Školstvo

12.6.2020.
Posavska Hrvatska

Osnovna škola "Dr. Stjepan Ilijašević" Oriovac

Virtualne galerije učeničkih likovnih radova

Školstvo : Virtualne galerije učeničkih likovnih radova

Virtualna nastava, škola na daljinu postala je svakodnevica naših učenika i nastavnika zbog pandemije izazvane koronavirusom, a na taj način mnoge su škole obilježile i svoj dan. Tako je i Osnovna škola "Dr. Stjepan Ilijašević" u Oriovcu 30. svibnja obilježila Dan škole, a na internetskoj stranici škole može se pogledati prezentacija koja na zabavan i zanimljiv način povodi kroz cijelu školsku godinu i podsjeća na važne događaje. Predstavljena je tu i izložba likovnih radova, ali to i nije novost za ovu školu. Naime, učiteljica likovne kulture Alena Martinović Mileusnić virtualne galerije učeničkih radova priprema od 2015. godine i mogu se pogledati na stranici škole.

I likovnim stvaranjem uči se o svemu

- Početno razdoblje kad su se škole zatvorile zbog korone, bilo je svima teško. Radim na tri škole, u matičnoj u Oriovcu i područnoj u Slavonskom Kobašu, te školi u Lužanima i svaka ima druge platforme na kojima se radi, a nismo mi na tome prije ni radili. Nama učiteljima se produžio dan i iako predajem likovnu kulturu i dajem rokove za izradu svakih 14 dana, neki učenici nisu ažurni pa radovi stižu sa zakašnjenjem. Svi skupa se snalazimo, ali poznam njihovo stvaralaštvo tako da tu nema nepoznanica. Postali smo digitalno pismeniji, naučili se snalaziti na razne načine - navodi i pozitivna iskustva škole na daljinu učiteljica Alena Martinović Mileusnić.

Iz razgovora s njom zaključujem kako ona radu s učenicima pristupa temeljito, a svaki likovni rad veže uz ostala područja, te učenici mogu, izražavajući se likovno, naučiti i o povijesti, prirodi oko sebe, međuljudskim odnosima, baš onako kako ja zamišljam školu za život. Njeni učenici sudjeluju na raznim izložbama, kao i u projektima, a školske hodnike krase učenički radovi od kojih bi neki mogli ravnopravno stajati uz velika imena svijeta umjetnosti, a učenici su oslikali i školske zidove.

Strop u školskoj blagovaonici krase zanimljivi kišobrani: - Za Međunarodni dan tolerancije kaširali smo kišobrane na kojima smo pisali poruke vezane uz toleranciju prema ljudima, prema baštini i prirodi i djeca su zaista izrazila poruke kojih bi se svi trebali pridržavati.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

12.6.2020.
Posavska Hrvatska

Na državnoj maturi 884 maturanta

Iduća dva tjedna su ključna

Školstvo : Iduća dva tjedna su ključna

Ispitima iz hrvatskoga jezika počela je prošloga tjedna državna matura kojoj je pristupilo 884 maturanta u Brodsko-posavskoj županiji

Konačno, počela je provedba državne mature iako se prije nešto više od mjesec dana nije znalo ni hoće li je biti ni kako će izgledati. Škole su bile spremne i već u ponedjeljak led na ovogodišnjoj maturi probili su oni koji su odlučili polagati A razinu hrvatskoga jezika. Sveukupno, na području Brodsko-posavske županije za polaganje mature prijavilo se 884 učenika i to 199 u Gimnaziji Matije Mesića, 171 u Tehničkoj školi, 162 u SŠ Matije Antuna Reljkovića, 112 u Ekonomsko-birotehničkoj školi, 92 u Gimnaziji Nova Gradiška, 53 u Klasičnoj gimnaziji, toliko i u Srednjoj medicinskoj školi, te još 42 u Elektrotehničkoj i ekonomskoj školi.

Nakon ovotjednih ispita iz hrvatskoga jezika, test i esej pisali su se odvojeno, s tim da se danas (petak, 12. lipnja) piše esej iz hrvatskoga B razina. Slijede jezici nacionalnih manjina (u ponedjeljak test, u utorak esej), grčki i latinski 15. i 16. lipnja, 17. lipnja njemački (A i B razina) i španjolski, te engleski A razina 18., a B razina 19. lipnja. Maturalni ispit iz matematike bit će 23. lipnja A, a 24. lipnja B razina. Od 25. lipnja do 3. srpnja ispiti su iz izbornih predmeta. Tako će se 25. lipnja provoditi ispiti iz fizike i glazbene umjetnosti, 26. lipnja iz psihologije i logike, pa 29. lipnja iz biologije i filozofije, 30. lipnja iz likovne umjetnosti i geografije, 1. srpnja iz kemije i sociologije, 2. srpnja iz politike i gospodarstva, etike te vjeronauka, a 3. srpnja iz informatike i povijesti.

Prvi rezultati mature bit će objavljeni 15., a konačni 20. srpnja.

