Uz 90. obljetnicu imenovanja Slavonskoga Broda, moramo se vratiti i povijesnom razvoju imena grada
Arheolozi su utvrdili da je područje današnjeg Slavonskog Broda naseljeno od pradavnih vremena, točnije od mlađeg kamenog doba, neolitika (10. - 4. stoljeća prije Krista), preko bakrenoga doba ili eneolitika (4. i 3. tisućljeće prije Krista) i brončanoga doba (oko 2000. do 750. prije Krista), antike... Ponešto znamo o tim pradavnim stanovnicima Broda i brodskog područja. Primjerice, kojim su kulturama pripadali, čime su se bavili, što su jeli, pa dijelom i kakvih su se običaja držali. Kako su se zvali, kojim jezikom govorili i kako su, ako su, nazivali svoja naselja na tlu današnjega Broda, teško da ćemo ikada saznati.
U antičko vrijeme, kada i naše područje dospijeva pod vlast Rima, imamo prvi podatak o nazivu mjesta - Marsonija, a potvrda za to došla je iz savskoga korita slučajnim nalazom rimske vojničke diplome izdane 9. veljače 71. godine poslije Krista, u vrijeme vladavine rimskoga cara Vespazijana. Na diplomi je jasno i nedvojbeno upisano: MARSVNNIA (Marsunija), a izdana je Likaju, sinu Birsovu iz plemena Breuka koji su nastanjivali ovo područje. Kako su svoje naselje Breuci nazivali prije dolaska Rimljana također ne znamo, kao što ne znamo je li se taj naziv zadržao i kasnije, nakon raspada Rimskoga Carstva i do dolaska Hrvata u ove krajeve prije 13-14 stoljeća.
Kada su i kako Hrvati, Slaveni, Brod nazvali Brod? Ne znamo ni to, premda Konstantin Porfirogenet bilježi da su Hrvati ovdje došli s juga, iz Dalmacije, zatekli staru utvrdu pa mjesto nazvali Stari Grad. Tek nekoliko stoljeća kasnije u dokumentima nalazimo različite nazive koje možemo tumačiti kao „Brod”.
Povjesničari s konca devetnaestog, početka dvadesetog, kao i ovi početkom dvadeset i prvoga stoljeća, slažu se: prvi do sada poznati zapis imena Broda nalazi se ne u 13. nego tek u petnaestom stoljeću, 1470. i 1483. godine. Najraniji podaci odnose se na 1450. godinu, ali je sama povelja koja ih sadrži nešto kasnija. Berislavići su na svom posjedu u 15. stoljeću (1457.) na ovome mjestu podigli novo naselje i utvrdu Brod. U povelji kralja Matijaša 1465. bilježi se i lijepi ojkonim Brod savski. U turskim ćemo dokumentima naći i naziv Despoti Brohod. Nakon izgona Turaka, Austrijska kruna počinje izgradnju tvrđave Brod (Brood, Brohod, Brodt, Broth)) i otada se ovo ime pojavljuje u svim dokumentima u kojima se spominje naš današnji grad.
Koncem 19. stoljeća, posebno početkom dvadesetoga, sve češće se dvoji oko punog i pravog imena grada, pa nalazimo i Brod na Savi i Brod, a ponegdje i Slavonski Brod. Dvojbe su riješene 16. ožujka 1934., a nakon što je i Ministarstvo unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije to odobrilo svojim rješenjem i Gradsko zastupstvo usvojilo 29. svibnja 1934. , odluka je konačno objavljena 14. lipnja 1934.: Slavonski Brod.
Stoga, grade, sretan ti imendan, devedeseti krsni dan!
Dunja Vanić
(više u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)