- Do 2007.g. broj korisnika VoIP telefonije premašit će one u klasičnoj telefoniji
Piše: Ivica Lacković, voditelj Škole informatike Ivora
Uz mnoge usluge Interneta kao što su surfanje www prostranstvima, e-mail, trgovina putem Interneta, mogućnost rada na udaljenim računalima, igranje putem Interneta, razmjenjivanje informacija na raznim news grupama i forumima, jedna od vodećih usluga postaje komunikacija putem Interneta. Standardne komunikacije putem tekstualnog chata, proširenog audiochatom, koristeći razne messenger-e poput MSN Messengera, ICQ, IRC, AIM, Yahoo Massengera, danas uvelike zamjenjuje Skype, jedan od programa za VoIP. Što je VoIP?
Ako nikada niste čuli za VoIP, pripremite se da promijenite vlastito mišljenje o telefonskim pozivima sa sugovornikom na velikim udaljenostima.
VoIP - besplatna telefonija
VoIP, ili Voice over Internet Protocol (zvuk preko Internet protokola), je način uzimanja analognog audio signala (kao onog kojeg čujemo kada razgovaramo preko telefona), i njegovog pretvaranja u digitalni signal koji može biti poslan na Internet.
Kako VoIP može biti koristan? VoIP može pretvoriti standardni Internet u mjesto za besplatne telefonske pozive. Praktična mogućnost korištenja VoIP-a je jednostavna - besplatnim VoIP software-om koji je dostupan na Internetu, možete uspostaviti telefonske pozive putem Interneta zaobilazeći upotrebu vašeg fiksnog telefona, i samim time smanjujete vaše telefonske račune.
VoIP se može koristiti kod svih vrsta pristupa na Internet, bez obzira je li riječ o standardnom pristupu modemom ili stalnoj vezi, no njegova prava vrijednost najočitija je kod stalnog pristupa Internetu (DSL).
Iako kod modemskog pristupa telefonske i internetske tvrtke još uvijek naplaćuju vrijeme provedeno na Internetu VoIP je i dalje isplativ jer je cijena internetskih impulsa mnogostruko manja od skupih međunarodnih poziva.
Kod stalnih veza, od kojih je DSL pristup najjeftiniji i najpristupačniji korisnicima, vrijeme provedeno na Internetu se ne naplaćuje (naplaćuje se promet u megabajtima), pa se praktički besplatno može razgovarati do mile volje.
Skype - 35 milijuna "telefonskih brojeva"
VoIP je revolucionarna tehnologija koja potencijalno u potpunosti može zamijeniti fiksnu telefoniju. Najznačajni predstavnik ove tehnologije danas je program Skype koji se vrlo brzo nametnuo kao standard za govornu komunikaciju putem Interneta. Pozivati možete druge korisnike Skype-a ili obične fiksne/mobilne telefone. Pozivi drugim Skype korisnicima bilo gdje u svijetu su besplatni, odnosno, tvrtki koja vas spaja na Internet plaćate samo vrijeme provedeno na Internetu ili količinu prenesenih podataka, ovisno o tarifnom modelu vašeg pristupa. Pozivi na obične fiksne telefone ili mobitele se plaćaju aktiviranjem SkypeOut usluge (usluge poziva izvan Skype mreže) koja funkcionira po načelu pre-paid usluge. Poptuno isto kako kada mobitel "nahranite" pre-paid bonom, na Skype web stranicama možete kreditnom karticom kupiti Skype bon te nakon toga zvati sve fiksne i mobilne mreže po povlaštenoj tarifi.
Kako?
Za početak, morate skinuti i instalirati Skype. Nakon toga kreirajte svog "Skype korisnika". Slobodno možete odabrati podatke koje ćete upisati i koje će vidjeti ostali korisnici. Sada ste spremni za korištenje svih mogućnosti koje Skype pruža: telefoniranje putem Interneta, konferencijski pozivi, chat (slanje poruka) i razmjena datoteka. Korištenjem Skype-a zaštićena je Vaša privatnost jer su sve komunikacije među korisnicima kriptirane.
Glavna prednost Skype-a pred ostalim VoIP uslugama je upravo njegovo besplatno i slobodno korištenje, te otvorenost prema različitim računalnim platformama. Svejedno gdje se u svijetu nalazi Vaš sugovornik, uz pomoć Skype-a moći ćete s njim besplatno razgovarati.
Pokušaji pojedinih državnih i privatnih telefonskih kompanija da ometaju komuniciranje uz pomoć Skype-a završavaju neuspjehom. Kao rezultat, velike telefonske kompanije napuštaju klasičnu fiksnu telefoniju i okreću se ulaganjima u širokopojasne Internet mreže.
Što pati Kineze?
Već početkom 2004. Skype je imao 2,4 milijuna korisnika u 200 zemalja svijeta, uvodeći mnoge nove funkcije: konferencija do 5 sudionika, jedinstvena baza korisnika s mogućnošću postavljanja fotografije ili logotipa korisnika, trenutna razmjena pisanih poruka... Sredinom ljeta pokrenuta je SkypeOut usluga jeftinog telefoniranja s korisnicima u fiksnim i mobilnim telefonskim mrežama po cijenama lokalnih telefonskih kompanija ili nižima.
Pri proslavi prve godišnjice osnutka, Skype je brojao 9,5 milijuna korisnika i više od 500000 istovremeno priključenih "brojeva". U listopadu se ta brojka popela na milijun, a broj skinutih instalacija sa web stranice Skype-a porastao je na 30 milijuna.
Skype nastavlja trend rasta. U ožujku 2005. broj korisnika SkypeOut-a popeo se na jedan milijun, a više je od 29 milijuna ukupno registriranih korisnika. Broj istovremeno priključenih korisnika prelazi brojku od 2 milijuna.
Sredinom travnja Skype dostiže brojku od 100 milijuna skinutih instalacija i uvodi nove funkcije: SkypeIn, mogućnost pozivanja Skype korisnika iz klasične telefonske mreže i Skype Voicemail, ostavljanje glasovnih poruka. Skype program dostupan je korisnicima praktično za sve operativne sustave osobnih računala - Windows, Linux, Mac OS X i Pocket PC.
Danas s više od 35 milijuna registriranih korisnika i porastom od više od 150 tisuća novih korisnika dnevno, te 2,5 milijuna istovremeno priključenih korisnika, Skype je gotovo izbrisao sve svoje VoIP konkurente. Izvorni neutralni naziv firme Skype Technologies S.A. prepustio je mjesto novom nazivu Global Internet Telephony Company, govoreći sve o viziji Skype-a.
Prošle godine u SAD-u zarada od takvog telefoniranja iznosila je oko 8 milijardi dolara, a procjenjuje se da će takvo telefoniranje do 2007. godine po brojnosti korisnika nadmašiti klasično telefoniranje.
Korisnici računala u Kini morat će pričekati najmanje još dvije godine prije nego dobiju dozvolu korištenja VoIP programa. Premda bi mnogi mogli pomisliti kako je ova odluka, kao i mnoge druge u Kini koje su vezane uz Internet politička, no, zapravo se radi o čisto ekonomskim razlozima. Ovakva vrsta telefoniranja državnom bi telekomu oduzelo preveliku količinu prihoda.