(više u tiskanom izdanju "Posavske Hrvatske")

8.5.2020.
Posavska Hrvatska

Prvi stupanj normalizacije u školama

Većina djece ostaje kod kuće

Školstvo : Većina djece ostaje kod kuće

Na temelju preporuke Nacionalnog Kriznog stožera o popuštanju mjera u borbi protiv pandemije koronavirusa, Ministarstvo obrazovanja odlučilo je od 11. svibnja omogućiti povratak u školske klupe učenicima razredne nastave, ali konačna je odluka na roditeljima

Dvojbi i nepoznanica bilo je puno, roditelji su bili posebno nezadovoljni što je konačna odluka (i odgovornost) prebačena na njihova leđa, pogotovo što su se djeca sada uhodala u ritam i način škole na daljinu, što su se u međuvremenu i oni uspjeli organizirati i uskladiti s takvim načinom rada. S druge strane ni školama i nastavnicima nije lako. I dalje trebaju pratiti one učenike koji će ostati kod kuće, a ukoliko roditelj odluči poslati učenika u školu i oni moraju doći na radno mjesto, škole moraju osigurati odgovarajuće epidemiološki sigurne uvjete.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo u svojim preporukama ipak su potaknuli roditelje da djecu ostave kod kuće gdje god je to moguće osigurati, posebno zato što nije moguće osigurati dovoljno razmaka u učionicama ako se svi vrate na nastavu. Povratak u školu osigurava se prije svega zbog obitelji u kojima oba roditelja rade, pa s djecom nema tko biti kod kuće. U školu mogu na nastavu dolaziti djeca čija oba roditelja (ili jedini roditelj skrbnik) rade, te ako sam učenik nema simptome bolesti (radi čega će im svako jutro kod kuće najprije morati mjeriti temperaturu). Dijete mora svih idućih 14 dana dovoditi u školu i odvoditi kući ista osoba. Preporučuje se da djeca i učitelji, ali i drugi zaposlenici škole s kroničnim bolestima (respiratornim, kardiovaskularnim, dijabetesom, malignim bolestima, imunodeficijencijama, djece s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima), kao i djeca čiji roditelji/skrbnici ili ukućani imaju neku od bolesti koje ih svrstavaju u rizičnu skupinu, također ostanu kod kuće. S grupom djece u školi smije biti samo jedan učitelj, a u razredu smije biti najviše deset osoba (učitelj i devet učenika). Pratit će se Nastava na Trećem i u skladu s tim učitelj će davati zadatke, ali vjeronauk, strani jezici, glazbena kultura... i dalje su isključivo preko televizije jer ti nastavni predmeti inače uključuju ulazak u razred i drugih učitelja.

Tako se dogodilo da je ovih dana velika većina roditelja ipak odlučila ostaviti djecu da uče od kuće kao u protekla dva mjeseca, ali nekolicina je iz raznih okolnosti i razloga procijenila da djecu od ponedjeljka sigurno mogu slati u školu. Svima koji su se javili i potpisali odgovarajuće dokumente bit će omogućeno da od 11. svibnja svoje učenike od 1. do 4. razreda dovedu u školu na najviše četiri sata. Naravno, djeca u školi neće smjeti ni skakati niti biti u bilo kakvom bliskom tjelesnom kontaktu, a iz klupe mogu jedino do - sanitarnog čvora.

Predstavnici županija, osnivača osnovnih škola, u petak su ponovno sudjelovali na mrežnom sastanku s ministricom Blaženkom Divjak kako bi što spremnije dočekali povratak prvih učenika u škole, doznajemo od pročelnice za obrazovanje, šport i kulturu Brodsko-posavske županije Anice Vukašinović. Bila je to prilika da se razjasni niz detalja i otklone nedoumice, kaže ona i dodaje kako je temeljni zaključak da u ovoj situaciji svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa, od osnivača, škola do roditelja trebaju postupati odgovorno. Ravnatelji su proveli anketu, a u četvrtak su već Županiji dostavili točne podatke o broju učenika koji će se u ponedjeljak vratiti u školu. - Od 23 matične i 66 područnih škola kojima je osnivač Brodsko-posavska županija - kaže pročelnica Vukašinović - potvrđeno je da će se nastava odvijati u četiri škole. U Osnovnoj školi Ivana Filipovića u Velikoj Kopanici vraća se sedmero učenika i to četvero prvog i troje trećeg razreda, u Osnovnoj školi Mate Lovraka u Novoj Gradiški vraća se troje i to dvoje prvog i jedno četvrtog razreda, u Osnovnoj školi Dragalić vratit će se devetero učenika, po troje u prvom, trećem i četvrtom razredu, dok se u Područnoj školi Godinjak OŠ Staro Petrovo Selo u klupe vraća troje učenika.

U Slavonskom Brodu ipak ima nekoliko škola u kojima su roditelji najavili povratak učenika u školske klupe.

D. Vanić

 

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

20.3.2020.
Posavska Hrvatska

Školstvo u izvanrednim okolnostima

Zahvaljujući učiteljima nema problema

Školstvo : Zahvaljujući učiteljima nema problema

Svi će danas reći kako će ovo biti školska godina za anale. Ne samo da je u sve škole ušla kurikularna reforma i počela primjena "Škole za život", da je na početku školske godine dogovaran novi kalendar, s obzirom na distribuciju školskih praznika, nego je cijeli sustav bio gotovo paraliziran dugim i sveobuhvatnim štrajkom nastavnika, radi čega je ponovno krojen novi kalendar, te su zimski praznici drastično skraćeni, sada je kao šlag na tortu došao koronavirus koji je preko noći ispraznio škole, ali nastavnici su se pokazali dorasli zadaći i, nastavi li se ovako, uspjet će se učenicima i na daljinu odraditi sve što je potrebno kako bi uspješno završili školsku godinu.

Još u petak sve je u školama teklo uobičajeno. Održavala se redovita nastava, tekle izvannastavne aktivnosti, neki su sudjelovali a neki se pripremali za natjecanja, učilo se novo gradivo, odgovaralo se. Naravno, sve s dozom opreza radi koronavirusa. Tijekom vikenda sve se promijenilo. U ponedjeljak sve su škole bile prazne. U praznim učionicama nastavnici su ipak nastavili raditi i održavati nastavu sa svojim učenicima u virtualnom svijetu. No virtualan je samo kontakt. Učenje je stvarno i ozbiljno. Ocjene su također prave. I disciplina se održava, ali ni pokoji nestašluk i šala ne izostaju, čak su dobrodošli pokazatelj dobroga raspoloženja. Nastavnici su ipak fleksibilniji što se tiče prisutnosti učenika, pa ako se netko ne ulogira u zakazano vrijeme, a svjesni kolika je gužva u virtualnom međumrežju, pa i mogućnosti hakerskoga napada kakav se dogodio u ponedjeljak, imaju razumijevanja i strpljivo će pričekati neko razumno vrijeme da dobiju odgovor od učenika ili opravdanje učenikova roditelja. Ovo je ipak prvi put da se u cijeloj zemlji, na svim razinama obrazovnog sustava i to u svega dva dana, prešlo u virtualne učionice. Zato, usprkos pokojem problemu (a bilo ih je), možemo odati priznanje našim učiteljima i ohrabriti učenike da nastave pratiti nastavu.

