Aktualno

2.11.2018.
Posavska Hrvatska

Odstrjel lisica i čagljeva

Krznene oportuniste privlači (nezbrinut) otpad

Aktualno : Krznene oportuniste privlači (nezbrinut) otpad

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je sredinom rujna milijun kuna vrijedan Natječaj za sufinanciranje smanjenja brojnog stanja divljači lisice i čaglja, a sufinanciranje se provodi iznosom od 700 kuna po ocijenjenom trofeju te iznosom od 600 kuna po dostavljenoj divljači ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji. Rok prijave je 16. studenoga, a najveći mogući iznos po jednoj prijavi je 21 tisuća kuna. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić istaknuo je da se smanjenjem broja lisica i čagljeva unaprjeđuje javnozdravstvena sigurnost stanovništva te čuva raznolikost šuma i lovišta. Kao reakciju na Natječaj, AWAP - Centar za zbrinjavanje zaplijenjenih i ozlijeđenih zaštićenih životinja prošle subote na Trgu Josipa Jurja Strossmayera u Zagrebu organizirao je prvi Međunarodni prosvjed za zabranu lova, a okupilo se pedesetak prosvjednika.

Timski igrači

- Lovački savez Brodsko-posavske županije ima 33 lovačke udruge koje gospodare s 35 zajedničkih ili državnih lovišta ukupne površine 2.027 četvornih kilometara. Osim glavnih vrsta krupne ili sitne dlakave i pernate divljači većina lovoovlaštenika gospodari lisicom i čagljem kao glavnom ili ostalom vrstom divljači. O lisici znamo dosta, međutim o čaglju jako malo. Tek devedesetih godina počinje se pričati o njemu kao "novoj" životinjskoj vrsti u našim lovištima dok je prvi odstrjel čaglja zabilježen 1998. godine u Račinovcima, da bi nakon toga bio evidentiran kao odstrijeljena životinjska vrsta na području Iloka, Nove Gradiške, Novske pa sve do Siska, prvo u staništima u slivu rijeke Save, a kasnije i šire - kaže Mato Grgić, predsjednik Lovačkog saveza Brodsko-posavske županije. Dodaje da većina lovoovlaštenika nije imala čaglja kao vrstu propisanu u lovnogospodarskoj osnovi (desetogodišnji planski dokument gospodarenja lovištem) ili se on vodio kao ostale vrste dlakave divljači uz odstrjel do biološkog minimuma, bez prikaza na propisanim obrascima i evidencijama lovnogospodarske osnove.

- U Republici Hrvatskoj obitavaju dvije podvrste čaglja, u Dalmaciji i Slavoniji, uz postojeće regionalne razlike u boji koja ovisi o staništu, iako ima razlika i u istom čoporu. Čagljevi žive u parovima i čoporu. Prije parenja, tijekom siječnja i veljače, dolazi do odvajanja od čopora. Ženka u korištenoj jazbini okoti od tri do 12, a najčešće šest mladunaca. Čagljevi su teritorijalne životinje, uglavnom vjerne staništu od dva do tri četvorna kilometra i životinje su sumraka i noći. Loveći u čoporu, zahvaljujući izvrsnom sluhu, brzini, snazi i oštrini te radeći timski pronalaze hranu biljnog i životinjskog podrijetla - ističe Grgić. Čagalj može biti izvor bjesnoće, RNK virusa, trihineloze, alarioze te trakavičosti i leptospiroze, a prema Grgićevim riječima oportunist je i iznimno lovac koji gotovo nikada ne napada žive životinje. Hrani se lešinama domaćih i divljih životinja, otpadom u blizini naselja, samoniklim ili kultiviranim voćem, sjemenjem žitarica i uljarica. To je potvrdila i analiza sadržaja želuca 238 odstrijeljenih grla čaglja u kontinentalnom dijelu Hrvatske kroz sva četiri godišnja doba.

