Školstvo

Potkraj listopada završilo je javno savjetovanje o nacrtu ključnih elemenata poziva za podjelu bespovratnih sredstava „Modernizacija, unaprijeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja” vrijednosti 56.021.000 eura od kojih su 47.617.850,00 sredstva iz Europske unije i Europskog fonda za regionalni razvoj. Kako je istaknuto u savjetovanju, u Hrvatskoj je studentima dostupno 13.021 mjesto u studentskim domovima dok je, ne računajući studente poslijediplomskih studija, na fakultete upisano 155.627 studenata te je popunjenost kapaciteta domova 8,37 posto. Gradnjom i obnovom studentskih domova kapaciteti bi trebali biti povećani na 14.706 mjesta te bi, uz pretpostavljeni jednak broj upisanih studenata, postotak studenata koji žive u studentskim domovima porastao na 9,45 posto. Krajnji je cilj dostići europski prosjek od 20 posto popunjenosti studentskih domova u odnosu na broj upisanih studenata. Među studentskim domovima za koje postoje projekti gradnje, dogradnje i rekonstrukcije je i slavonskobrodski, a mi smo provjerili kakav je ondje život i prehrana u restoranu te studentski život u gradu.

 Gotovo (kao) kod kuće

- Hrana u menzi je dobra. Zadovoljan sam menijem i mislim da ne treba uvesti neke inovacije. Imamo pravo na dva obroka i taman dobro dođe prije i poslije faksa - rekao je Ante Musa, student druge godine proizvodnog strojarstva Tehničkog odjela iz Osijeka koji živi u središtu grada i kako je kazao, 'sve mu je udaljeno desetak minuta pješice': - Imao sam sreću jer taman se iz tog stana iselio tip koji je bio na petoj godini i bio sam prvi koji je nakon toga nazvao za stan. Studentski život u Slavonskom Brodu je super, al' nisam ja baš neki za provode.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Redovna profesorica u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te povezani profesor na Poslovnoj školi Nottingham Sveučilišta Nottingham Trent u Velikoj Britaniji prva je dobitnica ove nagrade

Najstarija institucija visokog obrazovanja u području ekonomije i poslovne ekonomije u Republici Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2. prosinca svečano je obilježio 104. godišnjicu djelovanja. Na prigodnoj svečanosti uz visoke uzvanike i goste, dekanica prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ dodijelila je i prigodne nagrade i priznanja. Prvi put u povijesti ove visokoškolske ustanove dodijeljena je Nagrada za životno djelo za znanstveno istraživački doprinos razvoju znanstvenog polja ekonomije, a dobila ju je ugledna hrvatska ekonomistica, rođena Brođanka prof. dr. sc. Marina Dabić, redovna profesorica u trajnom zvanju iza koje stoji zavidna međunarodna karijera.

(više u tiskanom izdanju "Posavske Hrvatske")

Izvrsna promocija obrazovanja za zanimanja mesar, pekar i kuhar

Na Martinje posebno je zanimljivo bilo u Obrtničko-tehničkoj školi Slavonski Brod. Mirisi koji su se otuda širili privlačili su prolaznike, a tek kad su vidjeli šarenilo na stolovima i oko njih... malotko je odolio da ne zađe i ne proba makar nešto. Bio je to prvi Festival slavonske trpeze, koji je ova škola priredila u svrhu promoviranja obrazovanja za zanimanje mesar, pekar i kuhar, ali i da bi predstavila svoje vrijedne učenike kojima kroz ovu manifestaciju (za koju ističu da će svakako biti tradicionalna) otvaraju prostor da pokažu što znaju i da ih osnaže u njegovanju tradicijske slavonske gastronomije. Hladan je jesenski dan, a u kutu u kotlu topi se mast. Na stolu čvarci i krvavica, suha slanina, šunka, kobasica, u zdjeli još vruća sarma, a okolo pogačice s čvarcima, mekane lisnate kiflice, svježe kifle, salenjaci, pužići s orasima ili makom, savijače, nekoliko svrsta svježeg kruha... U uglu, peku se i slažu domaći hamburgeri, miriši roštilj, prže se pogačice u svinjskoj masti. I još nismo nabrojali sve, jer bilo je tu i domaćih kolača, masti, ajvara, kupiti se mogla i domaća tjestenina... Sve to s nastavnicima su pripremili učenici Obrtničko-tehničke škole, a ponešto su donijeli i roditelji.