 I u praznim se školama radi

- Poteškoća nema, sve ide svojim tijekom, Ministarstvo upute šalje izravno školama i ravnatelji s nastavnicima odrađuju sve što treba - kazala je u srijedu privremena županijska pročelnica za obrazovanje, šport i kulturu Anica Vukašnović ističući kako se iznimno ponosi ravnateljima i učiteljima koji su izvrsno reagirali u izvanrednoj situaciji, odazvali se i tijekom vikenda pripremili sve što je potrebno za prelazak na izvanredne uvjete rada, putem interneta. Bilo je problema sa sustavom, ali škole su se snalazile, nalazile zaobilazne načine i u ponedjeljak je bilo sve spremno. - Škole su se organizirale, napravljeni su rasporedi, sve funkcionira unatoč teškoćama. Veliki je dodatni napor ravnatelja i učitelja uložen u sve to i naravno da je Brodsko-posavska županija i nadalje uz njih i pratit ćemo njihove potrebe - kaže Anica Vukašinović.

Na pitanje jesu li i učenici odgovarajuće opremljeni, je li bilo potrebe da se tu intervenira, pročelnica kaže: - Ministarstvo i Brodsko-posavska županija, u okviru kurikularne reforme, nabavljali smo računala, laptope, tablete i sve je u funkciji, ništa nije trebalo dodatno nabavljati.

No, dok su škole prazne, ne znači da se u njima i na njima ne radi. Projekt energetske obnove nije obustavljen. Naprotiv. Budući da su učionice prazne, a na gradilištu nije veliki broj radnika, posao se nastavlja. Završena je energetska obnova škola u Donjim Andrijevcima i Davoru, a radi se na Gimnaziji Nova Gradiška te novogradiškoj Osnovnoj školi Ljudevita Gaja. Osim toga, mimo programa energetske obnove u tijeku je sanacija sportskog poda i kanalizacije nastavno-sportske dvorane Elektrotehničke i ekonomske škole Nova Gradiška.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske!)

17.1.2020.
Posavska Hrvatska

Pod pokroviteljstvom Brodsko-posavske županije, Upravnog odjela za obrazovanje, šport i kulturu

Vremenik učeničkih natjecanja i smotri

Školstvo : Vremenik učeničkih natjecanja i smotri

Na temelju i u skladu s Katalogom natjecanja i smotri koje je objavila Agencija za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, te u dogovoru sa školama koje će biti domaćini pojedinih županijskih natjecanja i smotri, vremenik natjecanja na području Brodsko-posavske županije u školskoj 2019./20. godini priredio je i Upravno odjel za obrazovanje, šport i kulturu Brodsko-posavske županije.

, svrha natjecanja i smotri je predstavljanje rezultata rada, znanja, vještina, sposobnosti i kompetencija učenika, ali i njihovih mentora na određenom području, budući da se sudjelovanjem na natjecanjima učenicima omogućava razvoj sklonosti, sposobnosti i iskazivanje zanimanja za određena područja.

Natjecanja i smotre provode se na tri razine, podsjeća privremena pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, šport i kulturu Anica Vukašinović, ujedno i predsjednica Središnjeg povjerenstva za Brodsko-posavsku županiju, dodajući da se već ovih dana počinju održavati natjecanja na školskoj razini. Najbolji predstavnici svojih škola bit će upućeni na županijsko natjecanje, a na državno će biti pozvani učenici koji su u svojim područjima i kategorijama pokazali najviše spretnosti, znanja i umijeća na županijskoj razini natjecanja. Provedbu natjecanja i smotri učenika/ca osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske organizira i koordinira Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i strukovnim društvima i udrugama, dok na području županije natjecanja koordinira i sufinancira Brodsko-posavska županija.

 

(međunaslov) Napet natjecateljski ožujak

Prvo školsko natjecanje održat će se već danas, 17. siječnja, a radi se o natjecanju iz astronomije, dok će se idućega tjedna održati školska natjecanja iz njemačkog jezika, fizike, engleskoga, informatike i računalstva, a u posljednjem tjednu siječnja i natjecanja iz matematike, filozofije, klasičnih jezika, vjeronauka. Iako će se dio školskih natjecanja održavati i u ožujku, većina će natjecanja prve razine biti gotova prije početka županijskih natjecanja.

Županijsku razinu natjecanja ove godine otvara natjecanje iz informatike i računalstva koje će se održati na Dan zaljubljenih, 14. veljače, a slijedi natjecanje iz astronomije zakazano 18. veljače, natjecanje iz njemačkog jezika 19. veljače te iz talijanskoga 20. veljače. Nakon desetak dana stanke natjecanja se nastavljaju s početkom ožujka. Tako će 2. ožujka biti natjecanje iz vjeronauka, 3. ožujka natjecanje iz engleskog jezika, 4. ožujka iz matematike, 5. ožujka iz klasičnih jezika, a 6. ožujka natjecanje Mladi tehničari te iz filozofije. Susret literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva, LiDraNo, na županijskoj se razini treba održati između 9. i 13. ožujka, a u Brodsko-posavskoj županiji bit će 11., dakle u srijedu. Treći tjedan ožujka bit će posebno intenzivan: 16. ožujka natjecanje je iz fizike, 17. ožujka iz povijesti, 18. ožujka iz geografije, 19. ožujka iz kemije, a 20. ožujka iz hrvatskoga jezika. Zatim slijedi natjecanje iz biologije 23. ožujka i županijsko natjecanje/izložba iz likovne kulture 24. ožujka. Osim toga, do 30. travnja treba provesti natjecanje "Sigurno u prometu", a međužupanijske smotre učeničkih zadruga do 5. lipnja. Ove godine na području županije prvi ćemo put imati i natjecanje u debati, koje se treba održati do 5. travnja, a domaćin će joj biti Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod. Ostali će domaćini biti kao i dosadašnjih godina, dakle škole s dugogodišnjim iskustvom u provedbi pojedinih natjecanja, ali i odlični domaćini.

