Uz komarce koji nam zagorčavaju ljetne dane, posljednjih godina prisutne su i male sitne bube, mrežasta stjenica platane i hrastove mrežaste stjenice. Gotovo su nevidljive, prozirno tijelo imaju ti sitni insekti, ali ih osjetite kad hodaju po vama i njihov ugriz nimalo nije ugodan. Zaista neugodan osjećaj.
- Hrastova mrežasta stjenica stigla je iz Sjeverne Amerike na kontejnerskom prijevozu, a prvi puta se pojavila u Italiji 2000. godine i odande se proširila i u Hrvatsku, a „eksplodiralo” je u Spačvanskom bazenu. Prvi nalaz bio je 2013. godine, ali bila je ona već nekoliko godina i ranije, samo što ju nismo primijetili dok se nije toliko proširila. Od 2014. godine ona nama pravi i određenu štetu jer je štetnik koji sisa klorofil iz lista, prisloni sisaljku, posisa točkicu, ali kako ih ima puno, te se točkice spoje i i sav klorofil iz lista isisa, onda biljka prestane raditi fotosintezu u mjeri u kojoj bi trebala. List posmeđi, a kad ne bi ljeto bilo vrelo i kiša normalno padala list bi ostao bijeli. Na posisani klorofil ta vrućina i suncožar udara, pa list posmeđi prije vremena jer nema više obrane u sebi - pojašnjava Darko Posarić, dipl. ing. šumarstva, rukovoditelj Odjela za proizvodnju u Upravi šuma podružnice Vinkovci.
Napominje da štetnik prezimi kao odrasla jedinka u pukotinama kore, u mahovini ili u plitkom sloju tla i u rano proljeće čim šume izlistavaju štetnik izađe van, pari se i odlaže jaja i iz njih izlaze ličinke oko 20. lipnja. - Do 20. lipnja ne bude nekih osobitih šteta jer odrasle jedinke ne prave toliku štetu. Ličinke kad izađu iz jajnih legala s donje strane lista odmah se počinju hraniti, intenzivno sisaju i vrlo brzo su vidljive štete. Nastaje druga generacija štetnika, stigne i treća i onda tih ličinki bude puno, pa prave i veliku štetu.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)