Hrvatske tvrtke izlažu na Kineskom međunarodnom sajmu uvoznih proizvoda u Šangaju
S najvećom populacijom na svijetu, Kina je drugo najveće gospodarstvo, kao i drugi najveći uvoznik i potrošač na svijetu. Kina je također ušla u novu razvojnu fazu u kojoj potrošnja stalno raste, što ukazuje na ogroman potencijal za još veći rast potrošnje i uvoza. U sljedećih pet godina očekuje se da će uvoz proizvoda i usluga u Kinu dosegnuti vrijednost veću od 10 trilijuna američkih dolara, što pruža povijesnu priliku tvrtkama da uđu na ogromno kinesko tržište.
Na ovogodišnjem Kineskom međunarodnom uvoznom sajmu (CIIE) predstavlja se više od 100 zemalja i regija, a bit će organizirane i aktivnosti kao što su B2B sastanci, seminari i predstavljanje proizvoda. Procjenjuje se da na CIIE sudjeluje 150 tisuća kineskih i međunarodnih profesionalnih kupaca. Sajam se održava u Nacionalnom izložbenom i kongresnom centru u Šangaju koji pokriva ukupnu površinu od 500 tisuća kvadratnih metara, uključujući 400 tisuća kvadratnih metara unutarnjih izložbenih dvorana i 100 tisuća kvadratnih metara vanjske površine.
Ove godine na štandu Hrvatske gospodarske komore predstavljaju se hrvatske tvrtke iz prehrambene i drvne industrije, poljoprivrede, obnovljivih izvora energije i proizvodnje građevinskog kamena. Svoje mogućnosti za suradnju izravno predstavljaju tvrtke Zdenka - mliječni proizvodi, Đakovački interijer, Impresa Missoni, Vukoil i SEZ dok se putem kataloga predstavljaju Sprega, Jadrankamen i FI-MA. U sklopu posjete Kini, Predstavništvo HGK u Šangaju organizira i zasebne B2B razgovore za hrvatske tvrtke sukladno njihovim interesima.
Novo poglavlje logistike i transporta: Očekuje se rast kapaciteta i prihoda
Ulaskom Hrvatske na dva dodatna koridora osnovne TEN-T mreže, hrvatski otpremnici i logističari sada konkuriraju za regionalne distributivne centre. Procjenjuje se kako će velika ulaganja gotovo udvostručiti skladišne i logističke kapacitete Hrvatske u sljedećih nekoliko godina i potencijalno utrostručiti do 2034. Kada tome dodamo automatizaciju i digitalizaciju prometa, Hrvatska može postati ključno logističko središte za zemlje središnje i jugoistočne Europe, posebice prema Africi i Aziji. Kako do tog cilja i koji je strateški značaj logistike za cijelo gospodarstvo, bila je tema današnje konferencije i expa Dan logistike i transporta, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora u zagrebačkom Westinu, uz više od 200 sudionika i 15-ak izlagača. - Logistika i transport ušli su u novo poglavlje razvoja. Nakon korone, Schengen i revizija TEN-T mreže omogućili su da započnemo to novo poglavlje. Zahvaljujući ulasku u Schengen imamo brži i učinkovitiji protok roba, kraće vrijeme isporuke, manje administrativnih prepreka, manje troškova. Revizijom osnovne TEN-T mreže sada smo na dva dodatna koridora. Luka Rijeka sada ima veći kapacitet, a kada još Rijeci pribrojimo revitalizaciju Zadra, Šibenika, Splita i Ploča, potencijal se multiplicira. Drugim riječima, Hrvatska može postati ključna točka za tranzit između Azije i Europe - rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj te istaknula da nas očekuju značajne investicije u infrastrukturu, 290 tisuća m2 novih skladišnih prostora većinski u okolici Zagreba, Rijeci i Osijeku, kao i kontejnerski terminal Luke Rijeka i investicije u željeznicu.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je konferenciju kao priliku za razgovor o važnoj i aktualnoj temi, kao i za rezime svega onoga što se danas događa u poboljšanju i izgradnji prometne infrastrukture koja je vezana uz logistiku. U tom kontekstu spomenuo je i da je Hrvatska sa svojim geostrateškim položajem vrlo interesantna i da ima velike potencijale s obzirom da nam prometna infrastruktura daje mogućnost i da se logistički dalje razvijamo. - Važno je naglasiti i izmjenu TEN-T Uredbe prema kojoj je Hrvatska uvrštena na dodatna dva EU prometna koridora, što je jako dobro i što nam otvara mogućnosti i za razvoj naših luka, a paralelno s tim jačanje i gradnju željezničke infrastrukture gdje u posljednje vrijeme, uz pomoć EU fondova i kreditnih sredstava, imamo velika ulaganja. Uz ulaganja u cjelokupnu prometnu infrastrukturu radimo i na razvoju Nacionalnog logističkog koncepta, koji bi trebao biti temelj za daljnja ulaganja i koji bi definirao područja koja bi bila optimalna za izgradnju logističkih centara - pojasnio je Butković.