 

(međunaslov) Sve spremno za WorldSkills Croatia

Svemu ovome treba dodati i strukovna natjecanja. Podsjetimo, od prošle godine natjecanjima učenika strukovnih škola Hrvatska se pridružila sustavu WorldSkills. Pritom se WorldSkills Croatia provodi u skladu s Pravilima i uputama za organizaciju i provedbu natjecanja učenika strukovnih škola, a koja su sukladna natjecanjima u drugim državama, kako bi i naši učenici imali prilike iskazati se u nadmetanju s najboljima iz njih. WorldSkills natjecanja provode se na razine: izlučnoj (koja bi odgovarala nekadašnjoj školskoj i međužupanijskoj) i državnoj, kada se na istom mjestu okupljaju najbolji iz svih segmenata strukovnoga natjecanja, što čini i veliku smotru nacionalnog strukovnog obrazovanja.

Izlučna natjecanja vode na državno natjecanje na dva načina. Prvi je školsko natjecanja koje vodi izravno na državno, ako se radi o struci za koju se u Hrvatskoj obrazuje u najviše osam škola. Zadatke za ovakvo školsko izlučno natjecanje i tablicu ocjenjivanja izrađuje državno prosudbeno povjerenstvo, a natjecanje u nekoj disciplini mora se provesti istodobno u svim školama koje imaju kandidate.

Međužupanijska natjecanja organiziraju se za sve discipline u kojima će sudjelovati kandidati iz više od osam škola. U sektorima gdje takvih škola ima više, natječe se po grupama županija, a tamo gdje nije potrebno ili nije moguće organizirati više regionalnih natjecanja organizirat će se jedinstveno natjecanje za sve. Zadatke za školsko natjecanje izrađuje svaka škola zasebno prema svojim mogućnostima, dok zadatke za međužupanijsko natjecanje i tablicu ocjenjivanja izrađuje prosudbeno povjerenstvo za državno natjecanje. U svakom slučaju, izlučna natjecanja moraju biti gotova do sredine ožujka kako bi kandidati pravodobno mogli biti prijavljeni za državnu razinu.

WorldSkills Croatia potvrdio je da će Brodsko-posavska županija biti domaćin sedam strukovnih natjecanja iz WorldSkills sustava. Natjecanje u disciplinama agro ugostit će Srednja škola Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu. Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod bit će domaćin natjecanja iz automehatronike, vožnje motornog vozila te električnih instalacija. Industrijsko-obrtnička škola Nova Gradiška domaćin je natjecanju iz kućnih instalacija, a Tehnička škola Slavonski Brod natjecanjima iz robotike te CNC i CAD/CAM tehnologije.

Preostaje nam jedino da učenicima i njihovim mentorima zaželimo puno sreće i ove godine.

6.9.2019.
Posavska Hrvatska

Konačno se ostvaruje

Osmogodišnja Područna škola Ruščica

Školstvo : Osmogodišnja Područna škola Ruščica

Nakon višegodišnjeg natezanja s osniovačem, u bovu školu u Ruščici, uz učenike razredne nastave iz Ruščice od školske 2019./20. kreću i učenici predmetne nastave iz Gornje Vrbe, Ruščice, Gornje Bebrine, Klakara i Donje Bebrine

Bit će ovo, nakon gotovo deset godina, prva školska godina koja će za roditelje iz Ruščice i okolnih sela početi bez grča u želucu i pitanja zašto njihovi učenici predmetne nastave umjesto u suvremenu novu školu u selu trebaju putovati u Slavonski Brod. Naime, konačno je postignut dogovor i sve pripremljeno da s prvim danom školske 2019./2020. u Područnu školu Ruščica Osnovne škole Vladimira Nazora krenu i učenici od petog do osmog razreda s područja općina Klakar i Gornja Vrba. Ova škola, planirana kao osmorazredna, dovršena je još 2013., a tek od 2014./15., s teškom mukom i puno natezanja, u nju su pošli učenici razredne nastave iz Ruščice.

Sada je dogovoreno da će nastavu ovdje pohađati i učenici predmetne nastave iz Gornje Vrbe, Ruščice, Gornje Bebrine, Klakara i Donje Bebrine. Škola u Ruščici tako će ove godine imati ukupno 226 đaka, 12 u prvom, 13 u drugom, 12 u trećem i 6 u četvrtom razredu, te 46 u petom, 39 u šestom, 56 u sedmom i 42 u osmom razredu. Sveukupno, škola će imati trinaest razrednih odjela, od kojih devet u predmetnoj nastavi.

Roditelji su zadovoljni i činjenicom da su uspjeli zadržati i područne škole u svojim selima za učenike razredne nastave, pa će tako u Gornjoj Vrbi ove godine biti 74 učenika u 5 razrednih odjela, u Gornjoj Bebrini 15 učenika u dva kombinirana razredna odjela, u Klakaru ih je šestero u jednom kombiniranom odjelu, a u Donjoj Bebrini 21 u 2 kombinirana odjela, dok će u "velikoj" područnoj školi Ruščica biti 43 učenika razredne nastave u četiri razredna odjela. Što je najvažnije, zadržana su i radna mjesta učitelja, s tim da će neki predmetni nastavnici sada raditi i na matičnoj i na područnoj školi, a za sada je izgledno samo zapošljavanje pomoćnoga osoblja.

