Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske prošloga je tjedna objavio podatke o prirodnom kretanju stanovništva Republike Hrvatske u 2018. u kojem se navodi da je lani zabilježen je porast broja živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 1,1%, tj. rođeno je 389 djece više nego u 2017. Ukupno je 2018. godine rođeno 37 109 djece, od čega su 164 mrtvorođena, a od 36 945 živorođene djece bilo je 51,6 % (19 078) dječaka te 48,4 % (17 867) djevojčica. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2018. iznosila je 9,0. U odnosu na 2014. godinu, rođeno je oko dvije i pol tisuće djece manje, kao i u proteklih pet godina (stopa pada nataliteta zabilježena 2015. zadržala se kroz proteklih pet godina) te je u razdoblju od 2014. do 2018. u Hrvatskoj rođeno 12 344 djece manje. Uspoređujemo li te podatke s 2009., kada je rođeno 44.577 djece, u deset godina rođeno je nepunih 47 tisuća djece manje, što znači da je Hrvaatska samo na manjem broju rođenih kroz deset godina izgubila grad veličine Šibenika.
U 2018., izvješćuje Državni zavod za statistiku, zabilježen je i pad broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu. Naime, lani je u našoj zemlji umrlo 52 706 osoba, što je 771 osobe ili 1,4% manje nego u prethodnoj godini, a stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) iznosila je 12,9. Od ukupnog broja umrlih 49,3 % (25 964) bili su muškarci, a 50,7 % (26 742) žene.
Broj umrlih je ipak stabilniji od broja rođenih, u posljednjih deset godina u Hrvatskoj kreće se između 50 386 (2013.) i 54 205 (2016. godine). Tako je i u Brodsko-posavskoj županiji broj umrlih relativno stabilan, pa je 2014. na području županije umrlo 1 957 osoba, 2015. umrlo je 2 125 stanovnika, 2016. umrlih je bilo 2 031, 2017. umrlo je 2 006, a 2018. je umrlo 2011. osoba.
Prirodni prirast (broj živorođenih u odnosu na broj umrlih) iz godine u godinu pada i sada je u Hrvatskoj već 15 761 umrlih više u odnosu na rođene, a prije deset godina ta je razlika bila upola manja.
U Gundincima "neriješeno"
U Brodsko-posavskoj županiji lani je rođeno 1 198 djece (1 196, jer dvoje je bilo mrtvorođene), dok smo 2014. imali 1 412 rođenih, 2015. rođeno je 1 314 djece, 2016. je rođeno 1 301, a 2017. je rođeno 1 276 djece. Vitalni indeks u županiji (živorođeni na 100 umrlih) iznosi svega 59,5. Najviše je rođenih, naravno, u Slavonskom Brodu gdje je umrlo 207 osoba više no što je rođeno djece. Od općina, najveći broj novorođenčadi imao je Sibinj, gdje je u 2018. rođeno 48 djece, ali su u toj općini umrle 93 osobe, pa konačni rezultat nije najbolji. Po 37 novorođenčadi imale su općine Nova Kapela i Staro Petrovo Selo, no dok je u kapelačkoj općini u istom razdoblju preminulo 55 osoba, u petrovoselskoj je preminulo 87. U Garčinu na 27 rođenih imali su 72 pokojna, a u Cerniku na 18 novorođenčadi 52 preminula stanovnika. U Gundincima je „neriješen rezultat“ – rođena su 23 djeteta, a toliko je stanovnika i umrlo. U općini Bebrina na 36 preminulih imali su i 32 novorođenčeta, dok su u općini Rešetari na 51 preminulog imali 31 rođenog.
Svaki četvrti se razvodi
Na žalost, u Brodsko-posavskoj županiji raspada se gotovo svaki četvrti brak – na 831 sklopljena braka 2014. razvedeno je 221, potom je na 836 sklopljenih 2015. razvedeno 186 brakova, 2016. je sklopljeno 838 i razvedeno 206 brakova, 2017. sklopljeno je 825 i razvedeno 227, dok je 2018. sklopljeno 850 i razvedeno 230 brakova. U Hrvatskoj lani sklopljen 19 921 brak, a razvedeno je 6 125. U prosjeku, na dvadesetak tisuća sklopljenih svake godine razvodi se 6 do 7 stotina brakova, dakle postotak je manji nego u našoj županiji. Statistički je iznimno velika šansa da će se brak razvesti u Novoj Gradiški, gdje je lani sklopljeno 46, a razvedeno 20 brakova, dok je u Slavonskom Brodu razvedeno je 130 a sklopljeno 317 brakova.
Kad su u pitanju općine, niti jedan razvod nije bio u općini Brodski Stupnik, a sklopljena su 23 braka. Razvoda nije bilo ni u općini Stara Gradiška, ali tamo je bilo svega sedam vjenčanja, dok je u Dragaliću bilo vjenčanje više, ali i jedan razvod. Najviše vjenčanja bilježi općina Donji Andrijevci - čak 39, ali i 8 razvoda. U općini Oriovac sklopljeo je 25 brakova, a dva su razvedena. S druge strane, u općini Sibinj bilo je 12 razvoda (najviše među općinama), a 35 vjenčanja.
Trebat ćemo više staračkih domova
Ovi podaci nisu samo zanimljivi nego su i iznimno važni lokalnoj upravi i gospodarstvu, jer su temelj planiranju i donošenju važnih odluka. Uz činjenicu iseljavanja brojnih obitelji i stanovnika svih životnih dobi, relativno kontinuiran broj preminulih, te sve manje novorođenčadi svima je jasno da nas sve manje ima. To će izravno utjecati na obrazovnu mrežu, ali i niz drugih javnih usluga, jer nećemo moći održavati toliko škola, ambulanti, ljekarni, trgovina... Dodamo li ovome godinu dana star podatak Državnog zavoda za statistiku, koji opet potvrđuje ono što i sami zamjećujemo, da u brak stupaju sve stariji mladenci (prosječna dob ženika pri sklapanju prvog braka u 2017. bila je 31,3, a nevjeste 28,6 godina, 1990. ženik je imao 27, a nevjesta 23,3 godine, dok je 1960. ženik u prosjeku imao 25,8, a nevjesta 22,6 godina) i uz ovako velik broj razvoda, ne možemo očekivati da će se broj djece lako i naglo povećati nego da će se nastaviti trend sve manjeg broja rođenih. Usto, s povećanim brojem razvoda veliki su izgledi da će u budućnosti, posebno u kategoriji osoba treće životne dobi, većina kućanstava biti samačka, što znači da će na tom području trebati pojačati skrb i povećati smještajne kapacitete u staračkim domovima, ali i programima skrbi za starije. Tim više što je prosječna životna dob produljena, pa u Hrvatskoj danas muškarci u prosjeku žive 74,4 godine, a žene 80,1 godinu.