Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je sredinom rujna milijun kuna vrijedan Natječaj za sufinanciranje smanjenja brojnog stanja divljači lisice i čaglja, a sufinanciranje se provodi iznosom od 700 kuna po ocijenjenom trofeju te iznosom od 600 kuna po dostavljenoj divljači ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji. Rok prijave je 16. studenoga, a najveći mogući iznos po jednoj prijavi je 21 tisuća kuna. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić istaknuo je da se smanjenjem broja lisica i čagljeva unaprjeđuje javnozdravstvena sigurnost stanovništva te čuva raznolikost šuma i lovišta. Kao reakciju na Natječaj, AWAP - Centar za zbrinjavanje zaplijenjenih i ozlijeđenih zaštićenih životinja prošle subote na Trgu Josipa Jurja Strossmayera u Zagrebu organizirao je prvi Međunarodni prosvjed za zabranu lova, a okupilo se pedesetak prosvjednika.
Timski igrači
- Lovački savez Brodsko-posavske županije ima 33 lovačke udruge koje gospodare s 35 zajedničkih ili državnih lovišta ukupne površine 2.027 četvornih kilometara. Osim glavnih vrsta krupne ili sitne dlakave i pernate divljači većina lovoovlaštenika gospodari lisicom i čagljem kao glavnom ili ostalom vrstom divljači. O lisici znamo dosta, međutim o čaglju jako malo. Tek devedesetih godina počinje se pričati o njemu kao "novoj" životinjskoj vrsti u našim lovištima dok je prvi odstrjel čaglja zabilježen 1998. godine u Račinovcima, da bi nakon toga bio evidentiran kao odstrijeljena životinjska vrsta na području Iloka, Nove Gradiške, Novske pa sve do Siska, prvo u staništima u slivu rijeke Save, a kasnije i šire - kaže Mato Grgić, predsjednik Lovačkog saveza Brodsko-posavske županije. Dodaje da većina lovoovlaštenika nije imala čaglja kao vrstu propisanu u lovnogospodarskoj osnovi (desetogodišnji planski dokument gospodarenja lovištem) ili se on vodio kao ostale vrste dlakave divljači uz odstrjel do biološkog minimuma, bez prikaza na propisanim obrascima i evidencijama lovnogospodarske osnove.
- U Republici Hrvatskoj obitavaju dvije podvrste čaglja, u Dalmaciji i Slavoniji, uz postojeće regionalne razlike u boji koja ovisi o staništu, iako ima razlika i u istom čoporu. Čagljevi žive u parovima i čoporu. Prije parenja, tijekom siječnja i veljače, dolazi do odvajanja od čopora. Ženka u korištenoj jazbini okoti od tri do 12, a najčešće šest mladunaca. Čagljevi su teritorijalne životinje, uglavnom vjerne staništu od dva do tri četvorna kilometra i životinje su sumraka i noći. Loveći u čoporu, zahvaljujući izvrsnom sluhu, brzini, snazi i oštrini te radeći timski pronalaze hranu biljnog i životinjskog podrijetla - ističe Grgić. Čagalj može biti izvor bjesnoće, RNK virusa, trihineloze, alarioze te trakavičosti i leptospiroze, a prema Grgićevim riječima oportunist je i iznimno lovac koji gotovo nikada ne napada žive životinje. Hrani se lešinama domaćih i divljih životinja, otpadom u blizini naselja, samoniklim ili kultiviranim voćem, sjemenjem žitarica i uljarica. To je potvrdila i analiza sadržaja želuca 238 odstrijeljenih grla čaglja u kontinentalnom dijelu Hrvatske kroz sva četiri godišnja doba.
Matični fond od 50 parova
- Stav je lovaca, šumara i javnosti da je čagalj glavni krivac za "nestanak" srneće divljači i stoke koja je bez kontrole na ispaši, a činjenice ne govore tome u prilog. Prema pravilniku o lovostaju, lov na čaglja i lisicu traje cijele godine, osim kada je ženka visoko bređa ili vodi sitnu mladunčad. I čagalj i lisica za lovca imaju trofej, bilo da se radi o lubanji ili krznu te vrste divljači, a najčešće se radi o kapitalnim trofejima, odnosno trofejima u medalji. Prema podacima središnje lovne evidencije za lovnu 2013./2014. godinu u Republici Hrvatskoj odstrijeljeno je 975 grla čaglja - kaže Grgić. Za Brodsko-posavsku županiju utvrđen je matični fond od oko 50 parova, prirast četiri grla po paru, odnosno prirast 200 grla koja treba odstrijeliti da bi se održao zadani matični fond 50 parova, dok bi broj odstrijeljenih lisica trebao biti veći za stotinjak grla. Grgić ističe da nisu registrirane štete na divljači matičnog fonda ili prirasta lisice ili čaglja.
