Posljedice vremenskih ekstrema za gospodarstvo
Ekstremni vremenski uvjeti konkretan su poslovni i financijski izazov. Poduzeća sve češće prijavljuju rast operativnih troškova zbog dugih toplinskih valova, veće potrošnje električne energije za hlađenje proizvodnih pogona, uredskih prostora i logističkih centara, kao i prilagodbe radnih procesa te sve većih troškova osiguranja i održavanja infrastrukture.
Klimatski rizici sve češće postaju dio redovnog poslovnog planiranja. Svaki dan prekida proizvodnje, poremećaja u logistici ili smanjene produktivnosti zaposlenika zbog ekstremnih uvjeta predstavlja izravan financijski trošak.
- Hrvatska spada među države koje su posebno izložene klimatskim rizicima zbog veličine svoje ekonomije i strukture gospodarstva. Prema procjenama Svjetske banke iz 2025., Hrvatska će za uspješnu prilagodbu klimatskim promjenama i dekarbonizaciju trebati dodatna ulaganja u visini oko 1,1 posto BDP-a godišnje, pri čemu se ističe da će odgađanje prilagodbe dugoročno biti skuplje od pravovremenih ulaganja. Zbog toga klimatske promjene danas promatramo kao pitanje upravljanja poslovnim rizicima - pojašnjava potpredsjednica HGK Marija Šćulac.
Ekstremni vremenski uvjeti pogađaju gotovo sve sektore, pa je fokus na tome koliko je pojedini sektor spreman upravljati klimatskim rizicima. Tvrtke koje ulažu u energetsku učinkovitost, digitalizaciju, vlastite obnovljive izvore energije i otpornu infrastrukturu dugoročno će biti konkurentnije od onih koje prilagodbu odgađaju.
- Turizam se primjerice mora prilagoditi novim navikama gostiju. Zbog visokih temperatura gosti mijenjaju svoje navike i možemo očekivati da će sve manje dolaziti tijekom najtoplijih ljetnih mjeseci. To znači da će turistički sektor morati prilagoditi poslovne modele novim klimatskim okolnostima i cjelogodišnjem turizmu. Veliki izazovi čekaju i građevinski sektor, koji mora pronaći način za organizaciju rada na gradilištima tijekom ekstremnih vrućina, dok logistiku i promet ugrožavaju posljedice suša i niskih vodostaja - kaže Šćulac.
Smanjeni prinosi u poljoprivredi
Nepovoljan raspored oborina s dugim sušnim razdobljima i izrazito visoke temperature negativno će se odraziti i na domaću poljoprivrednu proizvodnju. Očekuje se značajnije smanjenje prinosa kasnih kultura, u prvom redu kukuruza, šećerne repe, soje i suncokreta.
- U ekstremnim uvjetima posebno su problematične površine bez sustava za navodnjavanje, što je jedan od velikih nedostataka hrvatske poljoprivrede, ali i sve češće razorne ljetne oluje koje dodatno ugrožavaju prinose oraničnih kultura, kultura u zaštićenim prostorima kao što je povrće ili cvijeće, te višegodišnjih nasada poput voća, vinove loze ili maslina. Vrlo vjerojatno je da će se s određenim vremenskim odmakom poremećaji na globalnom tržištu i rast cijena hrane preliti i na domaće tržište, jer ih zbog niske razine samodostatnosti nećemo biti u mogućnosti amortizirati. Prema procjenama FAO-a ekstremni vremenski uvjeti, potencirani jačanjem El Niña, uzrokovat će niže prinose, manju ponudu i rast cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu, a posljedično i proizvoda prehrambene industrije. Sigurno je da će naši poljoprivredni proizvođači morati kontinuirano prilagođavati proizvodnju ekstremnim klimatskim uvjetima, od odabira termina sjetve, odgovarajuće obrade tla, odabira otpornijih kultivara do povećanja navodnjavanih površina i drugo - kazao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK.
Utjecaj niskog vodostaja na prometne tokove
Unutarnjim plovnim putovima Hrvatske, prvenstveno rijekom Dunavom najviše se prevoze poljoprivredni proizvodi poput žitarica i uljarica, rude, rasuti tereti te građevni materijali poput šljunka i pijeska. Budući da oko 1,5 posto ukupno prevezene robe u Hrvatskoj prometuje ovim putem, poremećaji ne utječu u značajnoj mjeri na opskrbne lance.
Slična je situacija u cijeloj Europskoj uniji. Pojedinačno su najugroženije Nizozemska, Njemačka i Francuska koje koriste kanal Rajna-Majna-Dunav, gdje se prevozi vise robe unutarnjim plovnim putevima te one mogu imati značajnije izazove u slučaju dugotrajnih ekstremnih vrućina.
Suše smanjuju proizvodnju hidroelektrana
Paradoksalno, sektor koji je ključan za tranziciju sam je visoko ugrožen. Energetski sektor je pod pritiskom jer suše smanjuju proizvodnju hidroelektrana upravo kada je potrošnja najveća. Hrvatska gospodarska komora se zato zalaže za razvoj uravnoteženog energetskog miksa koji uključuje obnovljive izvore, ali i, ono što je ključno, snažnu i modernu elektroenergetsku mrežu koja će moći prihvatiti sve veći broj obnovljivih izvora energije.
Snažan investicijski val u vlastite sunčane elektrane i sustave baterijske pohrane motiviran je potrebom za osiguravanjem predvidivosti troškova energije i stabilnosti poslovanja u uvjetima sve ekstremnijih ljetnih opterećenja mreže.
- Nužno je omogućiti jednostavniji pristup financiranju ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i otpornu infrastrukturu. Hrvatska na raspolaganju ima značajna europska sredstva i važno je da ih iskoristimo što učinkovitije za jačanje otpornosti gospodarstva. Uz financijske instrumente, potrebno je ulagati i u znanje - razvoj alata za procjenu klimatskih rizika, edukaciju poduzetnika i razmjenu dobrih praksi. Prilagodba klimatskim promjenama nije jednokratna investicija nego proces koji će biti sastavni dio poslovanja u desetljećima koja dolaze - naglašava Šćulac.