Po četiri osnovne i srednje slavonskobrodske škole od ove školske godine, na inicijativu nekolicine nastavnika, provodile su zajednički projekt "Planinarenjem do zdravlja" u suradnji s Planinarskim društvom "Dilj gora". - Svaka škola provodi svoj dio projekta uključivanjem učenika kroz izvannastavne aktivnosti ili školske udruge. Cilj je kroz rekreativne aktivnosti zamijeniti sjedilački način života kretanjem te na taj način unaprijediti zdravlje i kvalitetu života djece i mladih. Projekt je zamišljen tako da se u tekućoj školskoj godini odradi minimalno šest izleta na kojima bi se obilazile planinarske staze po našim "otočnim gorama" Dilju, Papuku, Psunju, Krndiji te u drugom polugodištu i udaljenija odredišta poput Kleka i Velebita - kažu u PD "Dilj gora".

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

S prvim danima jeseni, polja, voćnjaci i vinogradi daruju nam raznovrsne plodove. Zato svake godine u listopadu obilježavamo Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. U petak, 25. listopada 2024. godine, učenici nižih razreda sa svojim učiteljicama Darijom Grgić, Adrianom Drinovac, Zvonimirom Marijić, Senkom Jelić, Svjetlanom Bajan Šprajc, Jadrankom Žderić, Martinom Šošić i vjeroučiteljicom Željkom Peić prigodnim su programom obilježili taj događaj u Osnovnoj školi "Đuro Pilar". Učenici su donijeli krušne proizvode i slastice koje su pripremale njihove majke i bake, a nekoliko učenika ponosno je nosilo slavonsku narodnu nošnju. Ozarena lica i radosna srca djeca su recitirala, pjevala i glumila. Program je završio scenskim prikazom poznate pjesme "Kopa cura vinograd", a zatim je župnik Krunoslav Karas blagoslovio plodove zemlje i sve prisutne.

Željka Peić

U Brodsko-posavskoj županiji 1.145 prvašića, 40 manje u odnosu na prošlu godinu, ali je prošle godine prvašića bilo 80 više u odnosu na prethodnu godinu

Ovoga ponedjeljka 1.145. prvašića prvi put je sjelo u školske klupe u osnovnim školama u Brodsko-posavskoj županiji, što je 40 manje u odnosu na prošlu godinu, ali je prošle godine prvašića bilo 80 više u odnosu na prethodnu godinu. Prvi dan škole uzbuđeni su ne samo prvašići, nego i njihovi roditelji, ali i učitelji, a kako bi im taj dan ostao u lijepom sjećanju dobrodošlicu im prigodnim programom požele stariji učenici.

U Osnovnoj školi u Sikirevcima devet je prvašića ove školske godine, osam djevojčica i jedan dječak, a prvi dan škole s njima su uz roditelje bili i brodsko-posavski župan dr. sc. Danijel Marušić s pročelnicom za obrazovanje, sport i kulturu dr. sc. Anicom Vukašinović i suradnicima, načelnik općine Sikirevci Josip Nikolić, predstavnik Policijske uprave brodsko-posavske Mirko Čorak i župnik vlč. Drago Marković.

