Iako nas vremenska prognoza sve interesira i nema dana da se ne priča o vremenu, vremenske neprilike ipak najviše pogađaju poljoprivrednike jer je njihov proizvodni pogon na otvorenom. Provjerili smo stoga kako se ovo poduže kišno razdoblje odrazilo na poljoprivredne kulture.
- Situacija nije nimalo dobra. Zima je bila relativno suha, pa i jesen, tek je u prosincu bilo nešto oborina, malo snijega, pa je za očekivati bilo da će ožujak početi s proljetnim oborinama. Međutim, ožujak je bio ekstremno suh mjesec. U kontinentalnom dijelu Hrvatske bilo je oborina od 5 do 30 litara maksimalno, sve negdje do Nove Gradiške, Novske. Prateći količine oborina vidljivo je da je na početku prosinca bila jedna kiša od maksimalno 25 litara i to u predjelu do Nove Gradiške, dok je istok Brodsko-posavske županije tada dobio 5 litara i onda je koncem ožujka bila još jedna kiša. Zbog suše u ožujku priprema za sjetvu nije mogla na vrijeme početi, a onda je došao travanj s povećanom količinom oborina što se otegnulo sve do današnjih dana - podsjeća Vera Novaković, viša stručna savjetnica u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.
Presijavanje ratarskih kultura
Agroklimatske stanice koje evidentiraju temperaturu zraka od istoka do zapada Brodsko-posavske županije zabilježile su tako u Kruševici u travnju više od 130 litara kiše, a u svibnju 120 litara, isto tako gotovo 130 litara u travnju zabilježila je stanica u Klokočeviku, a 110 litara u svibnju. Stanica u Brodskom Stupniku u travnju je zabilježila 140 litara, a u svibnju 100 litara, u Oprisavcima 115 litara u travnju, a 125 litara u svibnju. Slični su podaci i na zapadu županije, na stanicama u Gornjim Bogićevcima, Cerniku i u Oštrom Vrhu, te je jasno kako je gotovo 25 i do 30 posto godišnje oborinske količine palo u ova dva mjeseca.
Kako sve to utječe na usjeve? - Uz obilne kiše tijekom travnja i svibnja bilo je i olujnih vjetrova pa su ječam, pšenica polegli naročito oni usjevi gdje je išla prva dušična prihrana, a isto tako i usjevi gdje se kasnilo s primjenom regulatora rasta i razvoja. Pšenice su sada u fazi klasanja, cvatnja kod ječma je završila, sad je već nalijevanje zrna. Zbog svega toga moralo je biti i presijavanja nekih ratarskih kultura, na primjer uljana repica čija je cvatnja počela koncem ožujka i nastavila se u travnju gdje je cvatnja bila loša, komuške su propale, nema ih, nekoliko je poljoprivrednika i zaoralo repicu i odlučili se za neku proljetnu okopavinu, ili kukuruz ili soju. Baš nam je u uredu bio poljoprivrednik koji ima presijavanje poljoprivrednih parcela gdje nije poniklo - navodi viša stručna savjetnica Novaković.
Dodaje da su i usjevi kukuruza, jedne od najzastupljenijih žitarica u kontinentalnom dijelu Hrvatske, slabi: - Pogotovo tamo gdje se na njivama zadržala oborinska voda. Tamo gdje je dobra priprema tu se voda ocijedila, ali je i taj kukuruz nakon ponika ostao u fazi dva-tri lista, koji su žuti jer nema sunca. I sada takvi usjevi očekuju što prije prihranu, odnosno što prije neku kultivaciju da malo živnu. Tamo gdje je bilo i sunčanih dana, bar nekoliko sati već se vidi popravak situacije, već su malo ozelenili, ali je bilo strašno gledati prije dva tjedna te usjeve, požutjele.
I povrtno sjeme slabo niče
Nije puno bolja ni situacija u povrltarskim vrstama: - Sjeme slabo niče, ljudi koji su u bašči posijali krastavce i neke povrtnice morali su ih negdje i tri puta nanovo sijati. Još uvijek se sade i presadnice jer se u travnju i početkom svibnja nije ni moglo to raditi. Mi uvijek i upozoravamo da ne treba žuriti sa sadnjom presadnica, da se to radi tek nakon 10. svibnja, onda je toplo tlo i sunčani dani. Svi koji su ranije posadili presadnice one su žute, slabe nikakve i čekaju sunce.
Neke, pak, voćne vrste su ove vremenske neprilike dobro podnijele, a neke su osjetile posljedice. Tako daje primjer krušaka koje su ranije počele, a i inače kruška i trešnja ranije cvjetaju. Napominje da će vlasnici voćnjaka krušaka ove godine imati simbolične urode i da je malo onih koji će imati bolje jer je cvatnja bila ranije dok pčela još nije bilo, temperature su bile niske, slaba je oplodnja.
- Mraza jačeg ove godine nismo imali, to su sve temperature bile oko nule i naše agroklimatske stanice su najnižu temperaturu zabilježile od -2,2 , bilo je dana kad je bilo -1,5 stupanj Celzija, ali onda su bile fenofaze koje više nisu tako osjetljive, prošla je već faza oplodnje voća i plodovi su zametnuti tako ove niske temperature nisu bile u fazi intenzivne cvatnje kad je najosjetljivija ta fenofaza. Naravno da je ovo vlažno vrijeme najopasnije za biljne bolesti, sada pepelnica i biljne bolesti cvjetaju.
Podbacile su kruške, trešanja ima ali sada u vrijeme zriobe oborine su nešto najgore što se moglo dogoditi, pokožica mekša, usplođe je puno soka, od ovih oborina pokožica puca, a čim puca plod je nekvalitetniji, više ni za jesti nije, nije tako ni sladak, a tržišna vrijednost mu je niža - pojašnjava.
Kišno vrijeme dobro za mlade voćnjake
Kaže kako je ovo vrijeme dobro za mlade voćnjake, one posađene jesenas jer ih se neće morati zalijevati: - Ako je svibanj suh onda mladi korijen pati od nestašice vlage i mora se voditi briga da se bar jedanput tjedno zalijeva. Dakle, sada to mlado voće ima dovoljno vlage da se dobro ukorijeni i porast nadzemnog dijela je dobar, treba samo paziti napad štetnika i bolesti kako na voće u rodu tako i na mladom voću.
Iako je za porast svih kultura potrebna kiša, oborine su bile takve da je svaki drugi dan palo od 15 do 30 litara i možda i danas ima nekih parcela gdje stroj, traktor, nije uspio ući da ljudi zasiju ono što su planirali. Na pitanje jesmo li imali ovakvih godina, odgovara: - Bilo je ovakvih godina, a ono što je tipično za posljednjih deset, odnosno bar posljednjih pet do šest godina su neki ekstremi - imamo blage zime s malom količinom oborina bez obzira je li u obliku kao kiša ili snijeg, imamo proljeća s ekstremima, kasni proljetni mrazovi su bili 2016. i 2017. godine. Prošle godine lipanj je imao puno oborina, 13. lipnja je bila jaka tuča na području Oriovca i Slavonskog Kobaša i temperatura je pala tako da je sve do 5. srpnja bilo više hladnih, nego toplih dana s puno oborina. Prošle je godine zbog toga i žetva kasnila, a imali smo godina, kao 2003., kad se ječam završio već 15. lipnja.
Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske!