U ŽK Slavonski Brod održan okrugli stol o reformi financiranja sportskih klubova
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Slavonski Brod, Brodsko-posavske županije i Udruženja sportskih klubova HGK, održan je okrugli stol na temu "Postojeća ograničenja poreznog tretmana ulaganja u sport i sportske klubove". Okrugli stol okupio je veliki broj dionika iz svijeta sporta, gospodarstva, lokalnih i regionalnih vlasti te predstavnika sportskih saveza i udruga.
Cilj ovog okupljanja bio je otvoriti konstruktivan dijalog o nužnim reformama sustava financiranja klupskog sporta u Hrvatskoj, a osobito o načinima kako poboljšati porezni tretman ulaganja u sport, čime bi se povećala privlačnost sportskih projekata za privatne investitore. Sudionici okruglog stola složili su se da trenutni model financiranja sporta, koji se u velikoj mjeri oslanja na sredstva iz državnih i lokalnih proračuna, nije dugoročno održiv i da je nužno stvoriti okruženje koje će omogućiti privatnom sektoru da aktivnije sudjeluje u financiranju sportskih aktivnosti. Iako su značajna sredstva iz javnih proračuna već izdvojena za sport, posebno na svim razinama natjecanja, ključni zaključak okruglog stola bio je da rješenje za dugoročni razvoj klupskog sporta leži u privlačenju privatnih ulaganja.
Željko Burazović, pročelnik za gospodarstvo i poljoprivredu Brodsko-posavske županije i predstavnici Udruženja sportskih klubova HGK istaknuli su važnost stimulativnih poreznih olakšica koje bi gospodarstvenicima omogućile veće ulaganje u sport, a time i veću podršku razvoju sportskih klubova u Hrvatskoj. - Sport predstavlja značajan segment hrvatskog gospodarstva i ima izravne i neizravne ekonomske učinke na društvo. Konkurentni sportski klubovi ne samo da osiguravaju uspjehe na nacionalnoj i međunarodnoj razini, već privlače nova ulaganja i stvaraju nova radna mjesta. Povezivanje sporta i gospodarstva ključno je za razvoj hrvatskog sporta, jer samo zajedničkim naporima možemo osigurati njegov održivi rast - istaknuo je Branimir Kos, potpredsjednik Udruženja sportskih klubova HGK.
Kroz diskusiju, sudionici su se složili kako sportskim klubovima treba omogućiti poticajno okruženje za rad s mladim sportašima, kako bi se u što većem broju uključila djeca u sportske aktivnosti. Ovaj korak nije samo važan za razvoj sporta, već i za budućnost društva, jer doprinosi smanjenju problema poput dječje pretilosti i promovira zdrav način života. Sudionici su također istaknuli potrebu za jačanjem sustava koji bi omogućio besplatan pristup sportskim aktivnostima za djecu do 16 godina starosti, čime bi se dodatno potakla njihova aktivnost i socijalizacija kroz sport.
Isto tako naglašena je važnost daljnje suradnje sa županijskim i lokalnim sportskim zajednicama, kao i s gospodarstvenicima, kako bi se stvorila nova radna mjesta, poboljšala infrastruktura sportskih objekata i osigurala sredstva za razvoj talentiranih mladih sportaša. Povezivanje sportskih klubova s gospodarstvom identificirano je kao ključna strategija za premošćivanje izazova s kojima se suočavaju mnogi hrvatski sportski klubovi. Zaključeno je da je potrebno poduzeti konkretne korake kako bi se usmjerila sredstva iz privatnog sektora u sport, a s ciljem jačanja konkurentnosti naših sportskih klubova na međunarodnoj sceni. Predstavnici Udruženja sportskih klubova HGK nastaviti će raditi na konkretnim prijedlozima za reformu financiranja sporta, poticanju gospodarskih subjekata na ulaganje u sport, kao i stvaranju poticajnog okruženja koje će omogućiti rast i razvoj sportskih klubova u Hrvatskoj.
