Turizam

26.7.2019.
Posavska Hrvatska

Ljeto na Jadranu 2019.

Neki se rode kraj vode

Turizam : Neki se rode kraj vode

Na središnjem zadarskom trgu kava sa šlagom je 13 kuna, sokovi su po 20, a pola litre točenog piva 25 kuna. Za 100 grama domaćeg pršuta u restoranu platit ćete 70 kuna, crni rižoto od sipe je 78 kuna, riblji odrezak s blitvom stoji 132 kune

Je li turistička sezona 2019. podbacila? Zjape li dalmatinski gradovi (i sela) prazni, a iznajmljivači apartmana padaju u očaj jer gosta ne mogu vidjeti "ni nacrtanog"? Pitanja su to koja se nameću nakon svakog pročitanog teksta ili pogledanog televizijskog priloga koji govori o (ne)uspjehu tekućeg ljeta. Istina je, kao i uvijek, negdje u sredini. Činjenica je da srpanj protječe uz manje gužve u odnosu na one kakve su znale biti. Također je činjenica da usred ovoga ljeta u dalmatinskim odredištima bez problema možete naći mjesta za noćenje, parkiranje, slobodan stol u restoranu... što je znalo biti nemoguća misija proteklih godina. No, da baš sve zjapi prazno... E, to nije istina!

Ne treba biti posebno pametan pa doći do zaključka koji se iz dana u dan ponavlja u svim medijima: krive su cijene! Čuvena uzrečica "Vi nama samo pošaljite novce, ne morate ni doći na more" u nekim se slučajevima pokazuje gotovo točna. Svi smo mi svjesni da sezona ne traje 12 mjeseci, more zimi nije na 26° C, pa i nije baš pretjerano privlačno u to doba godine, ali to ne znači da se turiste može "oderati" od lipnja do rujna. Pa, kakve su te cijene, što se i za koje novce nudi, provjerili smo ovoga srpnja u Zadru i okolici.

 

Evo lipih pomidora, paprike, domaćega u'ja...

Upravo je Zadar dobro ogledalo hrvatskog turizma. Lijep grad, ima se što vidjeti i doživjeti, s bogatom ponudom za turiste, a opet je usred ljeta samo središte bilo poluprazno. Nezamislivo je bilo prošlih godina doći u subotu predvečer i naći slobodno mjesto u kafićima na Kalelargi ili Narodnom trgu. Ove godine mogli ste "igrati kolo" između stolova. U jednom od većih, popularnih kafića na središnjem trgu, espresso kava stoji 10 kuna, ako vam uz kavu treba i šlag to dvoje će vas koštati 13 kuna. Gazirani sokovi (Coca Cola, Fanta, Schweppes...) su po 20 kuna, pola litre točenog Ožujskog piva 24 kune, a litra kutjevačke graševine 130 kuna. Već nekoliko metara dalje, kavu ćete platiti 8 kuna, pivo 20, sokove po 18 kuna.

U obližnjem restoranu, za 100 grama domaćeg pršuta platit ćete 70 kuna, crni rižoto od sipe 78 kuna, a od ponude glavnih jela izdvojili smo riblji odrezak s blitvom na dalmatinski (u jelovniku je napisano "Dalmatinski", o Bože, i tamo ima nepismenih koliko hoćeš, nap. a.) kojem je cijena 132 kune, a porcija janjetine u škrovadi stoji 120 kuna. Od priloga, povrće sa žara stoji 42 kune, a sotirane tikvice 30 kuna.

Za turiste koji si sami pripremaju obrok, u blizini je tržnica, na kojoj, baš kao i na gradskim ulicama, nema prevelike gužve, kroz štandove prolazite nesmetano, odupirući se silnim pozivima gospođa koje stoje iza pulta: - Evo lipih pomidora, paprike, domaćega u'ja... 'oćete probat'?