30.8.2019.
Posavska Hrvatska

ŠeR - Školski e-Rudnik ili kakvi su nam đaci

Svaki drugi osnovac odlikaš

Školstvo : Svaki drugi osnovac odlikaš

Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je prošloga petka izvrstan i koristan alat, online bazu podataka ŠeR - Školski e-Rudnik, vol. 2. koji sadrži statistike o izostancima, općem uspjehu, pedagoškim mjerama, te demografskim trendovima u školama. Pogledali smo kako stoje učenici iz Brodsko-posavske županije i zapitali se "štancamo" li odlikaše

Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je prošloga petka izvrstan i koristan alat, online bazu podataka ŠeR - Školski e-Rudnik, vol. 2. koji sadrži statistike o izostancima, općem uspjehu, pedagoškim mjerama, te demografskim trendovima u školama. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak tom prilikom je objasnila da je smisao Školskog e-Rudnika otvaranje Ministarstva istraživačima, medijima i općoj javnosti, ali i stvaranje vrlo važnog alata za oblikovanje prijedloga novih obrazovnih politika. Zavirili smo u njega i sami se u to uvjerili pregledavajući podatke za Brodsko-posavsku županiju.

Sedmi je razred najteži

U školskoj 2018./2019. godini u Brodsko-posavskoj županiji bilo je sveukupno 16.450 učenika, 11.452 u osnovnoj i 4.998 u srednjoj školi. Naravno, kako nije svima u lipnju bila zaključena ocjena, jer školsku je godinu na vrijeme završilo 15.513 učenika, dok je dio polagao razredne ispite, prosječna ocjena će na kraju biti ipak nešto niža. Čak 39,52 posto, odnosno 6.104 učenika, školsku je godinu završilo s odličnim uspjehom, a među njima je 14,10 posto (2.187) superodlikaša. Tu smo nešto slabiji od državnoga prosjeka, jer među svim hrvatskih učenicima je na kraju prošle školske godine bilo 47,41 posto odlikaša i 18,23 posto s prosjekom 5,0. Zaključnu ocjenu nedovoljan na kraju godine dobilo je 117 učenika, odnosno 0,76 posto, dok je u Hrvatskoj prosjek 0,64 posto.

Podaci jasno pokazuju kako je najviši prosjek ocjena u prvom razredu osnovne škole, gdje se i učenici i roditelji trude više, a nastavnici kao poticaj češće koriste nagradu nego li kaznu. Također, bolje ocjene sveukupno imaju osnovci, dok se prosjek u srednjoj školi prilično ruši. Naime, prosječna zaključna ocjena u osnovnim školama na području županije je 4,28 (u Hrvatskoj čak 4,46), dok je u srednjim školama na području županije prosječna ocjena 3,81, a u Hrvatskoj 3,91. Prosjek ocjena pokazuje i to da je sedmi razred osnovne škole svima najteži. U sedmom razredu, naime, prosjek ocjena pada na 3,83, da bi se u osmom (pred upis u srednju) tek neznatno popravio. Ocjene se ponovno ruše u prvom srednje pa lagano rastu do četvrtog razreda, kada je prosjek 3,99. Očito, maturanti se također više trude, zreliji su i svjesni da im prosjek ocjena određuje budućnost, ili su zbog te činjenice i neki profesori popustljiviji. Zanimljivo je pritom da najviši prosjek ocjena imaju učenici petog razreda srednje škole, naši medicinari, kod kojih je prosjek čak 4,69, bolji nego li kod prvašića.

Narušeno načelo normalne distribucije

Među 11.452 učenika osnovnih škola u Brodsko-posavskoj županiji prošle gotovo polovica (46,79 posto, odnosno 5.301) školsku je godina završila s odličnim uspjehom (tu smo slabiji od hrvatskoga prosjeka koji iznosi 57,26 posto), a gotovo pola njih odnosno 2.068 odlikaša imalo je sve petice. Za usporedbu, državni je prosjek superodlikaša 24,75 posto. Očito su naši učitelji nešto stroži (ne vjerujemo da su učenici lošiji) kad se dijele petice, ali i jedinice. Tako smo na kraju protekle školske godine u županiji imali 51 osnovca kojem je zaključena nedovoljna ocjena. To je manje od pola posto osnovaca (0,45), ali dvostruko više nego na nacionalnoj razini gdje je svega 0,28 posto zaključenih jedinica u osnovnoj školi.

Podaci u srednjim školama pokazuju da su profesori u ocjenjivanju bliži državnom prosjeku, iako su i tu nešto stroži. Prosječna ocjena naših 4.998 srednjoškolaca iznosila je 3,81 (u Hrvatskoj 3,91), odlikaša je bilo 803 (19,5 posto, u odnosu na hrvatskih 23,78 posto ili zagrebačkih 25,9 posto), a superodlikaša 110 (odnosno 2,68 posto, za razliku od 2,58 posto hrvatskoga prosjeka), dok je s nedovoljnim opći uspjeh "ostvarilo" 66 srednjoškolaca (1,6 posto, u donosu na hrvatskih 1,49 posto).

Kad se pogleda tablica općeg uspjeha, očito je da među učenicima najviše ima onih s odličnim općim uspjehom (više od 6 tisuća) i tek dvjestotinjak manje vrlo dobrih. Najmanje je učenika s dovoljnim uspjehom (svega 70), zatim nedovoljnim (117), pa tek onda dobrim (3.117).

