Ideja o 20. srpnja 1244. kao najstarijem poznatom zapisu imena Broda nije dvojbena nego je netočna, kaže dr. sc. Stanko Andrić
Peto u nizu javnih predavanja koje Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest organizira u sklopu obilježavanja 25. godišnjice svoga djelovanja, održao je u predstojnik Podružnice dr. sc. Stanko Andrić koji je za ovu priliku odabrao intrigantnu temu „Pitanje najstarijeg pisanog spomena grada Slavonskog Broda”. On upozorava da se kao najstariji spomen Broda nikako ne može uzeti povelja ugarskoga kralja Bele IV. iz 1244., koju poznajemo tek iz kasnijih prijepisa, nego se radi o krivom prijepisu i tumačenju toponima Boaraida i Braida, što je bilo poznato povjesničarima u 19. i početkom 20. stoljeća. Andrić je prikazao razvoj ideje o 20. srpnja 1244. kao najstarijem poznatom spomenu Broda od sredine 20. stoljeća, što je rezultiralo i time da je 1994. proslavljena 750. obljetnica prvospomena grada, od kada se taj podatak uzima kao činjenica. Zanimljivo je da takvo tumačenje potječe od povjesničara amatera, a struka nije, barem ne dovoljno glasno, na to reagirala. Iako podatak o najstarijem zapisanom tragu nekoga mjesta ništa ne govori o njegovoj starini, važnosti, ulozi u povijesti, on je zanimljiv lokalnoj zajednici, pa istraživaču tek trebaju, uvidom u izvorne dokumente ili najstarije prijepise, utvrditi spominje li se negdje današnji Brod prije 1450. godine.