Školstvo

Medijska družina Osnovne škole „Antun Mihanović” Slavonski Brod snimila je tijekom protekle školske godine pet filmova koje su prikazali na Dječjem filmskom festivalu „Kakav je moj pogled” prošloga četvrtka, 5. lipnja. Festival okuplja kreativne uratke učenika nastale tijekom protekle školske godine u sklopu dva projekta. „Kakav je moj pogled” projekt je kojemu je cilj poticanje rada s darovitim učenicima u sklopu medijske družine, a „Aktivni odrasli, aktivni mladi” projekt je razvoja svijesti o važnosti cjeloživotnoga vježbanja tijekom kojega su održali nekoliko zajedničkih treninga djelatnika škole, bivših i sadašnjih učenika, okrugli stol, predavanje te opremili školsku funkcionalnu dvoranu. U projektu su sudjelovali bivši učenici aktivni sportaši: Josip Jelić (triatlonac), Jana Kristić (SRC Step), Domagoj Kolarec (CBS Marsonia) te Đurđica Vinković (ŠPK Top Dance).

- Prošle godine naša je novinarska družina snimila film o Dragutinu Tadijanoviću, odnosno o svim našim talentima, a sada smo se proširili, postali smo medijska družina i ove smo godine snimili dvije videoreportaže, jedan igrani film i dva dokumentarca – napomenula je Marija Čalušić, voditeljica medijske družine.

(Vieš u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

osljednjih nekoliko godina slavonskobrodski Dan maturanata prati kiša, a proteklog petka padala je gotovo do samog početka povorke. Onda se Nebo smilovalo i 963 maturantica i maturanata, odjevenih u kostime zečeva, boksača, tenisača, Rimljana, Miniona, Nidža kornjača, Freda Flinstona, jedija i princeza, Popaja, zatvorenika, vila, spasilaca, anđela, mladenki... krenulo je svoj put gradskim ulicama, s ciljem na Korzu. Kažu da kiša blagoslovi svako slavlje, pa se zbog maturanata i njihovih planova za daljnje školovanje ili zaposlenje nadamo da zaista jest tako.

(Više u tiskanom izdanju Posavse Hrvatske)

Sveučilište u Slavonskom Brodu ovoga je tjedna bilo domaćin predavačima iz čitavog svijeta te mjesto razmjene iskustava, jačanja međunarodne suradnje kao i predstavljanja akademskih i istraživačkih postignuća s partnerima iz čitavog svijeta u sklopu četvrtog Međunarodnog tjedna na Sveučilištu u Slavonskom Brodu. U utorak su u sklopu Erasmus+ info dana predavanja o iskustvima mobilnosti u Laosu, Indiji, Keniji, Portugalu, Tunisu, Sloveniji, Poljskoj i Španjolskoj održali profesori slavonskobrodskog sveučilišta, a iskustvo razmjene u Hrvatsku, odnosno Slavonski Brod, podijelili su studenti Sveučilišta Thomas More.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Učenici strukovnih škola Brodsko-posavske županije vratili su se s Državnog natjecanja učenika strukovnih škola – WorldSkills Croatia 2025, koje je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih organizirala u Zagrebu od 9. do 11. travnja 2025.

Šesti WorldSkills Croatia ove je godine okupio više od 400 najboljih učenika iz cijele Hrvatske, odnosno 147 strukovnih škola, koji su se natjecali u 44 discipline, uz podršku 380 mentora i 258 članova Organizacijskog povjerenstva. Tijekom tri dana, javljaju organizatori, šest paviljona „Zagrebačkog velesajma” pretvoreno je u impresivan prostor znanja, vještina, inovacija i entuzijazma koji je posjetilo više od 12.000 posjetitelja među kojima oko 8.000 učenika osnovnih škola kako bi doznali više o mogućnostima strukovnoga obrazovanja. Posebnost i ove godine bila je WorldSkills Croatia Arena s čak 27 predavanja na teme obrazovanja, inovacija, STEM-a, tehnologije i budućnosti strukovnih zanimanja. Zlatne su medalje osvojili Marin Kovač, Anđela Rašić, Ana Marija Radošević i Klara Tvrdojević, srbrne Josipa Komljenović, Igor Seljaković, Vanesa Valentić. a brončane Gabriel Adrić i Leon Sočković, ali ni ostali nisu bili puno lošiji.

(više u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)

- Moja kći ide u sedmi razred osnovne škole i htjela bi posvijetliti kosu, ne sviđa joj se njena smeđa, koja ljeti na suncu ipak lijepo posvijetli. Opirem se tome već neko vrijeme, onda sam malo popustila i rekla da ću joj dozvoliti za krizmu u osmom razredu. Nedavno smo bile u frizerskom salonu i pitala sam frizerku što o tome misli i što preporučuje, odgovorila je da nikako bojanje cijele kose, možda koji svjetliji pramen da se to previše ne vidi, a ona će biti zadovoljna. Još uvijek to nismo ostvarile, baš me to opterećuje – ispričala je jedna mama u neformalnom razgovoru.