Iako je cilj sustava obrazovanja da svi u školi nauče nešto, jasno je i oduvijek poznato da svi učenici ne mogu s istim uspjehom svladati program. Zato postoji sustav ocjenjivanja koji bi trebao biti poticaj učenicima i pokazatelj nastavnicima da dobro rade svoj posao. Dobar sustav ocjenjivanja trebao bi usto pokazati da se opći uspjeh učenika kreće po načelu normalne raspodjele koja se vrlo zorno prikazuje Gaussovom krivuljom. To znači da bi onih prosječnih (dobri i vrlo dobri) trebalo biti najviše, a ekstrema - najboljih i najlošijih, najmanje. Slikovito, normalnu Gaussovu krivulju možemo zamisliti kao ležeću osobu - mala glava (odlikaši), debeli trbuh (vrlodobri i dobri) i tanke noge (dovoljni i nedovoljni). Treba težiti tome da "glava" bude veća od "nogu", odnosno da je odličnih učenika barem dvostruko više nego onih s nedovoljnim uspjehom. Međutim, sadašnja krivulja pokazuje iznimno "debelu glavu" (odlikaši) i "vrat" (vrlodobri), vrlo tanak "struk" (dobri), kratke "noge" (dovoljni) i majušna "stopala" (nedovoljni). To stvara i krivu sliku postignuća kod učenika, ali i problem kod upisa u srednju školu i na studij s toliko "odlikaša".

 Najbrže rastući prosjek

Vidljivo je to i u pregledu općeg uspjeha. Od 2013. do danas u našoj je županiji prosječna ocjena s 3,90 porasla na 4,16. To je porast čak 6,53 posto! Ovo je najveća razlika u Hrvatskoj. Naime, prosječna zaključna ocjena u našoj županiji školske 2013./14. godine bila je 3,90, da bi prošla školska godina završila prosjekom 4,16. Pritom valja istaknuti da je razlika kroz godine u osnovnim školama puno manja nego u srednjima. Najveći je "skok" zabilježen u prvom i drugom razredu srednje škole (možda i zato što se sada za upis na studij računaju ocjene sve četiri godine), te sedmom osnovne, a jedino prosjek opada u petom razredu medicinske. Zanimljivo je i da broj "pravih odlikaša", onih s prosjekom 5,0, jako malo oscilira, što upućuje na to da načelo normalne raspodjele nije moguće sasvim zaobići. Vidljivo je to i iz podatka da je odlikaša s 5,0 najviše u osnovnoj školi (18,25 posto), da ih u nekim strukovnim programima nema, dok ih je u gimnazijskim programima 5,88 posto.

Za sve nas bilo bi izvrsno kad bi ovakav porast broja odlikaša i uspješnih učenika uz paralelno opadanje broja onih loših bio pokazatelj boljeg obrazovnog sustava u kojem učenici lakše i bolje svladavaju predviđeno gradivo. Na žalost, takav trend ukazuje na problem - ili je sustav ocjenjivanja lošiji, odnosno da su nastavnici popustljiviji ili je nastavni program prejednostavan, nedovoljno zahtjevan za većinu učenika. Ni jedno ni drugo za obrazovni sustav i cijelo društvo nisu dobri i na to treba hitno reagirati.

 Pedagoške mjere i izostanci

Nema lijepe babe ni mirnog djeteta, kaže stara poslovica, a to potvrđuje i statistika. Primjerice, broj neopravdanih izostanaka ili izrečenih opomena i ukora. No, krenimo redom.

Prošle školske godine u Brodsko-posavskoj županiji svaki je učenik u prosjeku s nastave izostao 61,26 sati, pri čemu je u prosjeku neopravdanih sati po učeniku bilo 1,93. Možda se ta nepuna dva sata neopravdanog izostanka po učeniku i ne čini puno, ali radi se o gotovo 31.750 neopravdanih sati. Osnovci su u prosjeku prošle godine s nastave izostali 52,31 sat, od čega nije opravdano 1,29, dok su srednjoškolci izostao 81,79 sati, od čega neopravdano 3,39 sati. Prosjek u Hrvatskoj je 65,62 sati izostanka (1,46 neopravdana) po učeniku, najviše je izostanaka bilo u Primorsko-goranskoj županiji (75,92 sata, od kojih 1,88 neopravdano), a najmanje u Međimurskoj županiji (51,55 sati, od kojih čak 4,8 neopravdano). Zanimljiv je i podatak da je izostanaka najviše u strukovnim, a najmanje u zdravstvenim školama. Usto valja naglasiti da su se učenici "uozbiljili" te je broj neopravdanih izostanaka kroz godine opao, a ministrica je najavila i pooštravanje pravilnika te ograničiti broj izostanaka koje mogu opravdati roditelji kako bi se ova praksa smanjila a učenici redovitije pohađali nastavu.

Na području naše županije tijekom prošle školske godine izrečeno je 4.870 pedagoških mjera, ali nisu sve bile pokude. Naime, pisanom je pohvalom nagrađeno 18,22 posto učenika, njih 2.998, usmeno je pohvaljeno 179 (1,9 posto), a nagrađeno je 288 učenika (1,75 posto). S druge strane 5,81 posto učenika, brojkom 955, dobilo je opomenu, a ukor je izrečen za 316 učenika (1,92 posto). Opomenu pred isključenje "zaradilo" je 110 učenika (0,76 posto), strogi ukor njih 20 (0,12 posto), a isključenje 13 (0,08 posto), dok je jednom učeniku izrečena mjera preseljenja u drugu školu.

Po broju izrečenih pedagoških mjera, Brodsko-posavska županija je u zlatnoj sredini. Primjerice, na području Grada Zagreba mjere su primijenjene na 7,97 posto učenika, od čega je 83,92 posto kazni; dok je u Ličko-senjskoj županiji izrečene mjere za manje od tisuću učenika ili 0,2 posto, pritom

je bilo 35 posto pohvala, a 64 posto kazni. To upućuje na neujednačenost standarda u donošenju pedagoških mjera, na čemu također treba poraditi u sustavu.

