Radna snaga i produktivnost ključni za razvoj Požeško-slavonske županije
Razina produktivnosti i nedostatak radne snage, izazovi koji uvelike utječu na konkurentnost i gospodarski rast, ključne su teme 2. Regionalne konferencije – Požega 2024. Mislimo gospodarski, razvijamo regionalno, koja se održala u organizaciji Županijske komore Požega, i u suradnji s Požeško-slavonskom županijom i Sektorom za industriju i održivi razvoj HGK. - Nalazimo se u trenutku kada Požeško-slavonska županija mora pokazati snagu i odlučnost za gospodarski napredak. Produktivnost se mora povećati kroz reforme koje će poticati inovacije, povećanje poslovne dinamike i olakšanje pristupa financiranju. S druge strane, manjak radne snage zahtijeva koordinirane mjere za poticanje većeg uključivanja radne snage, njenu mobilnost i integraciju stranih radnika - istaknuo je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.
Prema posljednjim podacima Indexa razvijenosti županija HGK, Požeško-slavonska županija se nalazi na 17. mjestu po razvijenosti, no postoji velik potencijal za rast. Najbolje rezultate Županija ima u područjima visokog obrazovanja, upisani i diplomirani studenti na 1.000 stanovnika – za oba ova indikatora se županija nalazi na 4. mjestu u Hrvatskoj. No, izazov je kako zadržati dovoljan broj tih ljudi u županiji, jer ona ima najmanji broj radno sposobnih ljudi u regiji Panonska Hrvatska.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš naglasio je kako je kvalitetna radna snaga pokretač razvoja i preduvjet gospodarskog rasta te da Vlada aktivno radi na uključivanju domaćih radnika na tržište rada, uz fleksibilan i učinkovit sustav uvoza radne snage u deficitarnim zanimanjima. - Trendovi na hrvatskom tržištu rada su pozitivni, bilježimo značajan rast plaća, rekordno visoke stope zaposlenosti i rekordno niske stope nezaposlenosti, a kao Vlada nastavljamo kreirati i provoditi sve potrebne mjere kako bi naše tržište rada ostalo stabilno - istaknuo je Vidiš.
Vlada je prepoznala važnost ulaganja u produktivnost kao ključnog pokretača razvoja manje razvijenih županija i to kroz različite programe, kao što su primjerice: Operativni program Konkurentnost i kohezija i Nacionalni plan oporavka i otpornosti , a uloženo je oko 500 milijuna eura u unaprjeđenje poslovanja poduzeća diljem Hrvatske. - U Požeško-slavonskoj županiji 38 projekata u vrijednosti 29 milijuna eura iskoristilo je sredstva za jačanje proizvodnih kapaciteta i inovacije. Ove mjere već sada daju značajne rezultate, a dodatno ćemo ih jačati kroz novi ciklus Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.", podaci su koje je na panelu Produktivnost i radna snaga - izazovi za brži rast i razvoj gospodarstva PSŽ iznio Goran Romek, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.
Izazov je i unaprjeđenje gospodarske strukture županije koja je trenutno usmjerena na drvnu industriju i poljoprivredu. - Bez čvrstih temelja gospodarstva ne možemo raditi pomake ni u jednom drugom segmentu društva, gospodarstvenici su ti koji snose najveći teret razvoja, stvaraju nove vrijednosti, zapošljavaju i na tome im neizmjerno hvala. Kao Županija ćemo i dalje čvrsto stajati uz njih radeći sve što je u našoj moći kako bismo okvire u kojima djeluju učinili što poticajnijim - komentirala je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije. Gradonačelnik Požege Željko Glavić kazao je da su teme o kojima se raspravljalo i doneseni zaključci od esencijalne važnosti za razvoj grada i županije, a izravno će, uvjeren je, pozitivno utjecati na kvalitetu života i standard građana.
- Produktivnost i dostupnost kvalificirane radne snage ključni su elementi koji utječu na konkurentnost pojedinih tvrtki i regija. Na razini tvrtke, povećanje produktivnosti ukazuje na veću učinkovitost, a samim time doprinosi rastu zaposlenosti i izvoza - zaključio je Goran Šutalo, predsjednik ŽGK Požega, i najavio kontinuitet održavanja ove regionalne konferencije, kako bi se zajednički poticale mogućnosti za ostvarivanje boljih životnih uvjeta.
Komentar predsjednika HGK na sedmi paket mjera Vlade
Hrvatska gospodarska komora podržava sedmi paket mjera kojim se nastavlja štititi najranjivije skupine građana uključujući mikro i mala poduzeća. S obzirom na stabilizaciju cijena energenata i jenjavanje inflacije, pozdravljamo mjere Vlade koje idu u smjeru postupnog smanjenja subvencija za energente. Očekujemo da će u narednom razdoblju porasti svijest o potrebi racionalnije potrošnje energenata te očekujemo nastavak rada na smanjenju uvozne ovisnosti o energentima. S trendom nastavka smanjenja subvencija, ekonomija se vraća na tržišne postavke, što je najbolji jamac investicijama i dugoročnoj konkurentnosti gospodarstva. Budući da je kumulativni utjecaj pandemije i agresije na Ukrajinu primorao Vladu na intervencije na početku, jednokratan i nagao povratak na tržišne cijene uzrokovao bi preveliki inflatorni pritisak od ovog postupnog. Bitno je da se dalje nastavi s ovakvom praksom postupnog ukidanja subvencija kako bi se ograničili inflatorni pritisci. Inflacija je u kolovozu iznosila svega 1,8 posto godišnje, stoga je pravi trenutak za početak smanjenja subvencija.
