Svaka općina po zakonu treba imati poljoprivrednog redara
Provedba Zakona o poljoprivrednom zamljištu, odnosno donošenje Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem te provedba natječaja o zakupu tih zemljišta bile su teme sastanka načelnika općina, zamjenika župana Stjepana Bošnjakovića i pročelnika županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Željka Burazovića s predstavnicama Ministarstva poljoprivrede Silvijom Runje i Snježanom Kraml.
- Imamo deset programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na koje su prethodnu suglasnost dali županijski Upravni odjel za poljoprivredu i Ministarstvo poljoprivrede. Spremni su za raspisivanje natječaja za korištenje tih zemljišta, a natječaj je raspisala samo Općina Garčin. Osamnaest općina priprema programe, odnosno traže potrebnu suglasnost, a s obzirom na to da postoje brojni problemi organiziran je ovaj sastanak. Na određenim je česticama postavljena oznaka javnog vodnog dobra, što ne može biti na cijeloj površini već samo rubnom dijelu čestice. Tu je potrebna suradnja Hrvatskih voda i Ministarstva poljoprivrede kako bi najveći dio tih čestica bio raspoloživ - rekao je zamjenik župana Stjepan Bošnjaković. Načelnike općina zanimalo je upravo rješenje problema parcelacije i davanja u zakup čestica koje su javno vodno dobro kao i plaćanje troškova krčenja zapuštenih poljoprivrednih površina prije raspisivanja natječaja za zakup.
- Od Hrvatskih voda zatražio sam izlistanje čestica javnih vodnih dobara za 11 općina i Novu Gradišku i kad dobijemo popis od Vodnogospodarske ispostave Mali sliv Šumetlica-Crnac proslijedit ćemo ga ravnatelju Vodnogospodarskog odjela za srednju i donju Savu. Ondje očekuju da bi se problem za svih 11 općina mogao riješiti administrativno - istaknuo je pročelnik Burazović.
- Hrvatske vode davale su očitovanje da se čestice koje su javno vodno dobro daju u zakup na pet godina, što je u suprotnosti s našim zakonom jer Zakonom o poljoprivrednom zemljištu zakup se daje na 25 godina i jasno je definirano što je predmet zakupa. Čestica koja je u cijelosti javno vodno dobro ne može biti predmet programa raspolaganja zemljištem - pojasnila je Runje. Na pitanje o zakrčenim i zaraslim poljoprivrednim zemljištima odgovorila je da, ako su troškovi kršenja veći od cijene zemljišta ili njegove zakupnine, ono neće biti uvršteno u javni natječaj, a procjenu stanja zemljišta općine trebaju dobiti od Hrvatskih šuma.
Svaka je općina zakonski obvezna imati poljoprivrednog redara, a edukaciju za taj posao predstavila je prof. dr. sc. Brigita Popović s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti. Istaknula je da kandidati za redare moraju imati srednju stručnu spremu poljoprivrednog smjera, a teme nastave koju će pohađati bit će agrotehničke mjere, plodnost tla, zaštita bilja te geoinformacijski sustav. Zakonskim odredbama predviđen je po jedan poljoprivredni redar po općini, no njihov broj ovisit će o veličini poljoprivrednih površina u jedinicama lokalne samouprave.