Društvene mreže koje koriste najmlađi, a odraslima nisu ni dostupne, nerijetko potiču djevojčice u najranijoj dobi, čak s deset godina, da koriste razne kreme s retinolom kako bi spriječile bore, srednjoškolke traže da im se hijaluronskim kiselinama povećaju usne, a u svijetu je prije koju godinu utvrđen fenomen koji je uz imenicu kids dobio predznak trgovine u kojoj djevojčice u dobi od desetak godina redovno u grupama kupuju proizvode za njegu i uljepšavanje lica neprimjeren njihovoj dobi, što je objavljeno i na društvenim mrežama. I sama sam nedavno srela nekoliko djevojčica u dobi nižih razreda osnovne škole s torbama na leđima čučnule su uz ogradu, vjerojatno na putu iz škole, i izvadile maskaru, nekakav ruž, pretpostavljam netom kupljene, i isprobavale. Mislim nekako da su oduvijek djevojčice isprobavale mamine štikle, neku odjeću, pa i šminku, ali to je uvijek bilo u igri, kod kuće, pred ogledalom. Danas moraš biti lijep, uređen do zadnjeg detalja jer društvene mreže i objave ne trpe nedostatke, greškice, sve mora biti savršeno, od napućenih usana, poze kako se stoji, do savršeno našminkanog lica. Odrasli tako razmišljaju i ponašaju se, a djeca kopiraju.

Provjerili smo u dvije slavonskobrodske osnovne škole kako se nose s ovim prodirućim trendom odijevanja, šminkanja, bojanja kose. Nekad je svaki razred uz predsjednika i blagajnika imao i higijeničara koji je provjeravao urednost noktiju, jesu li podrezani i čisti, nisu smjeli biti nalakirani, bilo je i tada onih koji su „stršali” ali mediji, društvo, javnost nije to ni podržavala, a kamoli poticala kao što sada čine razno razni influenceri i društvene mreže.

- Ima već 15 godina kako smo mi stavku o bojanju kose uvrstili u kućni red. Naime, imali smo curica koje su znale doći u školu s pramenovima, izblajhane, jedno dijete je bilo pofarbano u crveno-smeđe široke pramenove i to se događalo već u šestom razredu. Nije bilo takvih puno, ali kad bismo roditeljima na to ukazali znalo je biti mama koje to nisu prihvaćale, pitale bi: ”Na temelju čega vi to zabranjujete, gdje to piše?”. Morali smo zato to ugraditi u kućni red - priča Marija Matičević Ivanković, magistra psihologije u Osnovnoj školi „Dragutin Tadijanović”.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Na svečanosti u Starom Slatiniku nagrađeno sedmero učenika

Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Kobašu raspisao je Javni poziv za najbolji krasnoslov za učenike osnovnih i srednjih škola koji je trajao od 2. prosinca prošle do 10. siječnja ove godine. Na natječaj, u kojem su sudionici bili podijeljeni u tri kategorije (razredna nastava, predmetna nastava i srednjoškolci) pristiglo je ukupno 66 prijava učenika koji su recitirali pozivom određene pjesme. Stručno povjerenstvo (Marijana Krijan, dipl. uč., predsjednica; te članovi Antonija Grozdanović Pranjić, mag. educ., Julijana Kolundžić, dipl. uč., Svjetlana Milašin, prof., Josip Šišmanović, dipl. uč., Vjekoslava Bagarić, prof., te pjesnik Zrinko Kapetanić) preslušali su sve izvedbe i dostavili svoje ocjene po zadanim kriterijima. Tako su odabrani najbolji recitatori, kojima je u srijedu 29. siječnja 2025., na svečanosti u Područnoj školi Stari Slatinik OŠ Sibinjskih žrtava, uručene prigodne nagrade. Evo i pobjednika, abecednim redom: Veronika Kovačević (OŠ Sibinjskih žrtava), Lovro Lončar (OŠ "Đuro Pilar") te Antonio Šimac (OŠ "Bogoslav Šulek" PŠ Vranovci) u kategoriji učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, zatim Petra Bikčević, OŠ "Ivana Brlić Mažuranić", Sofija Gelemanović, OŠ "Đuro Pilar" i Klara Vukelić, OŠ "Ivana Brlić Mažuranić" u kategoriji od petog do osmog razreda te Sara Vujčić iz Obrtničko-tehničke škole Slavonski Brod u kategoriji srednjoškolaca.

