji hrvatskih kapaciteta koji traju - rekao je globalni potpredsjednik Leidosa za dizajn brodova Bill Cowardin.
- Izgradnjom višenamjenskih površinskih plovila u hrvatskim brodogradilištima, s hrvatskim radnicima i dobavljačima, pomažemo revitalizirati nacionalnu brodogradnju te za generacije koje dolaze stvoriti visoko kvalificirana radna mjesta čije trajanje nadilazi okvire jednog programa - rekao je Cowardin.
- SAD i Hrvatska imaju dugotrajnu suradnju kao NATO saveznici, uz značajnu povijest u zajedničkom radu na dijeljenim sigurnosnim izazovima. Naše su snage bile rame uz rame u zahtjevnim okruženjima, trenirale zajedno u značajnim vježbama, gradeći tako interoperabilnost koja je ključna za našu kolektivnu obranu. Ovo partnerstvo ide iznad naših vojnih kapaciteta. Suradnja Ratne mornarice SAD-a i hrvatskih brodogradilišta je dugogodišnja i postojana, a oslanja se na vašu kvalificiranu radnu snagu za ključna održavanja i popravke - rekao je bojnik Phil Wong, časnik za bilateralne poslove u Veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu, Vojna grupa Hrvatska. -Gradeći na toj povijesti dokazane suradnje, prijedlog dizajna korvete od strane SAD-a produbljuje naše partnerstvo. Takva direktna potpora naporima za modernizaciju Hrvatske ratne mornarice čini obje naše zemlje sigurnijima, jačima i prosperitetnijima - zaključio je Wong.
Nacionalni plan razvoja industrije
Započele konzultacije s domaćim tvrtkama
Industrija ponovno postaje razvojni prioritet, a odluke koje se sada donose odredit će njezin smjer razvoja za sljedeće desetljeće. Koje su slabosti naše industrije i koji su alati za njezinu konkurentnost, bila je tema sjednice Udruženja HGK iz prerađivačke industrije, koja je održana u Središnjici HGK u Zagrebu ususret izradi Nacionalnog plana razvoja industrije Republike Hrvatske 2027.-2034.
Prošla je godina bila izazovna za prerađivačku industriju, uz određene pozitivne signale. Na stabilnost trendova utjecali su i geopolitički događaji, vanjska potražnja, tržišni poremećaji i troškovni pritisci. Rast industrijske proizvodnje bio je usporen, ali relativno stabilan. Studeni je zabilježio rast veći od 10 posto, što upućuje na investicijsku aktivnost i određeni razvojni zamah. Unatoč rastu proizvodnje, zaposlenost u industriji i dalje pada, a produktivnost po zaposlenom zaostaje za europskim prosjekom.
- Sjednica je početak konzultacija između tvrtki i resornog Ministarstva uz podršku HGK. Industrija ovdje govori jednim glasom. Nacionalni plan razvoja naše industrije mora se izraditi na temelju stvarnih potreba poduzeća i mora biti povezan s konkretnim, osiguranim izvorima financiranja. Tu smo kako bismo prijedloge industrije i HGK pretvorili u učinkovite javne politike - rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
- U tijeku je izrada Nacionalnog plana za razvoj industrije kojim će biti definirana prioritetna područja i ciljevi industrijske politike u narednom razdoblju. Njime će biti obuhvaćen niz mjera usmjerenih na modernizaciju, digitalizaciju, povećanje proizvodnih kapaciteta, rast proizvodnje, produktivnosti i izvoza te razvoj digitalnih i zelenih vještina - poručila je Irena Đokić iz Ministarstva gospodarstva te najavila da će u narednim tjednima s radom započeti i radna skupina osnovana s ciljem pružanja podrške izradi Nacionalnog plana. - Analiza stanja prerađivačke industrije s dubljim uvidom u stanje svakog pojedinog sektora je u završnoj fazi izrade te će biti osnova za identifikaciju razvojnih potreba, potencijala i izazova kao i oblikovanje budućih mjera, a sve u suradnji sa članovima radne skupine kao predstavnika relevantnih tijela i institucija u području razvoja industrije - pojasnila je Đokić.
HGK je s predstavnicima prerađivačke industrije iz relevantnih Udruženja HGK ljetos izradila prijedlog mjera, koje su predstavljene na sjednici kako bi poslužile kao temelj za diskusiju i obrise novog Nacionalnog plana.
Mjere HGK mogu se realizirati u kratkom roku i financirati iz nacionalnih izvora. Radi se o ciljanim mjerama, koje su prilagođene veličini i fazi razvoja poduzeća kako bi dale najbrži i najveći učinak. Primjerice, za adresiranje visokih troškova energije i emisija CO₂ te njihovog utjecaja na konkurentnost, razvijena je potpora za dekarbonizaciju energetski intenzivne industrije.
Prema rezultatima mapiranja koje je provela HGK s ciljem daljnjem razrade mjere, identificirano je 38 projekata. Najveći broj prijavljenih ulaganja odnosi se na projekte usmjerene na proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora. Slijede ulaganja u mjere skladištenja energije i povećanja energetske učinkovitosti.
Radoš je istaknuo da će sljedeći potezi imati veliki utjecaj na otpornost i opstanak industrije. - Osim dugoročnih mjera koje će se definirati Nacionalnim planom, trebamo paralelno razvijati rješenja i mjere za industriju koje možemo brzo implementirati - kazao je potpredsjednik HGK