Samo trećina tvrtki koristi digitalne alate u proizvodnji
Tek svaka treća domaća tvrtka koristi digitalne alate za planiranje proizvodnje. Velika većina ih i dalje planira “ručno”, to jest uz pomoć proračunskih tablica i iskustva zaposlenika - pokazalo je istraživanje HGK o produktivnosti, tehnološkoj opremljenosti i digitalnoj zrelosti hrvatske industrije, provedeno na uzorku od 20-ak renomiranih srednjih i velikih poduzeća iz metaloprerađivačke i elektroindustrije. Rezultati istraživanja predstavljeni su na konferenciji Vrijeme je za industriju održanoj u utorak u Zagrebu.
- Dio problema kod digitalne transformacije je i puno priče, malo prakse. Dosta se teoretizira, ali zapinjemo kod ovog prijelaza iz riječi u djela. Moramo promijeniti način kako promatramo ovu razvojnu paradigmu. Digitalna transformacija nije trošak - ona je investicija. Osigurava veću produktivnost i globalnu konkurentnost, što su preduvjeti za održiv industrijski rast i izvoznu snagu. Istraživanje je identificiralo najveće izazove, a to su manjak kvalificirane radne snage i troškovi rada, nedostatak strategije digitalne transformacije, spor tempo automatizacije i ograničena ulaganja u istraživanje i razvoj - poručio je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.
Projekti istraživanja i razvoja također, u većini tvrtki se vode ručno, nedigitalizirano i neintegrirano. Manje od polovice tvrtki prati status razvoja projekata u realnom vremenu. Umjetna inteligencija se zasad većinski ne koristi u proizvodnim procesima, a tvrtke iako koriste digitalne alate, oni uglavnom nisu povezani u jedinstven sustav, pa podaci i procesi ne teku glatko koliko bi mogli. Rješenja se često uvode stihijski, bez jasnih strategija digitalne transformacije. - Digitalna transformacija nije IT projekt, nego strateška promjena. Hrvatska industrija mora osvijestiti potrebu za ulaganjem u digitalizaciju kako bi držala korak s trendovima i povećala konkurentsku prednost. Ključna je suradnja industrije i tehnoloških stručnjaka pri implementaciji naprednih digitalnih rješenja poput PLM (Product lifecycle management) platformi. Tehnologija je samo alat; razliku čine ljudi i njihova spremnost na promjene i suradnju - rekao je Marijan Lorencin, izvršni direktor tvrtke AITAC.
U Hrvatskoj je produktivnost po zaposlenom i dalje znatno ispod prosjeka Europske unije. Rast produktivnosti najvažniji je zadatak za ograničavanje rizika od globalnih poremećaja - od rasta protekcionizma i trgovinskih ograničenja do potrebe za većom otpornosti lanaca opskrbe i diverzifikacijom tržišta. - Međunarodni poredak utemeljen na poštivanju pravila, koji je omogućio Europskoj uniji da napreduje, sada je pod ogromnim pritiskom. Ekonomski divovi, SAD i Kina, koriste svoju moć i kontrolu nad ključnim tehnologijama kako bi redefinirali uvjete trgovine i prisilili tvrtke da ulažu upravo tamo. Snaga Europske unije počiva na njezinu jedinstvu - ali mogu li se 27 različitih zemalja dogovoriti o načinu suočavanja s tim izazovima prije nego što bude prekasno? - pita se Andy Bounds, dopisnik Financial Timesa iz Bruxellesa, specijaliziran za trgovinu, europsku politiku i Brexit.
Govoreći o svijetlom primjeru produktivnosti, na konferenciji je istaknuta domaća obrambena industrija. U kontekstu aktualnih globalnih okolnosti, naglašene su prilike koje se ovoj industriji nude. Obrambena industrija je danas širok pojam i Hrvatskoj treba konkretan i aktualan uvid u njezine razmjere - naglasili su iz HGK i pojasnili da u suradnji s Ministarstvom obrane provode mapiranje hrvatske obrambene industrije na koje se do sada odazvalo više od 140 poduzeća. Prikupljeni podaci već sada pokazuju da više od 60 posto tvrtki posluje na međunarodnom tržištu, a trećina je uključena u razvoj naprednih tehnologija - od robotike do novih materijala.
Ovo je treće izdanje konferencije Vrijeme je za industriju, ove godine pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija Republike Hrvatske.
