Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 2021. godini iznosila je 1.388,33 DDD/1000/dan, što znači definirana dnevna doza na tisuću stanovnika, odnosno tisuću stanovnika popilo je 1.388,33 lijekova na dan. U odnosu na 2020. godinu povećanje je za 5,1 posto. Potrošnja lijekova u prošloj godini financijski je sveukupno bila 9.876.805.560 kuna. Najveću potrošnju među 14 skupina anatomsko-terapijsko-kemijskog sustava klasifikacije lijekova u Hrvatskoj, kao i u Brodsko-posavskoj županiji, u 2021. godini imali su lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav, drugi su lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, treći su lijekovi koji djeluju na živčani sustav, dok su četvrti lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe, a među tih 14 najmanja je bila potrošnja lijekova za kožu. Istaknuto je da je najveće povećanje potrošnje u 2021. godini zabilježeno u terapijskim skupinama s lijekovima korištenima u terapiji oboljelih od bolesti Covid-19 (vitamini, poglavito vitamin D, te sustavni kortikosteroidi).
Provjerili smo u slavonskobrodskim ljekarnama kakva je inače potrošnja lijekova i kakva je bila u dvije pandemijske godine.
Prednjače lijekovi za smirenje i opuštanje
- Što se tiče lijekova na recept nema iskakanja od 2019. do 2022. godine, odnosno nije se povećao broj izdavanja nekih lijekova u pandemijskim godinama. Postoje manje razlike, ali nekako u našoj ustanovi cijelo vrijeme prednjače lijekovi za smirenje i opuštanje, oni su prvi po potrošnji. Iza njih su lijekovi protiv bolova i za temperaturu i oni jesu u 2021. godini „skočili” na prvo mjesto što je i logično, jer je korona bolest s izrazito visokim temperaturama, pa su možda građani htjeli i osigurati kućne zalihe. Sljedeći po potrošnji su lijekovi za kardiovaskularni sustav, u sve tri protekle godine, znači lijekovi za tlak, srce, razrjeđivanje krvi. Tijekom 2019. godine, prije korone, antibiotici su bili najizdavaniji lijekovi na recept, iza tog lijekovi za liječenje želuca i dijabetesa – iznijela je podatke Ružica Merčep, mag. pharm., voditeljica Centralne ljekarne u Slavonskom Brodu.
Navodeći kako u potrošnji prednjače lijekovi za liječenje anksioznosti i depresije, voditeljica Merčep napominje kako je razlog tome možda i to što je svijest o tim bolestima, anksioznosti postala manje tabu nego što je bila prijašnjih godina, da to nije sramota, da je normalno i da treba rješavati jer je rješivo.
- Puno se toga promijenilo u odnosu na ono vrijeme kad sam ja počinjala raditi, čini se da je više bolesnih ljudi ili su ipak ljudi postali osvješteniji, pa traže pomoć kod nas u ljekarni. Mi smo najotvoreniji, kod nas se ne treba naručiti, u svako smo doba tu i može se potražiti savjet pa i pomoć, shvaćamo i ozbiljnost problema, te ih upućujemo liječniku. Mi smo najdostupniji jer je do liječnika nekad i teško doći, čak i telefonom od nas traže savjet, ljudi su se otvorili i imaju povjerenje u nas. Mi možemo prodati sve što se traži, ali to nam nije cilj, cilj nam je dati savjet, pomoći u problemu. Ljudi nam dolaze s punim povjerenjem i mi smo im uvijek pri ruci, ističe Marica Ćurak-Olujić, mag. pharm.
U pandemiji najtraženiji analgetici i antipiretici
U Ljekarnama Matej kažu da, što se tiče kronične terapije, pacijenti su lijekove uzimali jednako i prije i tijekom i nakon pandemije, lijekove za krvni tlak, šećer, analgetike. - U pandemiji je možda najveća potražnja bila za analgeticima (lijekovi za smanjenje boli) i antipireticima (lijekovi za snižavanje tjelesne temperature), te pripravcima za dezinfekciju, što je sada „splasnulo” na normalne količine. U pandemiji su ljudi bili uplašeni, neki su tražili ogromne količine, pa smo se trudili normalizirati i verbalizirati da nije potrebno jer opskrba lijekovima nije bila problem. Sada se potrošnja tih lijekova smanjila na umjerenu i normalnu potrošnju koja je bila prije pandemije. Svi ostali lijekovi su se jednako trošili, jedino su se malo više antibiotici davali na recept – naglašava Iva Bilić, mag. pharm. , voditeljica Ljekarne Matej.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)