Najvažniji događaji u globalnoj ekonomiji protekli tjedan
1. Potrošačke cijene u eurozoni porasle su, prema prvoj procjeni, 3,3 posto na godišnjoj razini u kolovozu (srpanj 2,9 posto), što je bilo su skladu s očekivanjima s obzirom na porast cijena energenata. Istovremeno proizvođačke su cijene u srpnju porasle za 5,8 posto godišnje (lipanj 4,6 posto). Premda su očekivanja tržišta da bi već u četvrtak Europska središnje banka mogla povećati referentne kamatne stope za 25 bp na 2,50 posto, kako su energenti glavni izvor porasta cijena, trebat će dobro odvagnuti kako porast proizvođačkih cijena utječe na cjenovnu konkurentnost europskih poduzeća i koliki će dio porasta ulaznih cijena moći prebaciti na krajnje potrošače.
2. Preliminarna godišnja revizija novootvorenih radnih mjesta u 2025. godini u SAD-u smanjena je za 79.000 što je znatno manje od prošlogodišnje revizije koja je smanjila prvotne procjene za 911.000 radnih mjesta. Prva procjena broja novootvorenih radnih mjesta u kolovozu bila je daleko iznad očekivanja (56.000) te iznosila 162.000. Osim toga, revidirana procjena za srpanj, povećana je na 21.000 u odnosu na inicijalnu procjenu da je 23.000 manje novih radnih mjesta otvoreno u srpnju. Stopa nezaposlenosti ostala je nepromijenjena na 4,1 posto, dok je stopa aktivnosti porasla u srpnju na 61,6 posto sa 61,4 posto u lipnju te broj prosječno odrađenih sati u tjednu na 34,4 s 34,3 u lipnju.
3. U Njemačkoj je IFO indeks raspoloženja za kolovoz, porastao na 88,8 u odnosu na 86,7 u srpnju (očekivanja 87,2). GfK indeks raspoloženje njemačkih potrošača za rujan bio je bolji od očekivanja. Premda su očekivanja bila da će indeks ostati vrlo blizu rekordno niskih razina, odnosno -29,5 (kolovoz 28,5), on je porastao na -26,6.
4. U SAD-u je set objavljenih ekonomskih podataka bio u skladu s očekivanjima. Druga procjena rasta BDP-a u drugom kvartalu tako je ispunila očekivanja te iznosila 1,5 posto na kvartalnoj razini. Temeljna inflacija prema PCE metodologiji za srpanj iznosila je 0,2 posto na mjesečnoj razini i 3,3 posto na godišnjoj razini, dok je mjesečni rast osobnih primanja iznosio 0,4 posto (lipanj 0,2 posto; očekivanja 0,2 posto) te rast osobne potrošnje od 0,2 posto (lipanj 0,3 posto; očekivanja 0,1 posto).
5. U Kini su indeksi raspoloženja u industrijskom sektoru u kolovozu bili blago bolji od očekivanja. Službeni NBS indeks ostao je u zoni pesimizma te iznosio 49,8 što je ipak bolje od srpanjskih 49,2 te očekivanih 49,7. Istovjetni RatingDog indeks, koji doduše ima veću zastupljenost malih i srednjih poduzeća, porastao je na 51,5 (srpanj 50,9; očekivanja 51).
Što ćemo pratiti ovaj tjedan
1. Glavni događaj ovaj tjedan je sastanak Odbora za monetarnu politiku Europske središnje banke u četvrtak gdje su tržišna očekivanja da će ECB dizati referentne kamatne stope na 2,50 posto.
2. Prije toga, u utorak, Kina objavljuje podatke o robnoj razmjeni u kolovozu, gdje se očekuje da je suficit u robnoj razmjeni iznosio 120 milijardi $ (srpanj 112,5 milijardi $). Njemačka isti dan objavljuje podatke o robnoj razmjeni za srpanj gdje se očekuje porast suficita na 16,5 milijardi eura u odnosu na ostvaren suficit od 15,4 milijardi eura u lipnju.
3. Rano u srijedu ujutro Kina objavljuje podatke o inflaciji u kolovozu. Nakon godišnje stope od 0,5 posto u srpnju, očekuje se porast godišnje stope inflacije na 0,9 posto.
4. Objava podataka o inflaciji za kolovoz u SAD-u u petak zaokružuje tjedan. Prema očekivanjima temeljna bi inflacija trebala rasti 0,2 posto mjesečno te 2,4 posto godišnje (srpanj 0,2 i 2,5 posto) te bi ukupna inflacija trebala rasti 0,4 posto mjesečno i 3,4 posto na godišnjoj razini (srpanj 0,1 posto i 3,4 posto).
ENT Tehnološki dan: Povezivanje hrvatske obrambene i ICT industrije za sigurnu i digitalnu budućnost
Zajednica za obrambenu industriju Hrvatske gospodarske komore u suradnji s društvom Ericsson Nikola Tesla d.d., organizira događanje Povezivanje hrvatske obrambene i ICT industrije za sigurnu i digitalnu budućnost, koje će se održati 23. rujna 2026. godine u prostoru Ericsson Nikola Tesla, Krapinska 45, Zagreb. Cilj događanja je povezivanje hrvatskih obrambenih i ICT kompanija, predstavljanje konkretnih tehnoloških rješenja te poticanje suradnje između industrije, državnih institucija i akademske zajednice. Kroz razmjenu iskustava i primjera dobre prakse želimo otvoriti prostor za razvoj novih partnerstava, pilot projekata i zajedničkih inicijativa koje će doprinijeti jačanju konkurentnosti hrvatske obrambene i ICT industrije.