- Ako lovoovlaštenici ili koncesionari gospodare temeljem lovnogospodarske osnove, brojno stanje čaglja i lisice mogu održavati u propisanim matičnim fondovima. I čagalj i lisica su predatori i prije svega oportunisti s težnjom da na što lakši način dođu do hrane. Upravo su ljudi uzrok pojave tih predatora, kad odlažu otpad uz svoja naselja i domove. Brigom o kvalitetnom zbrinjavanju otpada ne bi im dali povoda da se kreću u blizini ili u naseljima. U slučaju da građani uoče ponašanje lisice ili čaglja koje bi upućivalo na bjesnoću trebali bi obavijestiti nadležnu veterinarsku službu, s obzirom na to da se radi o naseljenim mjestima gdje lovne aktivnosti nisu dopuštene, nakon čega će takva jedinka biti neškodljivo uklonjena. Pojava lisica ili čagljeva oko i u naseljenim mjestima je česta, posebno lisica, dok je čagalj mnogo oprezniji - pojašnjava predsjednik županijskog Lovačkog saveza. Na području Brodsko-posavske županije nisu zabilježeni slučajevi bjesnoće zbog višegodišnje provedbe oralne vakcinacije lisica, a time i čagljeva koji bi u slučaju pojedene zaražene lisice bili prijenosnici virusa. Od 4.401 uzorka u Hrvatskoj testirana na bjesnoću, nijedan nije bio pozitivan.
Broj lisica nije povećan, ali sve su bliže naseljima
- Natječaj koji je raspisan za sufinanciranje odstrjela rezultat je činjenice da se lisice sve češće i sve više vide u neposrednoj blizini naselja ili čak u samim naseljima. Ne bih rekao da se tu radi o nekakvom velikom povećanju broja lisica, no njihova veća pojavnost rezultat je aktualne situacije u Hrvastkoj. Svi smo svjedoci iseljavanja ljudi, pri čemu dvorišta, cijela imanja ostaju prazna i pravi su mamac za te životinje. Usto je povećano i zapuštanje poljoprivrednih površina uz naselja, pa su pojedne lokacije unutar sela i gradova postale idealna mjesta za razmnožavanje životinja, posebno predatora kao što su lisica i čagalj. Zato imamo dojam da je tih životinja više nego što ih stvarno ima, a prava je istina da su one došle bliže ljudima. Naravno da nije ni malo ugodno kad usred naselja ugledate divlju životinju. Međutim, zakoni su jasni, u samim naseljima i u krugu od 300 metara izvan granica naselja lov je zabranjen, pa se ovakvim dodatnim odstrjelom stanje nastoji poboljšati - kaže Ivica Budor, tajnik Hrvatskog lovačkog saveza.
Lov nije lovstvo
- Prosvjed koji organizira Udruga za zaštitu divljih životinja AWAP - Centar za zbrinjavanje zaplijenjenih i ozlijeđenih zaštićenih životinja, legitimno je pravo izjašnjavanja i iznošenja svojih stavova o lovu, odnosno o zabrani lova. Međutim, svi pa i oni bi trebali znati što je lovstvo. To je djelatnost koja obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači. U širem smislu lovstvo je gospodarska, znanstvena, obrazovna, turistička, sportska i rekreativna sastavnica niza djelatnosti. Ono sadržava i elemente kinologije, sokolarenja, trofeistike, oružarstva, balistike, sportskog strjeljaštva i streličarstva. Lovstvom se, kako navodi Hrvatska enciklopedija na području Republike Hrvatske bavi oko 55.000 osoba. Kada bi do kraja pročitali što je lovstvo, a ne lov, i kako se i na temelju čega gospodari lovištima u Republici Hrvatskoj bavili bi se, kako i stoji u nazivu udruge, zaštitom divljih životinja na način da usko surađuju sa svim čimbenicima koji imaju dodirne točke s lovstvom; počevši od Ministarstva poljoprivrede do lovovlaštenika ili koncesionara koji gospodare lovištima načinom dobrog gospodara – zaključuje Grgić.