Kilogram šljiva je 10 kuna, isto toliko su i breskve. Već spomenuti pomidor (rajčica) je 12 kuna, kukumari (krastavci) su 10 kuna, balancana (patlidžan) je 16 kuna, krumpir s OPG-a iz zadarskog zaleđa je 6 kuna, a tolika je i cijena kilograma lubenice. Kukuruz (jedan komad, ne kilogram) prodaje se po 4 kune, a nekoliko metara dalje, na štandu na kojem kukuruze kuhaju i peku, jedan klip platit ćete 14 kuna. Litra maslinovog ulja je od 80 do 100 kuna. Ulazak na riblju tržnicu pravi je užitak za ljubitelje morske ribe, a oni drugi, poput moje susjede Marijane, bolje je da takve "izlete" izbjegavaju, da im ljetovanje ne bi prisjelo. Ponuda ribe je solidna, iako smo navraćali u danima kad vremenske prilike nisu bile naklonjene ribarima, pa se umjesto uobičajenih 50-ak vrsta morskih bića, kupcima nudilo dvadesetak vrsta ribe, tri vrste školjki, ponešto mekušaca... Najbolje se prodaju srdele, za 20 kuna, gavuni su po 50, kao i skuše, dok lokarde, šaruni i bukve stoje po 30 kuna. Cijena orade i brancina kreće se od 60 do 100 kuna za ribe iz uzgoja (ovisno o veličini), a kilogram divlje orade je 130 kuna. Hobotnica je od 80 kuna naviše, lignje po 120, tuna 130, onaj tko voli (i može si priuštiti) škampe će platiti od 140 do 200 kuna, a šanpjer (kovač) je 210 kuna. Od školjkaša najviše su tražene dagnje, one uzgojene u Novigradskom moru prodaju se u Zadru po 20 kuna.

 

Krov otpada, a pivo 22 kune!

Nedaleko od Zadra smjestio se otok (hm, s kopnom je povezan mostom, pa onda... je li uopće otok?) Vir, s vjerojatno najvećom jadranskom kolonijom Brođana, ali i Slavonaca općenito, na nekoliko kvadratnih kilometara. I tamo se osjeti manji broj turista, privatni iznajmljivači imaju i po nekoliko dana "praznog hoda" u svojim apartmanima, što se u prijašnjim sezonama nije moglo dogoditi. Cijena boravka u dobro opremljenom dvosobnom apartmanu je između 60 i 70 eura po danu, a može se, naravno, naći i jeftiniji smještaj, ovisno o opremljenosti, ponudi, udaljenosti od plaže...

Unatoč tome mostu, mnogi i dalje "zaboravljaju" da je Vir postao lako dostupno odredište, pa i cijene povećavaju jer, kažu, do otoka je skuplje doći! To se osjeti već na primjeru klipa kuhanog kukuruza koji na Viru stoji 15 kuna, stotinu lipa skuplje nego u Zadru.

I dok sjedite na morskoj obali, gledate u plavetnilo odozgor i odozdo, odmarate dušu i tijelo, kako bi rekao mjesni župnik don Tihomir, morali smo primijetiti da je i pojedinim vlasnicima ugostiteljskih objekata na pameti samo zarada. Što je i logično. Ali, da biste zaradili, morate poštovati gosta. A ovdje gosta "poštuju" toliko da se nisu udostojali ni popraviti krov na montažnom kafiću. Dakle, sjedite na terasi, a u oči vam upadaju komadići šindre koje je bura otpuhala na sve strane svijeta, i nitko to poslije sanirao nije. A riječ je o poslu koji bi trajao sigurno nekih sat-dva! Zanimljivo, riječ je o ugostiteljskom objektu kojem je vlasnik općinska tvrtka. Sigurni smo, privatnom vlasniku takav nemar ne bi se mogao dogoditi. I u tom kafiću, dok se meškoljite na neudobnim plastičnim stolicama, pola litre piva platit ćete 22 kune, sok je 18 kuna, kava 9, a kava sa šlagom 13 kuna. Iako se vino prodaje na litre (100 kuna), kao i mineralna (30 kuna), ne možete dobiti klasični gemišt već morate kupiti bočicu graševine od 0,187 litre po 24 kune i bočicu mineralne (0,25 l) za 12 kuna, pa će vas gemišt stajati 36 kuna! Apsurdnu situaciju spašavaju mladi ljubazni konobari, no oni nisu krivi što netko "tamo gore" ni ne pomišlja da malo uredi lokal koji donosi ekstra profit. Nije ni čudno što je uz takve cijene zidić kod obližnje trgovine uvijek pun, ali i u tom su dućanu iskoristili ljetnu šansu pa je, naprimjer, boca mineralne vode od litru i pol 8 kuna, Coca Cola u pakiranju od 1,75 litre stoji 16 kuna, boca domaćeg piva je 8,5 kuna, a pola litre piva Staropramen je 12 kuna!