Podacima koje donosi ŠeR - Školski e-Rudnik sigurno će se stručnjaci temeljito pozabaviti jer već i iz ovako kratkog i površnog pregleda jasno je da daje dubinski uvid u stanje školstva u cijeloj Hrvatskoj. Taj alat otklanja zablude i mitove poput onoga da se u manjim sredinama ocjene dijele šakom i kapom, potvrđuje dosadašnja iskustva kao što je težak sedmi razred, izvrsno detektira probleme i poziva da se za njih nađe rješenje. Brodsko-posavska županija, kako je iz ovoga vidljivo, može se ponositi svojim učenicima i njihovim nastavnicima.

D. Vanić

28.6.2019.
Posavska Hrvatska

Gimnazija "Matija Mesić"

Najboljima priznanja i nagrade

Školstvo : Najboljima priznanja i nagrade

U nazočnosti cijele generacije maturanata i brojnih profesora ravnatelj Markovinović nagradio je najbolje u generaciji - Luku Družijanića i Martinu Salamunović kao najbolje učenike generacije 2015.-2019., Nikolinu Krce za najmanje izostanaka tijekom školovanja te Andreu Kadić za doprinos promociji škole

Po završetku posljednjeg ispita ovogodišnje mature, onoga iz matematike, koji nije bio nimalo jednostavan, u predvorju Gimnazije Matije Mesića u srijedu je priređena mala svečanost za učenike koji su tim danom zatvorili stranicu svog srednjoškolskog obrazovanja.

- Odabrali ste studijske programe i siguran sam da ćete uspjeti upisati željene studije i, ako budete vrijedni i uporni, siguran sam da ćete studije uspješno završiti. Tijekom obrazovanja u našoj školi nastojali smo vam omogućiti i da istražite, unaprijedite i istaknete svoje talente i osigurati da što više naučite, a najviše kako učiti i kako koristiti znanje da bismo vas pripremili za nove životne izazove - istaknuo je čestitajući svim maturantima ravnatelj Zlatko Markovinović.

U nazočnosti cijele generacije maturanata i brojnih profesora ravnatelj je čestitao i predao prigodne poklone najboljima u generaciji - za izvrsnost Luki Družijaniću i Martini Salamunović kao najboljim učenicima generacije 2015.-2019., Nikolini Krce za najmanje izostanaka tijekom školovanja te Andrei Kadić za doprinos promociji škole.

Pohvale škole i čestitke svih okupljenih zavrijedili su i maturanti koji su se posebno istaknuli u izvannastavnima aktivnostima kojima su gradili sebe i školi davali posebno ozračje, ali i sliku unutar zajednice. Bila je ovo prilika i da govornicima njemačkoga jezika, programa koji se u Gimnaziji Matije Mesića održava već 14 godina, budu uruče stečene DSD diplome. Bila je to dvanaesta generacija, a diplome je steklo dvanaest gimnazijalaca te još dvoje maturanata drugih brodskih škola.

Prije no što su razrednici maturantima podijelili stečene maturalne diplome, razgovarali smo s nagrađenima. Maturantica opće gimnazije Martina Salamunović osim školske nagrade za izvrsnost i izvanredne uspjehe tijekom školovanja dobila je i stipendiju skupine Hrvata koji žive u Americi te financiraju studente koji upisuju fakultete u Hrvatskoj. - Želim upisati Medicinski fakultet u Zagrebu i zato sam se upisala u Gimnaziju, jer sam bila svjesna da ova škola pruža najbolju pripremu za upis na studij. Osim toga, željela sam nastaviti postizati izvrsne rezultate koje sam postizala u osnovnoj školi i to me je potaknulo da nastavim raditi - rekla je Martina. Maturant prirodoslovno-matematičke gimnazije Luka Družijanić, osvrćući se na protekle četiri gimnazijske godine dodaje: - Ne mogu reći da nije bilo zahtjevno, ali kao što se vidi iz priloženog, nije neizvedivo. Naravno, pored učenja imao sam dovoljno slobodnog vremena za druženje s prijateljima, a sada planiram upisati Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Finalistica emisije RTL Zvijezde ljetni hit Andrea Kadić primila je nagradu za promociju škole i na svečanosti zapjevala svojim kolegama. Ona planira upisati Učiteljski studij u Zagrebu i istodobno ostvariti svoj san o pjevačkoj karijeri. - U Gimnaziji je bilo dosta teško, ali jako me dobro pripremila za ispite državne mature.

Gimnazija Matije Mesića ovim je zaključila još jednu školsku godinu i ispratila još jednu generaciju maturanata te se priprema za 102. godinu obrazovanja mladih intelektualaca. Upisi u prvi razred upravo su počeli, a u školi je slobodno 160 mjesta - 80 u općoj te po četrdeset u matematičkoj i jezičnoj gimnaziji

24.5.2019.
Posavska Hrvatska

Prvi Ekonomski kros za potrebite učenike

Premašilo sva očekivanja

Školstvo : Premašilo sva očekivanja

Ekonomsko-birotehnička i Tehnička škola, u suradnji s Ultramaraton klubom "Mazator", protekle su subote bile organizatori prvog Ekonomskog krosa za potrebite učenike obje škole. Humanitarna utrka u kojoj su osnovnoškolci od prvog od osmog razreda te srednjoškolci trčali od 100 do 800 metara, a nastavnici i građani 1.600 metara, okupila je 503 sudionika koji su se družili, zabavljali i prikupili oko 15 tisuća kuna. - S obzirom na to da se svake godine javlja sve veći broj djece čiji roditelji nisu u mogućnosti platiti ekskurziju ili maturalno putovanje došli smo na ideju o humanitarnoj utrci koja se pretvorila u predivan događaj. Očekivali smo dvjestotinjak trkača. Iz naše škole prijavilo se 116 učenika, iz Tehničke škole 110 učenika, 121 učenik iz Osnovne škole "Bogoslav Šulek", devedesetak odraslih... Svrha utrke je prikupljanje sredstava za ekskurzije, maturalce i slične prigode za učenike obje škole - rekla je Mirna Vovk, profesorica ekonomske grupe predmeta u Ekonomsko-birotehničkoj školi. Prema riječima profesora povijesti Igora Bjelobabića, sudionika utrke, reakcija učenika i profesora na ideju o utrci bila je savršena, što potvrđuje njihov veliki odaziv i želja da kros postane tradicija škole: - Kolegica Vovk i ja bavimo se trčanjem, a danas smo odlučili provjeriti konkurenciju među profesorima.

