Arbitraža i medijacija ključne stavke za efikasnost pravosuđa
- Velika je vrijednost koju alternativno rješavanje sporova ima za poduzetnike. Želio bih naglasiti važnost odluke Vlade kojom se potiče rješavanje arbitražom pred Stalnim arbitražnim sudištem sporova u kojima je stranka Republika Hrvatska. Ovo događanje omogućuje razmjenu iskustava, argumentiranu raspravu o primjeni i tumačenju mjerodavnih propisa za arbitražu i medijaciju. Vjerujem da će pridonijeti standardizaciji tumačenja i ujednačenijoj primjeni relevantnih zakonskih tekstova u praksi - poručio je predsjednik HGK Luka Burilović na 20. Kolokviju o arbitraži i medijaciji, koji se održao od 7. do 9. svibnja u Trakošćanu u organizaciji Stalnog arbitražnog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Centra za medijaciju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
- Arbitraža i mirenje važni su alati u alternativnom načinu rješavanja sporova koji strankama pružaju veću slobodu i fleksibilnost pri rješavanju međusobnih konflikata. Time rasterećujemo sudove, a istovremeno strankama omogućavamo brže i jednostavnije rješavanje sporova. Stoga Ministarstvo nastavlja s osnaživanjem normativnog okvira medijacije, kako bi se svim građanima i poslovnim subjektima osigurala bolja dostupnost pravde i ojačalo povjerenje u pravosudni sustav - istaknuo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
- Ovo je godina posebno važna za medijaciju. Najavljeno je upućivanje u proceduru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju sporova. Jedan od panela bit će upravo posvećen smjeru u kojem idu predviđene izmjene i dopune. Rasprava je posvećena izlaganjima o iskustvima u primjeni Zakona državnog odvjetništva, sudova i udruga za medijaciju. Naši dosadašnji susreti jasno su pokazali da su to uvijek iznimno vrijedna, korisna i zanimljiva izlaganja. Ona razotkrivaju stvarne probleme u praksi i pridonose njihovoj sistematizaciji, kao najboljoj podlozi za djelotvorno rješavanje krucijalnih prepreka, bilo na normativnoj razini, bilo u praksi - najavila je Jasna Omejec, predsjednica Centra za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori drugoga dana kolokvija.
Pred Stalnim arbitražnim sudištem pri HGK arbitražu kao tzv. alternativni način rješavanja sporova u značajnoj mjeri koriste poduzetnici – trgovačka društva. Oko 80 posto sporova pred Sudištem su sporovi u kojima su obje (ili više stranaka) trgovačka društva. Kod ostatka sporova jedna od stranaka su fizičke ili druge pravne osobe. U posljednjih deset godina pred Sudištem riješilo se približno 300 sporova, čija je ukupna vrijednost iznosila gotovo 400 milijuna eura, uz prosječnu vrijednost od oko 1,3 milijuna eura. Brojem i vrijednošću najzastupljeniji su građevinski sporovi između izvođača i naručitelja, no Sudište rješava trgovačke sporove i iz drugih vrsta ugovora, kao što su primjerice ugovori o kupoprodaji roba i usluga, distribuciji, opskrbi, skladištenju, zajmu, zakupu, koncesiji, trgovinskom zastupanju, ugovori o poslovnim odnosima udjeličara ili dioničara, i sl.
Stalno arbitražno sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pruža domaćim i stranim poduzetnicima usluge organizacije arbitražnog rješavanja sporova. Sudište omogućava strankama da njihov spor u razumnom roku pravomoćno riješe osobe od njihovog povjerenja. Centar za mirenje je nezavisna institucija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koja pruža usluge u vezi s postupkom medijacije u kojem jedan ili više medijatora na nezavisan i nepristran način pomažu strankama da postignu nagodbu u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima o pravima kojima mogu slobodno raspolagati.
Ojačati otpornost prehrambenog sektora i povećati produktivnost
Zbog aktualnih izazova, geopolitičkih sukoba i carinskih ratova, ali i kontinuiranog problema klimatskih promjena koji destabiliziraju tržište, samodostatnost u proizvodnji hrane postaje pitanje nacionalne sigurnosti, zbog čega proizvodnju hrane treba pozicionirati kao strateški nacionalni interes, poručeno je s 18. Konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane koja se održava u Opatiji 13. i 14. svibnja. Prekomjerni uvoz visokofinaliziranih proizvoda i veliki vanjskotrgovinski deficit ukazuje na potrebu jačanja preradbenih kapaciteta, uvođenja inovacija i primjenu novih tehnologija.
- Hrvatska prehrambena industrija ima veliki potencijal, od ulaska u EU fizički volumen proizvodnje hrane i pića povećao se za preko 20 posto, a stvorili smo prehrambene brendove koji ravnopravno mogu konkurirati na najzahtjevnijim tržištima EU. Međutim, niska produktivnost, podinvestiranost i mali kapaciteti zahtijevaju dodatna ulaganja. Zato je važno da u aktualnim 3. izmjena Strateškog plana ZPP-a uz EU sredstva, povećamo udio nacionalnih sredstava barem za 30 posto i ciljano ih usmjerimo u investicije, nove tehnologije i inovacije koje su preduvjet povećanja produktivnosti i konkurentnosti, ali i ključni alat za rješavanje posljedica klimatskih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji - istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
- Ministarstvo podupire inicijative koje povezuju znanost i inovacije s tradicijskom proizvodnjom. Kroz oznaku 'Dokazana kvaliteta' jačamo prepoznatljivost domaćih proizvoda. Hrvatska ima 51 EU-zaštićeni proizvod, čime je među vodećima u EU. Sigurnost hrane je pitanje zdravlja, ali i sigurnosti. Suočeni s izazovima, ulažemo u modernizaciju i održivost kako bi sustav bio učinkovit i transparentan - kazao je Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Glavni državni inspektor Andrija Mikulić kazao je da kontinuirane i redovite službene kontrole kvalitete i sigurnosti hrane predstavljaju temeljnu, svakodnevnu zadaću sanitarne, veterinarske i poljoprivredne inspekcije Državnog inspektorata.
- U prošloj godini smo imali izraziti trend povećanja nesukladnih objekta - trgovine s prosječnih 12,5 posto na 27 posto i kontinuirano veliki broj nesukladnih objekta tipa pekarnice, te smo na temelju procjene rizika u okviru strateškog planiranja, u ovoj godini pojačali nadzor u maloprodaji, a posebice nadzor nad sustavima samokontrole u odjelima gotovih jela, tzv. 'toploteka' i delikates odjela. Preliminarni ovogodišnji rezultati nadzora potvrđuju potrebu za dodatnim naporima u jačanju mehanizama nadzora i promicanju kulture sigurnosti hrane - poručio je Mikulić.
Kako funkcionira Nacionalni sustav za uzbunjivanje i suradnju u području sigurnosti hrane, kako se rangiraju rizici od opasnosti u hrani te koji su alati za povećanje učinkovitosti samokontrola u prehrambenoj industriji, neke su od tema dvodnevne konferencije koja je okupila oko 400 domaćih i stranih stručnjaka. Kao i na proteklih nekoliko izdanja konferencije, neizbježna tema bila je digitalna transformacija prehrambene industrije i prednosti primjene umjetne inteligencije.
Predstavljen je i razvoj strategije iskorištavanja biopotencijala nusproizvoda bobičastog voća te njihova primjena u različitim segmentima prehrambene industrije, na čemu rade istraživači na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Koncept kružnog gospodarstva postaje sve važniji jer je resursa sve manje, a cijena im je sve veća.