Ribolov

20.12.2007.
Posavska Hrvatska

I ZIMI NA SAVI

Ribolov : I ZIMI NA SAVI

Ljeto je za ribolov najljepše godišnje doba. Ovisno od toga u čemu uživate, možete loviti sve riblje vrste. Šarani grizu i danju i noću, boleni prave cirkus danju po površini vode dok smuđ i som čekaju prvi mrak. Zbirno rečeno "bijelu ribu"(plotica, deverika, mrena, žutooka, krupatica, babuška.) možete loviti po cijele dane, katkada u tolikim količinama da to jednostavno nije lijepo za vidjeti. Izbor tehnike kojom planirate loviti tada, stvar je osobnog ukusa. Možete loviti i uloviti na sve moguće načine. Uvjeti su idealni i, razumljivo, tada je na vodi najviše ribolovaca. A što kada sve to prođe, kada dođu hladni dani i kada zima stisne?

U zimskom periodu na vodi ostaju samo najuporniji. Ulov je, bez obzira kojom se vrstom ribolova bavili, najblaže rečeno, oskudan. Zimski dani (ili noći) često će prolaziti - ribičkim rječnikom rečeno - bez griza. Nakon serije takvih ribolova morate biti stvarno čvrst karakter pa da ne kažete sami sebi: "K' vragu, pa čemu sve to? Odustajem! Do proljeća me voda neće vidjeti." Iako ribe nema na udici, ona je i dalje u vodi i šanse da ulovite nešto postoje dokle god je vaš mamac u vodi.

Ovom prilikom osvrnuti ću se na lociranje i ribolov "bijele ribe" zimi, koja je - usput rečeno - moje glavno opredjeljenje u ovom predivnom sportu. Zimi je ona i dalje aktivna, sasvim sigurno aktivnija od - većini naših ribolovaca - popularnog šarana ili soma i ribolovcu koji zna uživati u tome, može pružiti zaista mnogo.

DANAS I LJETOS

Krenete li, bez puno razmišljanja, na vašu omiljenu ribolovnu poziciju, gdje ste se (primjerice) ljetos ludo nalovili plotica bolonjezom, potpomognuti "tajnim i vrlo ekonomičnim miksom" kupovne primame i "domaćih" dodataka, lako je moguće da ćete se kući vratiti bez ulova. Upravo takve prizore sam viđao posljednjih dana na vodi: ljudi dođu, probaju, smrznu se i odu bez ulova. I prije nego krenete kukati kako u Savi nema riba (iako je Branko u prošlom broju dokazao da ih uvijek ima) jasno ću reći da ste Vi pogriješili time što ste primijenili nešto što je ribe lovilo ljetos. Danas i ljetos pod vodom, a to je tamo gdje su ribe, dva su potpuno različita pojma - crno i bijelo.

Prva stvar koja se drastično promijenila je temperatura vode. Ona je glavni čimbenik koji utječe na aktivnost i ponašanje riba budući da su one hladnokrvne životinje. Sve njihove navike, pa i brzina probave ovise o tome. Ljetna temperatura bila je više od 20ŻC dok ovih dana iznosi samo 6ŻC. Logično je i ispravno zaključiti da su sada četiri puta tromije, da im treba četiri puta manje hrane i da će ju probavljati četiri puta sporije. Osim toga, temperatura utječe na migracije. Kada se rijeka Sava ohladi na 4ŻC ribe traže dublje pozicije i skupljaju se u velikim jatima. Ta mjesta zovemo zimovnicima i većini koji izlaze zimi na Savu to su poznata mjesta. Ribe trenutno nisu tamo, ali su sasvim sigurno negdje u blizini. Postepeni jesenski pad temperature vode prvo je rezultirao aktivnijim hranjenjem (priprema za prezimljavanje), a sada i postupnim skupljanjem u blizini budućih zimovnika. Ljetos su bile svuda dok sada postoje mjesta gdje ih jednostavno nema.

Vodostaj i njegove oscilacije drugi su bitan čimbenik o kojem ovisi lokacija ribe i udaljenost od obale u određenom trenutku. Mjesta koja su ljetos bila odlična sada su najčešće nedostupna i daleko pod vodom. Naći ćete se u situaciji da udica leži na dnu upravo tamo gdje ste stajali ljetos. Blizina budućeg zimovnika važna je stvar, a ostalo prepuštam vašem ribolovnom umijeću. Biti u ribolovu uspješan znači prilagoditi se situaciji. Onaj tko bolje shvati prirodu vode obično je i uspješniji ribolovac. Trenutna situacija nalaže značajne promjene u načinu ribolova želimo li i dalje ostati uspješni.

O PRIBORU.

Bacanjem velike količine hrane učiniti ćete uslugu ribama na vašu štetu - nahraniti ćete ih i biti će site narednih nekoliko dana. Ono što smatram odličnom tehnikom za ove dane je ribolov hranilicom. Ona (ukoliko je ispravno odabrana) omogućava pravu stvar: svaki novi zabačaj mala je doza hrane i ukoliko je uvijek zabačena na isto mjesto, otpuštanjem hrane i mamaca stvara mirisni trag prema vašem mamcu. Pri tome mislim na hranilice otvorenih krajeva, znatno drugačije od onih na koje je većina navikla.

