Za Gajnu, zaštićeni krajobraz 20-ak km nizvodno od Slavonskog Broda, čula je većina žitelja Brodsko-posavske županije. Taj poplavni prisavski pašnjak je u protekle tri godine zahvaljujući trudu Brodskog ekološkog društva i županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima te žiteljima Oprisavaca postala ''arka'' za zaštićene hrvatske autohtone pasmine. Slične arke u Europskoj uniji imaju još Švicarska i Nizozemska s kojima naši zaštitari prirode njeguju uspješnu suradnju.
Na tom prostoru nalaze se konji hrvatski posavci, hrvatski ovčari, crna slavonska svinja i 40 grla slavonsko-srijemskog podolskog goveda, što je trećina populacije u Hrvatskoj. Goveda su tu kako bi se sačuvao poplavni pašnjak Gajna, spasilo ga od uraštanja u invazivnu i alohtonu biljku amorfu.
Uz pomoću sredstava EU (program CARDS 2004) tijekom 2007. godine na Gajnu je dovedeno stado od 20 jedinki hrvatske autohtone i po FAO klasifikaciji kritično ugrožene pasmine podolskog goveda. Međutim, život i vremenske (ne)prilike donose mnogobrojne neplanirane situacije pa je tako ovih dana, usljed porasta vodostaja, došlo do plavljenja Gajne. Ipak, i takvo stanje iznjedrilo je nesebičnu požrtvovnost ljudi i suradnju različitih ustanova i poduzeća. Prije desetak dana, kad je bilo izgledno da će visoki vodostaj uzrokovati izlazak Save iz svog korita, pokušalo se, dok je Gajna bila suha, prevesti goveda na područje s druge strane obrambenog nasipa. No, kako se tu radi specifičnom stadu poludivljih životinja, njihovo je zbrinjavanje bilo otežano. Goveda žive u krdu i nenavikla su na ljudske intervencije te im se približiti mogao samo mali broj ljudi i čuvar. Uz pomoć čuvara i aktivista BED-a stado se kretalo po Gajni normalno bez ikakvih naznaka da bi moglo biti poteškoća, sve dok se nije došlo pred nasip, krdu nepoznat teren. Tada se par jedinki-vođa stada okrenulo i žurno udaljilo od nasipa, a za njima i ostatak krda. U međuvremenu je Sava neprestano punila Gajnu iz dana u dan potiskujući krdo prema najvišoj točki na pašnjaku, a to su štala i plato izgrađen za ''Stan na Gajni''. Nitko nije ni slutio da će vodostaj narasti na 794 cm. Krdo se nalazi stisnuto na platou te je ovisno o ljudskoj pomoći. Oprisavčani su svaki dan na čamcu prevozili pedesetak bala sijena. Upravo svakodnevno hranjenje i ovisnost o tim ljudima stvorilo je povjerenje između goveda i čovjeka koje je do prije 10-ak dana bilo nezamislivo. Da bi se rasteretio plato i štala koja je u međuvremenu poplavljena, uspjelo se čamcima na obalu prevesti crne slavonske svinje i telad.
- Pokazalo se tko zna koji put kako nevolja zbližava ljude pa su pomoć pružile Hrvatske vode iz Slavonskog Broda na čelu s Davorinom Pihom, koje su ustupile motorni čamac te HEP Slavonski Brod, u čije ime je Zdenko Veir ponudio kamion. Ipak, bez žitelja Oprisavaca koji su od 0 do 24 sata, punih tjedan dana koliko traje ovakvo stanje, priskakali u pomoć BED-u, bilo bi teško bilo što provesti. Ovim putem želim uime JU za zaštitu prirode Brodsko-posavske županije zahvaliti tim nesebičnim i hrabrim ljudima: Adamu i Dubravku Jerkoviću, Tunji i Šimi Kurkutoviću, Nedjeljku Močilcu, Tihomiru Knežu, čuvaru Blažu Radičeviću i ostalim dobrim ljudima čije bi nabrajanje napravilo poveliki popis. Stara pasmina podolskog goveda zbog svoje otpornosti i vigora vrijedan je genetski resurs kojeg treba sačuvati, što je dokazala i u ovim ekstremnim prilikama. Sačuvamo li podolca, sačuvali smo ne samo banku gena, nego i slavonsku tradiciju i biološku raznolikost — istaknuo je Mario Pavičić, ravnatelj Ustanove.