Regulatorni zahtjevi sve složeniji, a povećanje produktivnosti glavni prioritet industrije
Nedostatak kvalificirane radne snage i neusklađenost vještina s potrebama tržišta identificirala je gotovo polovica anketiranih tvrtki kao glavne prepreke za jačanje gospodarske pozicije Hrvatske u Europi, u anketi o prerađivačkoj industriji koju je HGK provela krajem godine. Anketirane tvrtke također smatraju da ključni potencijali rasta leže u naprednoj proizvodnji i automatizaciji (31 posto) te obnovljivim izvorima energije i čistim tehnologijama (26 posto). Rezultati ove ankete predstavljeni su na konferenciji Hrvatske gospodarske komore - Vrijeme je za industriju, održane danas u Zagrebu. U razgovorima o budućnosti hrvatske industrije, vječna je tema udjela industrije u BDP-u, kao i očekivanja daljnjeg pada. Tu danas pomičemo gol. Ne trebamo govoriti o udjelu, već o povećanju produktivnosti, i to kroz povećanje kompetencija radne snage i tehnološki napredak. Naše tvrtke smatraju da je jedna od glavnih prepreka inovacijama u prerađivačkoj industriji nedostatak financiranja. Prema našim analizama, oko 40 posto tvrtki ocjenjuje korištenje raspoloživih EU fondova i poticaja učinkovitim za povećanje konkurentnosti i rasta. No, postoji prostor za poboljšanje u apsorpciji tih sredstava. Posebno ističem da smatram da bi natječaji trebali biti kontinuirano otvoreni. Bez toga dolazi do mimoilaženje između razvojno-strateške faze tvrtki kada se ne mogu prijaviti na natječaj i operativne faze, kada se mogu prijaviti, ali relevantni natječaji su možda istekli - poručio je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
Gotovo dvije trećine anketiranih tvrtki spremno je odgovoriti na zahtjeve novih propisa i standarda unutar EU, a širenje na nova tržišta, povećanje proizvodnih kapaciteta, te unapređenje vještina su im glavni razvojni prioriteti. Dok je rješavanje izazova administrativne i regulatorne složenosti za gotovo svaku drugu ispitanu tvrtku, ključ jačanja konkurentnosti.
- Vlada čvrsto vjeruje u potencijal hrvatske industrije i kontinuirano poduzima korake kako bi uklonila birokratske prepreke, olakšala poslovanje i potaknula ulaganja. Administrativno rasterećenje, koje provodimo, omogućava poduzetnicima fokus na stvaranje vrijednosti, dok izmjene Zakona o poticanju ulaganja kao i Zakon o državnim potporama za istraživačko-razvojne projekte osiguravaju konkretnu podršku za ulaganja, inovacije i zelene projekte. Naš cilj je globalno konkurentna industrija, odgovorna prema okolišu i spremna na izazove digitalne i zelene tranzicije. Kroz strateška ulaganja u obnovljive izvore energije, pametne tehnologije i energetski učinkovite procese, zajedno s gospodarstvenicima i inovatorima te akademskom zajednicom, gradimo snažnije, otpornije i održivo gospodarstvo - rekao je državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva Goran Romek.
Digitalna tranzicija predstavlja priliku za inovacije koje mogu smanjiti troškove i povećati produktivnost. Polovica tvrtki je već započela ili provela digitalnu transformaciju poslovanja, no čak jedna četvrtina anketiranih iz prerađivačke industrije ne smatra tu temu relevantnom.
Analiza IT industrije HGK za 2023. godinu pokazuje rast, ali i prve znakove usporavanja. Bilježi se blago usporavanje rasta broja zaposlenih, poslovnih prihoda i prihoda od izvoza. Ipak, IT sektor ostaje jedan od najpropulzivnijih u Hrvatskoj. Brojka od gotovo 7 tisuća IT poduzeća, predstavlja udio od 4,3 posto u ukupnom broju poduzeća u zemlji koja čine 3,6 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj. Prosječna EBITDA marža u sektoru iznosi 18 posto, što je za 6,9 postotnih bodova više od hrvatskog prosjeka. Vrijednost bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu su IT poduzeća povećala za visokih 91 posto u 2023. godini u odnosu na godinu prije, što je najviši godišnji rast u petogodišnjem razdoblju.