Matični fond od 50 parova

- Stav je lovaca, šumara i javnosti da je čagalj glavni krivac za "nestanak" srneće divljači i stoke koja je bez kontrole na ispaši, a činjenice ne govore tome u prilog. Prema pravilniku o lovostaju, lov na čaglja i lisicu traje cijele godine, osim kada je ženka visoko bređa ili vodi sitnu mladunčad. I čagalj i lisica za lovca imaju trofej, bilo da se radi o lubanji ili krznu te vrste divljači, a najčešće se radi o kapitalnim trofejima, odnosno trofejima u medalji. Prema podacima središnje lovne evidencije za lovnu 2013./2014. godinu u Republici Hrvatskoj odstrijeljeno je 975 grla čaglja - kaže Grgić. Za Brodsko-posavsku županiju utvrđen je matični fond od oko 50 parova, prirast četiri grla po paru, odnosno prirast 200 grla koja treba odstrijeliti da bi se održao zadani matični fond 50 parova, dok bi broj odstrijeljenih lisica trebao biti veći za stotinjak grla. Grgić ističe da nisu registrirane štete na divljači matičnog fonda ili prirasta lisice ili čaglja.

- Ako lovoovlaštenici ili koncesionari gospodare temeljem lovnogospodarske osnove, brojno stanje čaglja i lisice mogu održavati u propisanim matičnim fondovima. I čagalj i lisica su predatori i prije svega oportunisti s težnjom da na što lakši način dođu do hrane. Upravo su ljudi uzrok pojave tih predatora, kad odlažu otpad uz svoja naselja i domove. Brigom o kvalitetnom zbrinjavanju otpada ne bi im dali povoda da se kreću u blizini ili u naseljima. U slučaju da građani uoče ponašanje lisice ili čaglja koje bi upućivalo na bjesnoću trebali bi obavijestiti nadležnu veterinarsku službu, s obzirom na to da se radi o naseljenim mjestima gdje lovne aktivnosti nisu dopuštene, nakon čega će takva jedinka biti neškodljivo uklonjena. Pojava lisica ili čagljeva oko i u naseljenim mjestima je česta, posebno lisica, dok je čagalj mnogo oprezniji - pojašnjava predsjednik županijskog Lovačkog saveza. Na području Brodsko-posavske županije nisu zabilježeni slučajevi bjesnoće zbog višegodišnje provedbe oralne vakcinacije lisica, a time i čagljeva koji bi u slučaju pojedene zaražene lisice bili prijenosnici virusa. Od 4.401 uzorka u Hrvatskoj testirana na bjesnoću, nijedan nije bio pozitivan.

Broj lisica nije povećan, ali sve su bliže naseljima

- Natječaj koji je raspisan za sufinanciranje odstrjela rezultat je činjenice da se lisice sve češće i sve više vide u neposrednoj blizini naselja ili čak u samim naseljima. Ne bih rekao da se tu radi o nekakvom velikom povećanju broja lisica, no njihova veća pojavnost rezultat je aktualne situacije u Hrvastkoj. Svi smo svjedoci iseljavanja ljudi, pri čemu dvorišta, cijela imanja ostaju prazna i pravi su mamac za te životinje. Usto je povećano i zapuštanje poljoprivrednih površina uz naselja, pa su pojedne lokacije unutar sela i gradova postale idealna mjesta za razmnožavanje životinja, posebno predatora kao što su lisica i čagalj. Zato imamo dojam da je tih životinja više nego što ih stvarno ima, a prava je istina da su one došle bliže ljudima. Naravno da nije ni malo ugodno kad usred naselja ugledate divlju životinju. Međutim, zakoni su jasni, u samim naseljima i u krugu od 300 metara izvan granica naselja lov je zabranjen, pa se ovakvim dodatnim odstrjelom stanje nastoji poboljšati - kaže Ivica Budor, tajnik Hrvatskog lovačkog saveza.