Nekoliko stotina metara dalje lokalna je konoba u kojoj je kava 8 kuna, pola litre točenog domaćeg piva 16 kuna, a i sokovi su po 16 kuna. Miješano meso za dvije osobe stoji 180 kuna, porcija brancina 90 kuna, toliko stoje i lignje sa žara, pljeskavica ili porcija ćevapa su po 60 kuna, kilogram janjetine s ražnja je 180, a prasetine 100 kuna.

U blizini je još jedno malo mjesto, Privlaka, s mnoštvom zaselaka od kojih su jedan Skoblari, otkud potječe i čuveni Joško Skoblar, najveći zadarski nogometaš do pojave Luke Modrića. Baš u toj Prvlaci možete uživati u kafiću s prekrasnim pogledom na najljepše more na svijetu, sa samo nekoliko koraka ste na pješčanoj plaži ili u vaterpolskom igralištu, a cijene su i više nego pristojne za more: kava je 7 kuna, sokovi su po 15, toliko stoji i pola litre piva, veliki gemišt (dokaz da se i to može popiti u Dalmaciji) je 16 kuna, litra mineralne je 20, a litra graševine Kutjevo je 80 kuna. Pizza stoji od 45 (miješana, vesuvio) do 48 kuna (slavonska, četiri sira).

Sezona je takva kakva jest, nakon Slovaka, Mađara, Srbijanaca, Slovenaca, Nijemaca... koji nisu došli u očekivanom broju, sad svi očekuju kolovoz i najezdu Talijana. Ako se najezda dogodi. Možda bi ipak trebalo malo se više pobrinuti i za domaće goste, jer mi ćemo doći uvijek. Uglavnom, neki dobro mogu iskoristiti to što se rode kraj vode, velike vode. Oni imaju sreću da ljeti hrlimo u njihove krajeve, uživamo tamo tjedan-dva, i vraćamo se u svoju lijepu Slavoniju.

Posavska Hrvatska : Značajan korak naprijed ka dugovječnosti festivala
Značajan korak naprijed ka dugovječnosti festivala

Drugi vinski festival „Vino u Tvrđavi Brod” - u organizaciji Turističke zajednice područja „Slavonski Brod-Posavina” i Turističkog klastera „Slavonska košarica” pod pokroviteljstvom Grada Slavonskog Broda - ponudom vina, ali i likera i rakija te suhomesnatih proizvoda i sireva održan je u ležernoj atmosferi kakva i priliči „razgovorima uz čašu”

Posavska Hrvatska : Ovdje je čarobno!
Ovdje je čarobno!

Posjetitelji su kušali graševinu, chardonnay, cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, pinot sivi, rose, pjenušce...

Posavska Hrvatska : Odmor od svakodnevne žurbe, vreve, ali i mjesto za obiteljsku proslavu
Odmor od svakodnevne žurbe, vreve, ali i mjesto za obiteljsku proslavu

Kuće za odmor postale su prava „poslastica” svima koji se žele izdvojiti, odmoriti, maknuti od svakodnevne žurbe, vreve, ali i proslaviti značajne događaje u lijepom ambijentu s prijatelji ...

Posavska Hrvatska : Zabavili se i naučili uz program živuće povijesti
Zabavili se i naučili uz program živuće povijesti

Slavonski Brod ovaj tjedan živi „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić”, a mnogobrojna djeca posjećuju grad i ispunila su ga veseljem, smijehom. I Turistička zajednica područja „Slav ...

Posavska Hrvatska : Najbolji i najljepši
Najbolji i najljepši

U organizaciji novoosnovane Turističke zajednice područja Slavonski Brod-Posavina i ovoga su proljeća i ljeta provedene tradicionalne akcije natjecateljskog karaktera u kojim su birani najbolji ugosti ...

Posavska Hrvatska : Vino u Tvrđavi Brod
Vino u Tvrđavi Brod

Unatoč tome što je slavonskobrodsko područje poznat vinorodni kraj, još uvijek je na vinskoj karti nedovoljno poznat i prisutan, pa su to Brođani, sommelieri Dino Klem i Dalibor Velički odlučili promi ...