Idealno bi bilo navedene hranilice koristiti sa feeder štapovima promjenjivih vrhova no sasvim solidno će poslužiti i bilo koji štap osjetljivijeg vrha ukomponiran sa prikladnom rolom na koju je namotan dovoljno debeli najlon. Ovo "dovoljno debeli" namjerno je tako napisano. Iskreno, kolika vam treba jačina najlona da izvadite ploticu ili podusta kapitalca težine 1,5 do 2 kg? Eto, toliko o najlonu.

.I ZIMSKOJ PRIMAMI

Hrana uspješna ljeti najčešće nije za zimu. Zašto? Ljeti "pali" količina, uočljivost i energetska vrijednost, zimi ni jedna od te tri karakteristike nije poželjna. Ono što trebamo je lagana (hranidbeno) i neuočljiva hrana u malim količinama, ali zato kvalitetnih komponenti i jakog mirisa. Nećete niti malo pogriješiti kupite li najskuplju hranu u vašoj omiljenoj trgovini. Ionako vam ne treba cijela vrećica za jedan ozbiljan ribolov, pola je sasvim dovoljno. Bitno je da približno odgovara namjeni. Dodavanjem aditiva za primamu povećati ćete njenu efikasnost. Postoje dodaci kojima mijenjamo boju hrane ovisno od situacije. Dvije boje idealne su za zimu: crvena boja za zamućenu vodu te crna za situaciju kada se voda izbistri. Obratite pažnju na to kako vlažite hranu, važno je da nakon svakog zabačaja hrana ostaje na dnu a vi izvadite praznu hranilicu. Spominjanje najskuplje hrane može zvučati kao nagovaranje na bespotrebni trošak. Pitati ću vas nešto. Koliko bi ste platili da se pojavite na vodi među nekoliko ribolovaca koji nisu ulovili apsolutno ništa a vama grize sasvim solidno? Meni je to neprocjenjivo. Hrana nije presudan faktor uspjeha ali u ovim zimskim danima vrlo je važna.

O svakom obliku ribolova i svakoj specifičnoj situaciji moguće je napisati čitave knjige i nikada neće biti napisano sve. Uvijek će postojati neki novi načini i trikovi. Kroz ovaj tekst samo sam površno zagrebao kroz svoju filozofiju ribolova bijele ribe. Ukoliko zateknete sami sebe da se divite žutooki veličine dlana, na dobrom ste putu da naučite uživati i u malim ribama a to će vam biti dovoljno da naučite i ono što ovdje nije napisano.
Posavska Hrvatska : Novi radovi na Petnji?
Novi radovi na Petnji?

Na redovnoj izvještajnoj sjednici Skupštine Športsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske županije, održanoj u subotu, prihvaćena su izvješća o financijskom poslovanju i radu Saveza te radu ribočuva ...

Posavska Hrvatska : Održana izvještajna skupština
Održana izvještajna skupština

Prošli tjedan u restoranu Brod održana je redovna izvještajna skupština Športsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske županije. U nazočnosti članova Skupštinu je vodio predsjednik žup ...

Posavska Hrvatska : KRIVOLOVU TREBA STATI NA KRAJ
KRIVOLOVU TREBA STATI NA KRAJ

Trideset i osam mreža ukupne dužine 800 metara, 27 vrški, 41 samica i 60 strukova od kojih je samo na jednom bilo oko 200 udica nestalo je prekjučer u plamenu koji je ujedno i završni čin prošlogodišn ...

Posavska Hrvatska : POTOČNA RIBA U NAŠOJ RIJECI
POTOČNA RIBA U NAŠOJ RIJECI

Sava ipak nije toliko zagađena koliko mnogi misle, a jedan od dokaza je i ova, čak 2,2 kg teška potočna pastrva koju je prošli petak sa svog splava ulovio Robert Firec, član ŠRU "Deverika", poznat kao ...

Posavska Hrvatska : Šaranska sekcija na Petnji
Šaranska sekcija na Petnji

Nedavno je pokrenuta inicijativa za osnivanjem prve šaranaške sekcije na području Brodsko-posavske županije a o razlozima osnivanja i osnovnim ciljevima razgovarali smo sa Slavenom Jurkivom, jednim od ...

Posavska Hrvatska : Zadovoljavajuće, unatoč recesiji
Zadovoljavajuće, unatoč recesiji

*Kraj je godine, s obzirom na krizu koja prati sve segmente društva, kako biste ju okarakterizirali? - Ono što je najinteresantnije i za nas najbitnije je članstvo jer o tom broju nam ovise sredstva n ...

Posavska Hrvatska : Novi šef  ribočuvara - Željko Lončar
Novi šef ribočuvara - Željko Lončar

Uredništvo: 035 446 477, 035 446 461

Marketing: 035 443 510, 035 446 477

E-mail: ph@posavskahrvatska.hr, posavska@gmail.com