(više u tiskanom izdanju "Posavske Hrvatske")

Ubojstvo sedmogodišnjeg dječaka, teško ozlijeđivanje učiteljice i još nekoliko učenika u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko 20. prosinca 2024. šokiralo je ne samo Hrvatsku, već i cijelu Europu. Nesmetan ulazak u školu psihički poremećene osoba koja je počinila zločin uvjetovalo da se cijela javnost zapita - koliko su naša djeca sigurna u školama?

„Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama” dokument je koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih izradilo i objavilo 2. siječnja 2025., kako bi omogućilo veću sigurnost u školskim ustanovama (osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima), radi zaštite učenika i svih radnika u školskim ustanovama te prevencije mogućih rizika. Novih se pravila trebaju pridržavati svi koji ulaze u školsku ustanovu, što znači i učenici i svi zaposlenici, ali i roditelji te drugi posjetitelji, a škole ih trebaju ugraditi u svoje interne dokumente.

Pojačana budnost

Premda će mnogi reći da se dijela tih pravila već pridržavaju, to dosad nije bila i obveza, a pravila nisu bila svugdje ista. Uostalom, desetljećima već škole na ulazu imaju dežurnoga (čistačica, domar, ponekad i učenici) koji dočekuju posjetitelje, upisuju njihove podatke, razlog dolaska i često ih doprate do ureda ili učionice. Međutim, dežurni će sada imati i zakonsku podlogu da od osobe koja ulazi u školu traži na uvid osobnu iskaznicu i provjere podatke i fotografiju, pa i da ne dopuste osobi koja to odbije da uđe u školu. Evidentirati se moraju svi koji ulaze u školu a nisu učenici ili zaposlenici škole.

Odsad će roditelji i drugi posjetitelji moći u školu samo kroz jedan ulaz, na informacije će moći samo prema unaprijed dogovorenom rasporedu ili po pozivu, o čemu će djelatnik na ulazu biti obaviješten. Kad su u pitanju roditeljski sastanci, roditelje će na ulazu dočekati razrednik i povesti do učionice, a nakon sastanka ih ispratiti iz škole.

Zaključavanje ulaznih vrata

Protokolom je naloženo školama da u suradnji sa svojim osnivačima žurno provjere i osiguraju tehničku prilagodbu svih ulaznih vrata, a ravnatelj je dužan organizirati redovitu provjeru ispravnosti sigurnosnih sustava ulaznih vrata. Vrata (ali i ostali ulazi) trebaju biti zaključani tijekom cijelog radnog vremena, s tim da se treba osigurati evakuacijski izlaz, a da bi učenici mogli u školu, bit će otključane 30 minuta prije i 15 minuta nakon završetka nastave. Ravnatelj je obvezan odrediti i dežurstvo radnika na ulazu u školsku ustanovu tijekom radnog vremena. Uoče li neuobičajeno ponašanje u prostoru škole, dežurni su dužni o tome odmah obavijestiti ravnatelja, a ako primijete ponašanje kojim se ugrožava sigurnost osoba, bit će obaviještena i policija.

Također, radnik zadužen za nadzor ulaza u prostore škole, može radi zaštite sigurnosti izvršiti sigurnosne preglede učenika i njihovih predmeta (odjeća, torba i dr.) kao i drugih osoba koje ulaze u školu i njihovih predmeta, dok nastavnici mogu i u vrijeme nastave provesti sigurnosni pregled učenika. Predmeti pogodni za nanošenje ozljeda ili drugi nezakoniti predmeti koji se ovako nađu privremeno će se zadržati, a o njihovu pronalasku obavijestit će se ravnatelj, stručne službe, roditelji i policija (kada postoje uvjeti za policijsko postupanje). Osobama koje ne dopuštaju obavljanje pregleda neće se dopustiti ulazak u školsku ustanovu.

Nema napuštanja školskog prostora

Tijekom malog odmora učenicima nije dopušteno izaći iz školskog prostora, a osnovci ni tijekom velikog odmora ne smiju napuštati ograđeni školski prostor (sama zgrada, školska dvorana ili ograđeno školsko dvorište).

Da bi se izbjegle neželjene situacije, škola o novom sigurnosnom protokolu mora izvijestiti sve svoje radnike i učenike, kao i roditelje (skrbnike) djece te najmanje dvaput godišnje provoditi simulacije evakuacije i drugih kriznih situacija. Treba osigurati, dogovoriti i uvježbati sustav komunikacije ne samo sa žurnim službama i policijom nego i s roditeljima. Usto, preporučena je međuresorna suradnja i suradnja s lokalnom zajednicom koja može pomoći u jačanju sigurnosti.

Videonadzor, zaštitari...