Po pitanju izazova, HGK i njezino Udruženje otpremništva i logistike HGK osnovali su radnu skupinu čiji su članovi predstavnici Carinske uprave, kao i predstavnici Državnog inspektorata. Radna skupina je do sada polučila odličan uspjeh na ubrzavanju uvozno-izvoznih procesa.
Vanja Burul, predsjednik Uprave društva Končar – Distributivni i specijalni transformatori na panelu o logistici u funkciji industrije i izvoza dotaknuo se pitanja hrvatskih i europskih legislativa koje se eventualno mogu pojednostaviti, ubrzati i olakšati poslovanje, kao i nemogućnosti korištenja hrvatskih kontejnerskih terminala za teže terete ili nepostojanje brodskog prijevoza za terete poput transformatora. Istaknuo je nužnost osvještavanja potrebe izvještavanja o emisiji CO2 u transportu jer relativno mali broj prijevoznika trenutno je osviješten o potrebi praćenja emisije CO2, što utječe i na izvještavanje poduzeća o toj temi.
- U dinamičnom okruženju mliječnog biznisa, opskrbni lanac nije samo logistički izazov - on je ključna strateška prednost za Dukat. Učinkovito upravljanje opskrbnim lancem predstavlja temelj našeg poslovanja, omogućujući nam da zadovoljimo potrebe kupaca, osiguramo visoku kvalitetu i svježinu proizvoda te postignemo operativnu i troškovnu učinkovitost. Osim toga, naš opskrbni lanac podržava održive prakse i omogućuje nam brz i fleksibilan odgovor na promjene u potražnji, sezonske varijacije ili pak globalne izazove. Opskrbni lanac je srce našeg poslovanja, a njegova učinkovitost izravno utječe na naš uspjeh i rast - rekao je direktor Dukata Zoran Ković.
- Ubrzani razvoj logističkih kapaciteta i infrastrukture u Hrvatskoj dodatno potvrđuje da logistika svakim danom ima sve važniju ulogu u razvoju gospodarstva. Sve šira primjena novih tehnologija pruža jedinstvenu priliku da logistika još više doprinese učinkovitosti kompanija i podizanju nivoa usluge prema kupcu. Konferencija je odlična prilika za razmjenu iskustava i stjecanje novih kontakata - ističe predsjednik Uprave Tokić grupe Ivan Šantorić.
Cilj konferencije bila je promocija transportne i logističke djelatnosti, prezentacija aktualnih tema i trendova iz ove djelatnosti, kao i prijedlog adekvatnih rješenja prema donosiocima odluka, korisnicima usluga, tvrtkama i zainteresiranoj javnosti. Obuhvaćene su teme poput prometnih trendova, energetske održivosti, lanaca opskrbe, digitalizacije, infrastrukture održivih goriva, pametnih gradova, održive mobilnosti i uvođenja umjetne inteligencije u prometni sektor.
- Želimo postati logističko središte jugoistočne i centralne Europe. Kako bi to bilo moguće, neophodna je suradnja svih – institucija, Vlade, međunarodnih partnera i privatnog sektora - poručila je zaključno potpredsjednica HGK.
Pojedinačno savjetovanje poduzetnika o povoljnim kreditima HBOR-a
Hrvatska banka za obnovu i razvitak održat će savjetovanje poduzetnika o povoljnim kreditima HBOR-a u srijedu, 13. studenoga, od 9 do 12 sati, u HGK - Županijskoj komori Slavonski Brod, na adresi Matije Mesića 9. Radi što bolje informiranosti poduzetnika o novostima i kreditnim programima s povoljnijim uvjetima koje provodi HBOR, voditelj Područnog ureda za Slavoniju, Boris Čagalj održat će individualne razgovore s poduzetnicima koji su zainteresirani za korištenje HBOR-ovih kredita. Ako ste zainteresirani za razgovore o kreditnim programima s povoljnijim uvjetima prijava je obvezna putem portala Digitala komora (link: https://digitalnakomora.hr/e-ucenje/edukacije/3911) najkasnije do utorka, 12. studenoga, do 12 sati. Prijavljeni će povratno biti obaviješteni o terminu pojedinačnog razgovora na kontakte navedene u prijavi.
Predviđeno trajanje razgovora s pojedinim poduzetnikom je 30 minuta te je broj prijava ograničen.
Ukoliko niste registrirani na Digitalnu komoru, možete se registrirati sami na portalu: https://digitalnakomora.hr/home. U slučaju bilo kakvih nejasnoća, možete kontaktirati HGK telefonski na broj 035/448-583.