SIMTECH 2025: Transformacija i otpornost lanaca opskrbe u fokusu metalurške industrije
Zelena transformacija metalurške industrije, otpornost lanaca opskrbe metala u složenim geopolitičkim okolnostima te važnost kružnog gospodarstva u metalurgiji, u kojem otpad kroz inovativne modele prerade postaje vrijedan resurs, bile su središnje teme Konferencije SIMTECH 2025. Metal Technology, održane u organizaciji HGK Županijske komore Sisak, Metalurškog fakulteta u Sisku i tvrtke ABS Sisak. Konferencija je okupila vodeće stručnjake iz industrije, akademske zajednice i institucija koji su razmatrali ključne izazove i prilike za budućnost metalurgije u Hrvatskoj i Europskoj uniji. - Metalurška industrija danas se nalazi na raskrižju velikih globalnih promjena - zelene i digitalne tranzicije, geopolitičkih nestabilnosti te sve veće potrebe za kružnim gospodarstvom - istaknuo je Tihomir Babić, predsjednik HGK ŽK Sisak.
Helena Rukelj, voditeljica Službe za industrijsku politiku u Ministarstvu gospodarstva, naglasila je da Ministarstvo provodi niz aktivnosti i projekata usmjerenih na daljnji digitalni i „zeleni“ razvoj industrije. Podsjetila je kako je osnovano Nacionalno vijeće za kružno gospodarstvo te Radna skupina sastavljena od predstavnika HGK-a, akademske zajednice i poduzetnika, koja je izradila Nacrt Nacionalnog plana razvoja kružnog gospodarstva - dokument koji uskoro ide u javno savjetovanje. U pripremi je i novi Nacionalni plan razvoja industrije.
Osim prilagodbe zelenoj tranziciji, jedan od ključnih izazova metalurške djelatnosti jest i nedostatak stručne radne snage, zbog čega su nužna ulaganja u kadrove i prilagodba obrazovnih kurikula.
U sklopu konferencije održana su tri panela. Tema prvog, pod nazivom Zeleni i digitalni metal/čelik - transformacija industrije za održivu budućnost, bila je uloga novih tehnologija u dekarbonizaciji, digitalizaciji i povećanju učinkovitosti proizvodnje. Kao dobar primjer istaknuta je tvrtka ABS Sisak, regionalni lider u proizvodnji čelika koja posluje unutar grupacije Danieli. Filip Kliček, izvršni direktor Metalske industrije Varaždin, istaknuo je da je u novi pogon tvrtke uloženo 21 milijun eura radi očuvanja tradicije i konkurentnosti proizvodnje. Među ključnim izazovima naveo je također visoku cijenu energije i manjak kvalificiranih radnika. Tomislav Flegar, član Uprave tvrtke Dalekovod OSO, potvrdio je da se svi subjekti u djelatnosti suočavaju sa sličnim izazovima u prilagodbi održivom poslovanju.
Na drugom panelu, Strateški materijali i sigurnosna autonomija RH i EU - otpornost lanaca opskrbe metala, u kontekstu aktualnih geopolitičkih nestabilnosti, trgovinskih ratova, carinskih nameta i oružanih sukoba, istaknuto je da su posebno pogođeni sektori ovisni o specijalnim čelicima, ferolegurama i kritičnim metalima, pri čemu je EU izrazito ovisna o uvozu iz trećih zemalja.
Hrvoje Kekez, član Uprave tvrtke Đuro Đaković Strojna obrada, ocijenio je da je trenutačna situacija s opskrbom sirovinama zadovoljavajuća, no da se zbog geopolitičkih previranja može brzo promijeniti. - Na svima nama je da se uključimo u obrambenu industriju i na vrijeme iskoristimo prilike koje će nam Europa, zbog vlastite sigurnosti, otvoriti u proizvodnji opreme za vojnu industriju - poručio je Kekez.
Treći panel, Kružna ekonomija u metalurgiji - od otpada do resursa, bio je posvećen važnosti recikliranja i ponovne uporabe metala. Proizvodi koji se mogu reciklirati postaju ključ održive industrijske transformacije, s posebnim naglaskom na recikliranje aluminija kroz preradu povratne ambalaže. Izv. prof. dr. sc. Jakov Baleta s Metalurškog fakulteta istaknuo je da je kružna ekonomija održiva samo ako se otpad smanji na najmanju moguću mjeru.
Dr. sc. Tibor Bešenić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je važnost povezivanja akademske zajednice i gospodarstva u pripremi projekata vezanih uz kružno gospodarstvo.
Nužno je očuvati tradiciju proizvodnje čelika, ljevarstva i ljevaonica u Hrvatskoj kako bi se stvorila osnova za razvoj i opstanak metaloprerađivačke industrije. Za održivost industrije iznimno je važan i ljudski potencijal, neki su od zaključaka Konferencije SIMTECH 2025. Metal Technology.