Lov nije lovstvo

- Prosvjed koji organizira Udruga za zaštitu divljih životinja AWAP - Centar za zbrinjavanje zaplijenjenih i ozlijeđenih zaštićenih životinja, legitimno je pravo izjašnjavanja i iznošenja svojih stavova o lovu, odnosno o zabrani lova. Međutim, svi pa i oni bi trebali znati što je lovstvo. To je djelatnost koja obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači. U širem smislu lovstvo je gospodarska, znanstvena, obrazovna, turistička, sportska i rekreativna sastavnica niza djelatnosti. Ono sadržava i elemente kinologije, sokolarenja, trofeistike, oružarstva, balistike, sportskog strjeljaštva i streličarstva. Lovstvom se, kako navodi Hrvatska enciklopedija na području Republike Hrvatske bavi oko 55.000 osoba. Kada bi do kraja pročitali što je lovstvo, a ne lov, i kako se i na temelju čega gospodari lovištima u Republici Hrvatskoj bavili bi se, kako i stoji u nazivu udruge, zaštitom divljih životinja na način da usko surađuju sa svim čimbenicima koji imaju dodirne točke s lovstvom; počevši od Ministarstva poljoprivrede do lovovlaštenika ili koncesionara koji gospodare lovištima načinom dobrog gospodara – zaključuje Grgić.

 

Posavska Hrvatska :  Najslađi čuvari tradicije
Najslađi čuvari tradicije

Uspješna i trideset i peta smotra dječjeg folklora „Igra kolo maleno” na kojoj se igralo, pjevalo i plesalo 470 djece u narodnim nošnjama

Posavska Hrvatska : Više od pet stotina Brođana radi uz mirovinu
Više od pet stotina Brođana radi uz mirovinu

Nakon dugogodišnjeg radnog staža zaslužen je odlazak u mirovinu. I dok se neki raduju mirovini, već imaju isplanirano kako će provoditi novo slobodno vrijeme, baviti se hobijima, imati više vremena za ...

Posavska Hrvatska : Primjenjuje li se zakon koji postoji 16 godina?
Primjenjuje li se zakon koji postoji 16 godina?

Posljednjih dana svi smo čuli o intenzivnim inspekcijskim kontrolama ugostiteljskih objekata, posebno odluke o ograničavanju pušenja u zatvorenim prostorima. Prema podacima Državnog inspektorata od po ...

Posavska Hrvatska : Zabranjeni posjeti u slavonskobrodskoj bolnici
Zabranjeni posjeti u slavonskobrodskoj bolnici

Zbog epidemije gripe zabranjeni su posjeti u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024. ...

Posavska Hrvatska : Glazbeni dar sugrađanima
Glazbeni dar sugrađanima

Ima li ljepšega nego u novu godinu ući s pjesmom naših davoraša

Posavska Hrvatska : Tadijanovićevi laureati Katarina Brajdić i Antun Bartek
Tadijanovićevi laureati Katarina Brajdić i Antun Bartek

Tradicija obilježavanja dana rođenja Dragutina Tadijanovića, uspostavljena za života, nastavljena je 2007. programom Sjećanje na Dragutina Tadijanovića, koji je prerastao u književnu manifestaciju „Tadijine jeseni”

Posavska Hrvatska :  Cesta traži poštivanje (njenih) pravila
Cesta traži poštivanje (njenih) pravila

Sezona vožnje motocikala ove godine traje duže zahvaljujući sunčanim danima, no cesta ipak diktira uvjete koje, kao i prometna pravila, treba poštovati. O tome kako (ne) voziti motocikl bez obzira na ...

Posavska Hrvatska : Kako se zaštititi, kako reagirati
Kako se zaštititi, kako reagirati

Udruga Eko Brezna u suradnji s Udrugom za edukaciju, informiranje i zaštitu potrošača e-ZIP organizirala je 3. listopada u općini Gornja Vrba okrugli stol na temu rada savjetodavnih tijela/povjerensta ...