Moramo biti svjesni kako su u protekle dvije godine opskrbljivači i distributeri plina pretrpjeli značajan financijski pritisak zbog drastičnog rasta cijena plina i drugih energenata, kao i povećanih troškova poslovanja uzrokovanih inflacijom. Troškovi distribucije su porasli, dok su prihodi ostali ograničeni zbog reguliranih cijena. Istovremeno, troškovi za kompenzaciju tehnoloških gubitaka plina, koji su neizbježni zbog starosti mreže, također su rasli. Ovaj teret je uzrokovao smanjenje investicija u održavanje i razvoj mreže, što dugoročno može dovesti u pitanje sigurnost i pouzdanost opskrbe. Zbog svega toga HGK je u protekloj godini kontinuirano isticao važnost ulaganja u sigurnost i održavanje distribucijske i opskrbne mreže kao temelj stabilne energetske opskrbe.
HGK zastupa interese naših članica, no uvijek imamo u vidu i osjetljivost građana i činimo sve kako bi troškovni pritisci imali minimalan utjecaj na krajnje korisnike. Ovaj balans između ekonomskih interesa poslovnog sektora i zaštite potrošača ključan je za dugoročnu stabilnost. HGK podržava sve sudionike u energetskom sektoru kroz konstantan dijalog s Vladinim institucijama i regulatorima kako bi se našla održiva rješenja za budućnost energetske opskrbe.
Podržimo održivo: Na pragu smo nove industrijske, ali i društvene evolucije
- Kada govorimo o održivoj transformaciji, tvrtkama je najčešće prvo pitanje: koliko će nas to koštati. Iako troškovi prelaska na održive prakse nisu zanemarivi, moramo znati da ignoriranje ESG principa dugoročno ima daleko višu cijenu, ne samo za poslovanje, nego za budućnost našeg planeta i čitavog čovječanstva - poručio je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, Tomislav Radoš otvarajući drugi dan konferencije Podržimo održivo u zagrebačkoj Laubi.
Tvrtke koje prepoznaju dugoročne koristi održivosti, poput veće otpornosti na tržišne šokove i privlačenja ekološki osviještenih potrošača, bit će one koje će predvoditi ovu tranziciju - poručeno je na konferenciji. Autentičnost, transparentnost i stvarna posvećenost ključni su za uspjeh.
Monica Araya, stručnjakinja s više od 25 godina iskustva u održivosti i klimatskim akcijama, istaknula je da su net-zero planovi ključni za smanjenje ugljičnih emisija. - Puno ih je zemalja najavilo. Sada je vrijeme da ispune obećanja. Poslovni sektor igra ključnu ulogu ako bude zagovarao konkretne i pametne aktivnosti - rekla je Araya te istaknula da je ključno podupirati ulaganja i inovacije od koristi za društvo i lokalno gospodarstvo. Ističe da tržišta u razvoju u Africi, Aziji i Latinskoj Americi rastu i usvajaju nove politike Net Zero. Ovo predstavlja novu priliku dok istovremeno raste konkurencija između Kine i Sjedinjenih Američkih Država za osvajanje tržišta čiste tehnologije.
Izvršni direktor ESG Fintech savjetodavne tvrtke Kanata Advisors sa sjedištem u Torontu Nawar Alsaadi smatra da između SAD-a i Europe postoji ključna razlika kada govorimo o investicijama i ESG čimbenicima. U Americi još uvijek više dominira percepcija ESG-a kao rizika, dok je Europa uspješnija u promjeni paradigme. ESG čimbenici su prilika za Europu.
Dodatno je naglasio da su digitalne tehnologije jedan od alata zelene tranzicije. Iz perspektive investicijskih strategija i ESG ciljeva, smatra da je izazov svakako kvaliteta takvih podataka, kao i procjena te kvantifikacija. Vjeruje da će u tome ključnu ulogu imati razvoj odgovarajućih softverskih alata.
Sudionici su imali priliku čuti primjere poduzeća koja se uspješno prilagođavaju novim tržišnim zahtjevima i regulativama uz pomoć inovacija, kao i lidere u održivosti – kroz raznolike formate dijaloga, panela i diskusija te kroz stručno vodstvo moderatora i stručnjaka za održiva ulaganja Sasje Beslika. Uz globalni karakter konferencije i konkretne primjere uspješne tranzicije, tijekom dva dana i na dvije pozornice predstavljeni su primjeri održivih tvrtki i projekata, a događanje je uključivalo i izložbeni dio na kojem su svoje projekte predstavili Erste banka, Ericsson Nikola Tesla i HGK, koji je predstavio svoju Burzu otpada.