U suradnji sa svojim osnivačem škola može osigurati i druge sigurnosne mjere, primjerice angažiranje zaštitara, postavljanje videonadzora, elektromagnetskih brava ili sustava za kontrolu pristupa. Svaka školska ustanova u suradnji s osnivačem i lokalnim timovima mora najkasnije 90 dana od donošenja Protokola izraditi procjenu postojećeg stanja i analizu rizika temeljem koje će se izraditi plan sigurnosti školske ustanove, odnosno definirati mjere sigurnosti i zaštite ustanove.

(više u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)

Potkraj listopada završilo je javno savjetovanje o nacrtu ključnih elemenata poziva za podjelu bespovratnih sredstava „Modernizacija, unaprijeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja” vrijednosti 56.021.000 eura od kojih su 47.617.850,00 sredstva iz Europske unije i Europskog fonda za regionalni razvoj. Kako je istaknuto u savjetovanju, u Hrvatskoj je studentima dostupno 13.021 mjesto u studentskim domovima dok je, ne računajući studente poslijediplomskih studija, na fakultete upisano 155.627 studenata te je popunjenost kapaciteta domova 8,37 posto. Gradnjom i obnovom studentskih domova kapaciteti bi trebali biti povećani na 14.706 mjesta te bi, uz pretpostavljeni jednak broj upisanih studenata, postotak studenata koji žive u studentskim domovima porastao na 9,45 posto. Krajnji je cilj dostići europski prosjek od 20 posto popunjenosti studentskih domova u odnosu na broj upisanih studenata. Među studentskim domovima za koje postoje projekti gradnje, dogradnje i rekonstrukcije je i slavonskobrodski, a mi smo provjerili kakav je ondje život i prehrana u restoranu te studentski život u gradu.

 Gotovo (kao) kod kuće

- Hrana u menzi je dobra. Zadovoljan sam menijem i mislim da ne treba uvesti neke inovacije. Imamo pravo na dva obroka i taman dobro dođe prije i poslije faksa - rekao je Ante Musa, student druge godine proizvodnog strojarstva Tehničkog odjela iz Osijeka koji živi u središtu grada i kako je kazao, 'sve mu je udaljeno desetak minuta pješice': - Imao sam sreću jer taman se iz tog stana iselio tip koji je bio na petoj godini i bio sam prvi koji je nakon toga nazvao za stan. Studentski život u Slavonskom Brodu je super, al' nisam ja baš neki za provode.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Redovna profesorica u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te povezani profesor na Poslovnoj školi Nottingham Sveučilišta Nottingham Trent u Velikoj Britaniji prva je dobitnica ove nagrade

Najstarija institucija visokog obrazovanja u području ekonomije i poslovne ekonomije u Republici Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2. prosinca svečano je obilježio 104. godišnjicu djelovanja. Na prigodnoj svečanosti uz visoke uzvanike i goste, dekanica prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ dodijelila je i prigodne nagrade i priznanja. Prvi put u povijesti ove visokoškolske ustanove dodijeljena je Nagrada za životno djelo za znanstveno istraživački doprinos razvoju znanstvenog polja ekonomije, a dobila ju je ugledna hrvatska ekonomistica, rođena Brođanka prof. dr. sc. Marina Dabić, redovna profesorica u trajnom zvanju iza koje stoji zavidna međunarodna karijera.

(više u tiskanom izdanju "Posavske Hrvatske")

Izvrsna promocija obrazovanja za zanimanja mesar, pekar i kuhar

Na Martinje posebno je zanimljivo bilo u Obrtničko-tehničkoj školi Slavonski Brod. Mirisi koji su se otuda širili privlačili su prolaznike, a tek kad su vidjeli šarenilo na stolovima i oko njih... malotko je odolio da ne zađe i ne proba makar nešto. Bio je to prvi Festival slavonske trpeze, koji je ova škola priredila u svrhu promoviranja obrazovanja za zanimanje mesar, pekar i kuhar, ali i da bi predstavila svoje vrijedne učenike kojima kroz ovu manifestaciju (za koju ističu da će svakako biti tradicionalna) otvaraju prostor da pokažu što znaju i da ih osnaže u njegovanju tradicijske slavonske gastronomije. Hladan je jesenski dan, a u kutu u kotlu topi se mast. Na stolu čvarci i krvavica, suha slanina, šunka, kobasica, u zdjeli još vruća sarma, a okolo pogačice s čvarcima, mekane lisnate kiflice, svježe kifle, salenjaci, pužići s orasima ili makom, savijače, nekoliko svrsta svježeg kruha... U uglu, peku se i slažu domaći hamburgeri, miriši roštilj, prže se pogačice u svinjskoj masti. I još nismo nabrojali sve, jer bilo je tu i domaćih kolača, masti, ajvara, kupiti se mogla i domaća tjestenina... Sve to s nastavnicima su pripremili učenici Obrtničko-tehničke škole, a ponešto su donijeli i roditelji.