Ivan Bilić, profesor tjelesne i zdravstvene kulture u Tehničkoj školi bio je djelatnik Ekonomsko-birotehničke škole, pa su se kolege tako povezale u odličnoj akciji: - Velik je broj potrebitih učenika, a na nastavničkom vijeću ćemo vidjeti kojima je pomoć najpotrebnija kako bi novac otišao u prave ruke. Reakcija učenika na humanitarnu utrku bila je odlična; odmah su se prijavili za sudjelovanje, a novac su uplaćivali i oni koji nisu mogli doći na utrku. Veliko hvala njima i svim profesorima koji su se uključili u akciju!

 

Početak dobre tradicije

- Tehnička škola godinama njeguje humanitarni rad kroz učenike volontere i mentore koji ih vode kroz izvannastavne aktivnosti. Naši nastavnici nesebično se daju u situacijama kada su prijeko potrebni. Ovo je korak dalje jer želimo da naša djeca osim strukovnih sadržaja, koji su osnova našeg odgojno-obrazovnog procesa, sudjeluju i u kulturi i sportu te svemu što čini čovjeka zato što je najvažnije da naš učenik postane cjelovita osoba. Utrka je premašila naša očekivanja, a iduće godine očekuje se tisuću sudionika. Nadamo se tome, ali i sadašnji broj sudionika je velik - istaknula je ravnateljica Tehničke škole Vikica Lukić. Ravnatelj Ekonomsko-birotehničke škole Mato Čaklovac kazao je da je Ekonomski kros prigoda da škola otvori svoja vrata građanima i učini nešto što nije uobičajeno: - Ovo je zaista predivan događaj u našoj školi. Uvijek u jednoj generaciji učenika bude slučajeva učenika koji su zaista potrebiti, pa smo organizirali humanitarne akcije u školi za prikupljanje higijenskih potrepština, a o školskom priboru da i ne govorimo; to radimo gotovo svake godine. Posljednji sastanak o ovogodišnjem ujedno je bio i prvi sastanak o idućem krosu jer moja i ideja organizatora je da to postane nešto tradicionalno jer premašilo je sva naša očekivanja. Krenut ćemo u ozbiljne pripreme za iduću godinu jer očekujemo da će to biti nešto veličanstveno. Potporu hvalevrijednoj, zabavnoj i rekreativnoj akciji škola podržala je i pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Anica Vukašinović sudjelovanjem u utrci za građane i dodjelom priznanja najboljim trkačima među osnovnoškolcima. 

29.3.2019.
Posavska Hrvatska

Eureka - rad s darovitom djecom

Otkriveno 110 darovitih!

Školstvo : Otkriveno 110 darovitih!

Brodsko-posavska županija prva je u Hrvatskoj razvila projekt za rad s darovitim učenicima osnovne i srednje škole. U projektu je sudjelovalo deset škola, a otkriveno je 110 darovitih učenika, za koje su razvijeni i posebni kurikuli

Završnom konferencijom u velikoj vijećnici Brodsko-posavske županije 27. ožujka zaključen je gotovo milijun kuna vrijedan projekt "Eureka - rad s darovitom djecom", financiran iz Operativnog programa učinkovitosti ljudskih potencijala. Radi se o izvornom projektu, prvom takve vrste u Hrvatskoj, usmjerenom na otkrivanje darovitih učenika i razvijanje njihovih potencijala, posebno u područjima STEM (matematika, fizika, kemija, biologija, računarstvo) te ICT (informacijske i komunikacijske tehnologije). Nositelj projekta bila je Brodsko-posavska županija, a partneri osnovne škole Ivana Filipovića iz Velike Kopanice, Mate Lovraka iz Nove Gradiške, Vjekoslava Klaića iz Garčina i Ivana Meštrović iz Vrpolja, zatim Gimnazija Matije Mesića, Gimnazija Nova Gradiška, Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića, Srednja medicinska škola, Srednja škola Matije Antuna Reljkovića i Tehnička škola Slavonski Brod, kao i slavonskobrodska tvrtka Infolink d.o.o. Projekt vrijedan 966.017,85 kuna, u cijelosti je financirao Europski socijalni fond iz Operativnog programa učinkovitosti ljudskih potencijala

Tijekom pojekta, koji je trajao 21 mjesec, formiran je tim od 60 učitelja i profesora te pet stručnih suradnika koji su prošli četverodnevnu edukaciju, a u suradnji s profesorima osječkog Filozofskog fakultata izrađen je i priručnik za nastavnike. Obuhvaćeno je deset škola s ukupno 4494 učenika, među kojima je 605 testirano i 110 detektirano kao daroviti u STEM području. Za njih je razvijeno 110 individualnih kurikula. Brodsko-posavska županija, koja je prva u Hrvatskoj posvetila posebnu pozornost radu s darovitom djecom, ovaj će projekt i nastaviti sredstvima izvornoga županijskoga proračuna i u suradnji s udrugom Connect IT, budući da su temelji postavljeni i sada samo treba nastaviti raditi.

(više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)