Posavska Hrvatska : Osvrt na stanje gospodarstva u Brodsko-posavskoj županiji
Osvrt na stanje gospodarstva u Brodsko-posavskoj županiji

Osvrt na stanje gospodarstva u Brodsko-posavskoj županijiPrema relevantnim podacima, Brodsko-posavska županija po strukturi ekonomije rijetkost je u hrvatskim okvirima jer joj industrijska proizvodnja ...

Posavska Hrvatska : Suša, nepravilan raspored oborina šteti prinosima i kvaliteti
Suša, nepravilan raspored oborina šteti prinosima i kvaliteti

Klimatske promjene i kako im se prilagoditi tema su o kojoj se svakodnevno govori u svim područjima, a utjecaj na poljoprivredu je značajan. Zbog ovogodišnje suše Hrvatska će zatražiti pomoć iz krizne ...

Posavska Hrvatska :  U Beravci ižimača (još) ima
U Beravci ižimača (još) ima

Jedinstvena je prilika u Beravcima, makar jednom godišnje, vidjeti kako radi stara ižimača, a folklorni program dopunio je doživljaj

Posavska Hrvatska : Nagrađeni najbolji i najljepši
Nagrađeni najbolji i najljepši

Proteklog četvrtka u Kapelanovom stanu dodijeljena su priznanja za najbolje ugostiteljske objekte te najljepše uređene prozore, balkone i pretkućnice, izabranima u proljetnim akcijama Turističke zajed ...

Posavska Hrvatska : Tvrđava rocka i popa
Tvrđava rocka i popa

Program dvodnevnog CMC 200 Slavonija Festa, osmoga po redu, proteklog je petka i subote ispunio Tvrđavu Brod posjetiteljima koji su imali priliku slušati i pjevati pjesme trinaest izvođača. Petak je b ...

Posavska Hrvatska : „Čarolija” na glavnom gradskom trgu
„Čarolija” na glavnom gradskom trgu

Sedamnaesti SB Graffiti Fest protekle je subote umjesto u podvožnjaku Ulice Eugena Kumičića održan na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić, a promijenjen je i koncept festivala. - Na festivalu je 12 grafitera, ...

Posavska Hrvatska :  Od stolnih igara do akrobatskog rock and rolla
Od stolnih igara do akrobatskog rock and rolla

Ljeto u gradu najmlađima ne mora biti dosadno - iz rasporeda sportskih škola i kreativnih aktivnosti mogu izabrati jednu ili više zanimacija. Kajak i kanu, akrobatski rock and roll, košarka, odbojka, ...

Posavska Hrvatska : Stjenice su vrlo otporne
Stjenice su vrlo otporne

Uz komarce koji nam zagorčavaju ljetne dane, posljednjih godina prisutne su i male sitne bube, mrežasta stjenica platane i hrastove mrežaste stjenice. Gotovo su nevidljive, prozirno tijelo imaju ti si ...

Posavska Hrvatska :  Prvo pomoć, onda odmor
Prvo pomoć, onda odmor

Živa na termometru prešla je 30 stupnjeva Celzijusa, srijeda je oko 14 sati i sezona je godišnjih odmora. No, u slavonskobrodski Crveni križ darivatelji krvi došli su bez obzira na vremenske neugodnos ...

Posavska Hrvatska : Zakonske 'kočnice' služe za sigurnost djece
Zakonske 'kočnice' služe za sigurnost djece

Predpandemijske 2019. godine u Policijskoj postaji Slavonski Brod, dok po njih nisu došli roditelji, proveli smo vrijeme s maloljetnim osobama zatečenima u noćnom izlasku nakon 23 sata. Mladićima, iak ...

Posavska Hrvatska : Za ljubitelje kotač(ić)a i rocka
Za ljubitelje kotač(ić)a i rocka

Skate park u slavonskobrodskoj Splavarskoj ulici u subotu je bio pozornica za skejtere, rolere i BMX-ere koji su pokazali svoje vještine na dasci, rolama i popularnom biciklu, a nakon toga za bendove ...