Niti prije desetak
dana održana sjednica Županijske skupštine Brodsko-posavske
županije na kojoj se nadugačko raspravljalo o izvješću
županijskog Centra za gospodarenje otpadom nije dala odgovor na
pitanje koje mnogi u ovoj županiji, a posebno u Slavonskom Brodu
čijih 60-ak tisuća stanovnika svakodnevno "proizvedu"
velike količine otpada, već godinama postavljaju – gdje ćemo sa
svojim otpadom kad se odlagalište na Vijušu napuni ili se odlukom
neke više instance zatvori što je vrlo izgledno i to ne baš u
dalekoj budućnosti. Iako je Centar za gospodarenje otpadom,
odnedavno i s drugim zaposlenikom, osnovan početkom prošle godine,
a Županijska skupština prije toga donijela odluku da se odlaglište
i pogoni grade na Šaguljama kod Nove Gradiške, od konkretnog posla
i rješenja jednako smo daleko kao i prije.
Investicija od 16 milijuna eura
Podsjetimo,
da bi se krenulo u realizaciju projekta, potrebno je da
Brodsko-posavska županija zaključi ugovor s Fondom za zaštitu
okoliša, ali i s oba grada i svim općinama sa svog područja o
izgradnji, organizaciji rada i korištenju budućeg županijskog
Centra.Među potpisnicima svakako mora biti Grad Slavonski
Brod budući da njegovi stanovnici i gospodarski subjekti "proizvode"
najviše smeća. S obzirom na to da takav ugovor nije potpisan, Fond
nije htio ulaziti u investiciju financiranja ekološke studije
odlagališta, idejnog rješenja, lokacijske dozvole i aplikacije
prema Europskoj uniji o sufinanciranju 80 posto investicije ukupno
vrijedne 16 milijuna eura.
Osim
Grada Slavonskog Broda, ugovore nisu potpisale niti općine Slavonski
Šamac, Bukovlje, Podcrkavlje i Rešetari, ali zbog manjih količina
otpada koje dolazi s njihovih područja, ta činjenica nije presudna.
Već ranije načelnici spomenutih općina i gradonačelnik Duspara
istaknuli su da su razlozi zbog kojih nisu potpisali sporazum s
Centrom za gospodarenje otpadom lokacija koja ne odgovara istočnom
dijelu županije te nejasni odnosi vezani za upravljačka prava i
financijske obveze te cijenu odvoza i odlaganja otpada.
Općine
izbjegavaju potpisivanje sporazuma uz obrazloženje da u njemu nema
definirane cijene odvoza po toni, odnosno po domaćinstvu te da ništa
ne znaju o eventualnim budućim financijskim obvezama u gradnji i
opremanju Centra, ali ni o upravljačkim pravima u trgovačkom
društvu. Potpisivanje takvih sporazuma za četvoricu je načelnika i
brodskog gradonačelnika i danas potpuno neprihvatljivo. "Svjestan
sam da se ovaj problem mora riješiti, ali ne tako da nam se prijeti
i ucjenjuje nas se inspekcijama i kaznama ako ga ne potpišemo. Neka
naprave pravi prijedlog sporazuma tako da se dugoročno zna u što
ulazimo, kakva prava imamo i koje obveze prihvaćamo i mi ćemo ga
potpisati. Ne želimo napraviti grešku koju će generacije iza nas
morati ispravljati", jasan je bio načelnik Slavonskog Šamca
Đuro Božić
u svom
odgovoru na pitanje o razlozima nepotpisivanja sporazuma.
Jednako
odlučan i ogorčen na način kojim se od njega tražilo da potpiše
sporazum načelnik je Rešetara Zlatko Aga
koji županijsko vodstvo i direktora Centra Zdravka Sauerborna
optužuje da su ga, služeći se političkim pritiscima, pokušali
staviti pred svršen čin.
- Neki su načelnici popustili pred pritiscima i mimo vlastite volje
potpisali sporazum, no moje Općinsko vijeće bilo je, baš kao i ja,
odlučno da ništa ne potpisujemo bez definiranih cijena i točnih
financijskih obveza. Od direktora Centra dobili smo dopis s
dokumentom u kojemu su samo naše obveze bez ikakvih prava. Osim
toga, Općina Rešetari iz proračuna izdvaja 600.000 kuna za
dokumentaciju za projekt sanacije zatvorenog odlagališta na svom
području na koje je od 1982. do 1997. godine novogradiško komunalno
poduzeće dovozilo otpad i za neke nove financijske obveze mi više
nemamo prostora, kaže Aga dodajući kako je župan trebao prije
utvrđivanja prijedloga sporazuma održati koordinaciju načelnika
gdje bi se stvari razjasnile i usuglasile.