Posavska Hrvatska : U lijepoj Slavoniji
U lijepoj Slavoniji

Meridiana Slavonica još jednom se pokazala kao odličan domaćin

Posavska Hrvatska : Za novo razdoblje obogaćena ponuda
Za novo razdoblje obogaćena ponuda

Novoosnovana Turistička zajednica „Slavonski Brod - Posavina” , u koju su se udružile turističke zajednice grada Slavonskog Broda i općine Bukovlje, Gornja Vrba i Podcrkavlje, konstituirana je s 10. ožujka ove godine. Na drugoj sjednici Skupštine, 24. travnja, usvojen je i program rada za 2023. godinu, koji je javnosti predstavljen s upravo osmišljenim novim eno-gastronomskim kulturno-turističkim programom

Posavska Hrvatska : Itekako imamo što ponuditi
Itekako imamo što ponuditi

Suhomesnati proizvodi, vrhunsko bučino ulje, sjajna vina, rakije...

Posavska Hrvatska : Pristupačni turizam za osobe s invaliditetom
Pristupačni turizam za osobe s invaliditetom

Nastavljajući s aktivnostima u sklopu projekta „Dobra klima za turizam”, kojega udruga Eko Brezna provodi u partnerstvu sa Sveučilištem u Slavonskom Brodu, organiziran je 28. veljače okrug ...

Posavska Hrvatska : Za ljepši i ugodniji grad
Za ljepši i ugodniji grad

Svečanost proglašenja najljepše uređenih izloga u blagdansko vrijeme počela je promocijom kalendara za 2023. godinu kojega je Turistička zajednica grada Slavonskog Broda izdala u suradnji s Turistički ...

Posavska Hrvatska : Trećina ležajeva u privatnom smještaju
Trećina ležajeva u privatnom smještaju

Turistička zajednica grada Slavonskog Broda i Katedra za turizam Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provode od ožujka ove godine projekt „Uspostava sustava dodjele oznake kvalitete (labe ...

Posavska Hrvatska : Svečano otvoren turistički ured
Svečano otvoren turistički ured

Svečano je 19. listopada otvoren ured Turističke zajednice Meridiana Slavonica u Oriovcu, u Ulici Mate Gabrića 11-13.Načelnik općine Brodski Stupnik Goran Jelinić podsjetio je da je ova turistička zaj ...

Posavska Hrvatska : Cikloturizam – inovativni odgovor na klimatske promjene
Cikloturizam – inovativni odgovor na klimatske promjene

- Cikloturizam je najbrže rastuća grana turizma u Republici Hrvatskoj, a u Slavoniji i Baranji imamo idealne uvjete za razvoj cikloturizma. Posljednjih se godina kroz EU fondove dosta ulaže u izgradnj ...

Posavska Hrvatska : Bijelo i zeleno, dobitna kombinacija
Bijelo i zeleno, dobitna kombinacija

Umjesto zelenoga travnjaka, koji je izgledao prekrasno ali ubrzo i propao, Dragica Obučina uz pomoć vrtlara stvorila je pravu bijelo-zelenu oazu punu zanimljivih oblika i tekstura s pokojim naglaskom boje

Posavska Hrvatska : Zalazak sjaji punim sjajem
Zalazak sjaji punim sjajem

Predstavljena su vina iz vinarija Vučković, Grozdanović, Jakob, Jurković i Galić

Posavska Hrvatska : Ključan je održivi razvoj
Ključan je održivi razvoj

U sklopu brojnih aktivnosti projekta Dobra klima za turizam, kojega Udruga Eko Brezna provodi u partnerstvu sa Sveučilištem Slavonski Brod od 2. ožujka 2020. godine, održavaju se okrugli stolovi i str ...

Posavska Hrvatska : Zanimljivi kostimirani likovi
Zanimljivi kostimirani likovi

- Ovakvi izleti su iznimno važni, to je na neki način i izvanučionična nastava, a djeca najviše uče zorno i u praksi. Ovdje upoznaju lik i djelo Ivane Brlić-Mažuranić, sudjeluju u dječjoj kulturnoj ma ...

Posavska Hrvatska :  Šezdeset obitelji pruža turističku uslugu smještaja
Šezdeset obitelji pruža turističku uslugu smještaja

Tijekom 2019. godine u Slavonskom Brodu je rastao turistički promet, bilo je 25.494 dolazaka, te je ostvareno 43.419 noćenja. Uslijedio je nagli pad 2020. godine kada je bilo 11.095 dolazaka i 23.456 ...