Program će obuhvatiti panel raspravu na temu "Kako kroz suradnju industrije, države i akademije razvijati integrirana i konkurentna rješenja?", na kojoj će predstavnici javnog i privatnog sektora te akademske zajednice razgovarati o digitalnoj transformaciji sigurnosnih sustava, razvoju integriranih tehnoloških rješenja i jačanju domaćeg inovacijskog ekosustava. Nakon panel rasprave slijedi ENT Technology Showcase, tijekom kojeg će biti predstavljena konkretna tehnološka rješenja i njihove mogućnosti primjene u sigurnosnim, obrambenim i industrijskim sustavima. Posjetitelji će imati priliku upoznati napredne tehnologije poput privatnih 5G mreža, platformi za sigurnu komunikaciju, AI rješenja za analizu i situacijsku svijest, sustava za upravljanje i nadzor te integriranih rješenja razvijenih u suradnji s hrvatskim partnerima. Predviđene su B2B i B2G zone suradnje.
Sudjelovanje je besplatno, uz prethodnu prijavu najkasnije do 21. rujna putem poveznice
https://hgk.hr/forms/prijavni-obrazac-povezivanje-hrvatske-obrambene-i-ict-industrije-za-sigurnu-i-digitalnu-buducnost
Događanje će biti izvrsna prilika za razmjenu znanja, uspostavljanje novih poslovnih kontakata te jačanje suradnje među dionicima koji zajednički oblikuju sigurnu i digitalnu budućnost Republike Hrvatske.
Gospodarske zone i investicije ključne za daljnji razvoj Požeško-slavonske županije
Gospodarske zone mogu biti pokretači regionalnog razvoja i novih investicija te dodatno potaknuti razvoj Požeško-slavonske županije, istaknuto je na 4. Regionalnoj konferenciji – Požega 2026 Mislimo gospodarski, razvijamo regionalno. Na konferenciji je bilo riječi i o potrebi snažnijeg brendiranja i pozicioniranja graševine na globalnim vinskim kartama.
Rezultati poslovanja za 2025. godinu potvrđuju pozitivna gospodarska kretanja u županiji, kao i snažnu izvoznu orijentaciju i konkurentnost lokalnih tvrtki na međunarodnom tržištu.
- Gospodarski pokazatelji potvrđuju stabilan napredak Požeško-slavonske županije. Prihodi poduzetnika u prošloj su godini porasli 11,8 posto, dobit čak 35,8 posto, a izvoz 9,9 posto. Istodobno, broj tvrtki povećan je za 5,7 posto. Ti rezultati pokazuju da županija ima čvrst gospodarski temelj za daljnji razvoj, unatoč trenutačnom usporavanju investicijskog ciklusa. Najveći potencijal za daljini razvoj gospodarstva upravo leži u privlačenju novih investicija i stvaranju kvalitetnih uvjeta za rast postojećih i dolazak novih poduzetnika - kazala je Marija Šćulac, potpredsjednica HGK.
Goran Šutalo, predsjednik Županijske komore Požega, govorio je o važnosti gospodarskih zona i izgradnji brze ceste koja će požeški kraj povezati s autocestom A3: - Gospodarske zone nisu samo zemljište za investicije, one su dio razvojne politike i prostor u kojem se povezuju znanje, kapital, tehnologija, rad i poduzetništvo. Želimo li privući nove investicije, moramo stvoriti konkurentne uvjete za poslovanje, od bržeg ishođenja građevinskih dozvola i dostupne energije do nižih naknada za priključenje na infrastrukturu. Uz to, iznimno je važno da imamo kvalificiranu radnu snagu te javnu upravu koja je pouzdan partner gospodarstvu.
Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije, istaknula je da ta županija svoj rast temelji na razvoju gospodarstva, stvaranju uvjeta za nove investicije i nova radna mjesta: - Upravo zato važno je povezivati gospodarstvenike, struku i javni sektor te zajednički promišljati o prilikama i izazovima koji su pred nama. Pritom je prometna povezanost jedan od ključnih preduvjeta gospodarskog razvoja, dok u našoj graševini imamo vrijedan potencijal za snažnije pozicioniranje županije, ne samo na karti Hrvatske, nego i na europskoj vinskoj i turističkoj karti.
Graševina, vinska sorta koja prevladava na ovom području, nije samo poljoprivredna kultura, već proizvod po kojem je požeški kraj prepoznatljiv. Kroz strateške projekte županije poput "Svijeta graševine", "Muzej bećarca" i revitalizacije povijesnih podruma, gradi se autentičan turistički i kulturni brend visoke dodane vrijednosti.
Na panelu Graševina - više od sorte, simbol i brend Požeško-slavonske županije istaknuto je da hrvatska vinska scena posljednjih godina snažno napreduje. Tome pridonose izgradnja modernih vinarija i vrhunskih kušaonica, primjena novih tehnologija te velik iskorak u kvaliteti vina, što potvrđuju i brojna priznanja s prestižnih svjetskih natjecanja poput Decantera, Mundus Vinija i Concours Mondiala. Vinarije kutjevačkog vinogorja pritom prednjače u tom pozitivnom trendu. Cilj je graševinu učiniti još prepoznatljivim i pozicionirati je u svijetu kao vrhunski vinski brend.