Odbijene lokacije u Vrbi i Podcrkavlju
Dok
načelnik Rešetara, zbog blizine Šagulja, na samu lokaciju budućeg
Centra nema prigovora, ona je, uz već spomenute prigovore oko
nejasnoća s financijskim obvezama i upravljačko-vlasničkim
pravima, glavni kamen spoticanja za ostale načelnike, odnosno
brodskog gradonačelnika. Prigovor je iznio i zamjenik načelnika
općine Podcrkavlje Tomislav Trtanj
koji je podsjetio na ponudu njegove općine koja je, također, izašla
sa sličnim prijedlogom za lokaciju, ali na njihovom području. Dok
je za neprihvaćanje ponude općine Gornja Vrba formalni odgovor da
ta lokacija nije uvrštena u prostorni plan, lokacija u Podcrkavlju
nije prošla zbog lošeg terena i neprikladnog prilaza koji ide
područjem Hrvatskih šuma.
Uglavnom, od potpisivanja ugovora između Brodsko-posavske županije
i spomenutih općina, odnosno grada Slavonskog Broda, barem u onom
obliku u kojem im se do sada nudio, i dalje nema ništa tako da od
onih tri milijuna kuna koje Fond za zaštitu okoliša daje za izradu
dokumentacije za gradnju Centra ni u drugom krugu sasvim sigurno neće
biti ništa. Iako se čuje kako bi nova Vlada mogla ovu problematiku
uzeti u svoje ruke jer ovakvo stanje, očito, nije samo u
Brodsko-posavskoj županiji, po odlučnosti i dosljednosti koju je do
sada pokazala, teško je vjerovati da će imati snage presjeći ovaj
gordijski čvor.
Što o
neprihvaćanju ovako ustrojenog Centra kažu u gradskoj upravi
Slavonskog Broda
Neprihvatljivo nam je nametanje obveza
Grad Slavonski Brod je 15. veljače
2011. godine zaprimio Sporazum o zajedničkoj izgradnji i korištenju
Županijskog centra za gospodarenje otpadom Brodsko-posavske
županije. Grad nije potpisao Sporazum iz razloga što bi takvim
Sporazumom preuzeo obveze koje prema Planu za gospodarenje otpadom
Brodsko-posavske županije za razdoblje 2008.-2015. godine samo za
Grad iznose cca. 16 milijuna kuna. Preuzeti obveze tijekom godine,
bez planiranih sredstava u Proračunu, Zakonom o proračunu i Zakonom
o fiskalnoj odgovornosti nije dopušteno. Osim navedenog, predloženim
Sporazumom nije definirano, niti smo obaviješteni, na koji način i
pod kojim uvjetima bi funkcionirao Centar za gospodarenje otpadom.
Isto tako Gradu je ostalo nepoznato zašto se za lokaciju Centra za
gospodarenje otpadom nije prihvatio prijedlog jednake udaljenosti za
sve korisnike, na području Gornje Vrbe ili Podcrkavlja.
Poduzimanje
samostalnih radnji, bez dogovora, od strane Brodsko-posavske županije
te istovremeno nametanje obveza bez utvrđenih prava za Grad
Slavonski Brod je neprihvatljivo, a vjerujemo i za sve ostale buduće
korisnike. Dokle god je takav netransparentan način vođenja
uspostave Centra za gospodarenje otpadom mi nismo u mogućnosti
potpisati traženi Sporazum.
Osim toga, ovim Planom za
gospodarenje otpadom Brodsko-posavske županije za razdoblje
2008.-2015. godine predviđeno je upravljanje sustavom modelom
javno-privatnog partnerstva. Ostaje nepoznato kakve odluke čekaju
jedinice lokalne samouprave ovakvim načinom upravljanja, te dok ne
budu poznate sve činjenice u ovom Projektu nemoguće ga je
prihvatiti kao obvezu.
Grad Slavonski Brod