- Imamo 9 prvašića, nikad manje, prošle godine ih je bilo 12 pretprošle 10, a s obzirom na upisane u predškolu nagodinu očekujemo 12 prvašića. Ove godine imamo ukupno 130 učenika. Jedina smo škola u Brodsko-posavskoj županiji koja se odlučila za projekt cjelodnevne nastave i od prošle godine smo ušli u eksperimentalni program. Ulaskom u program škola je dobila jako puno uz nastavu - A1 je redovni nastavni plan i program, A2 je potpomognuto učenje, djeci puno pomažemo da napišu zadaću, nauče, istraže, a B1 i B2 su aktivnosti. U sklopu B1 imamo 18 aktivnosti i za svaku je Ministarstvo odobrilo po 2.000 eura, namijenjenih za opremu, putovanja učenika. Vanjski suradnici su uključeni u aktivnosti B2 i prošle godine smo imali 4 aktivnosti, tamburaše, školu nogometa, motivalje, folklor i sve je bilo plaćeno, tako da roditelji nisu morali snositi nikakve troškove. Učenicima nisu obvezne B1 i B2 aktivnosti. U školi djeca imaju doručak, ručak, a ako i kasnije ostanu može dijete dobiti i užinu. Za opremanje škole dobili smo 300.700 eura što za građevinske radove unutar škole, što za opremanje, čime će se stvoriti uvjeti da se djeca osjećaju kao kod kuće, neće biti klasično sjedenje u klupama, aktivnosti će se odvijati u opuštenijoj i ugodnijoj atmosferi. Iskustvo u prvih godinu dana je dobro, zadovoljni smo – napominje ravnateljica škole Terezija Štrljić.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

- Kći Josipa kreće u treći razred Područne škole „Bogoslav Šulek” u Vranovcima i došla sam joj kupiti školsku torbu. Još je spavala dok sam ja odlazila, ali rekla mi je kakvu bi htjela. Ne prati trendove, nego joj je važno da su boje koje voli i koje joj se slažu uz odjeću, a kako nosi naočale još važnije joj je da se slažu uz boju okvira naočala. U prvom razredu je dobila novu školsku torbu za poklon od bake i bila je kockasta, baš ona za prvašiće, prerasla ju je, pa ću joj sada kupiti ruksak. Plavo-ljubičaste je boje kao i okvir njenih naočala, „uslikala” sam mobitelom i poslala joj, sviđa joj se, pa ću kupiti. Olakšava nam što radne bilježnice i udžbenike djeca dobivaju besplatno, ali mislim da svi volimo potrošiti na našu djecu, oni su onda sretniji i zadovoljniji kad dobiju što im se sviđa, pa lakše idu i u školu. Zadovoljna sam ponudom u TDA knjižari pa ću kupiti i potreban školski pribor – kaže nam Helena Vukašinović.

Školsko zvono u ponedjeljak će ponovno zazvoniti, ljetni praznici završavaju, ove godine i tjedan dana kasnije, pa se pregledavaju ladice radnih stolova, police i kupuje pribor koji je još potreban bar za prve dane nastave u novoj školskoj godini. U knjižarama smo zatekli nekoliko kupaca, ali gužvi kao nekada kada se u redu čekalo za udžbenike više nema.

Kupuje se školski pribor

- Ne radimo s udžbenicima, pa nema gužvi, ali i konkurencija se opskrbila, odnosno sada i trgovački centri imaju veliku ponudu školskog pribora tako da više nema gužvi kao nekada – kaže Marica Krznarić iz TDA knjižare.

Dizajn na školskim torbama, posebno prvašića, obično prati aktualne likove iz crtanih filmova i svake godine nešto je drugo u trendu.

- Ove godine školske torbe nisu podlegle trendovima, neutralnije su, odnosno naši dobavljači bazirali su se na dizajnu koji je prihvatljiviji duže godina, za djevojčice je to, na primjer, cvjetni dizajn. Svakako je najvažnija kvaliteta torbe. Cijene školske torbe kreću se od 30 do 50, 70, 90 eura, ovisno što u kompletu ima, ako se uz torbu dobiva i pernica, vrećica za papuče, novčanik cijena je oko 70, 80 eura, a cijena punih pernica je oko 13 i 16 eura. Puno roditeljima znači što su udžbenici besplatni, pa možda sada i češće kupuju novu torbu svojim učenicima. No, školski pribor imamo kompletan i on se kupuje tijekom cijele školske godine – napominje Marica Krznarić.

Marko Vukoje je s ocem Miroslavom došao kupiti školski pribor: - Krećem u treći razred Područne škole „Đuro Pilar” na Koloniji i došao sam po pisanke i još neki pribor za školu. Torbu imam „Nike” i ne treba mi nova

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Nagrade za najbolji maturalni/završni rad dobilo je 70 maturanata (36 učenica i 34 učenika završnih razreda) te 38 njihovih mentorica i mentora iz sedam srednjih škola

Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu zaokružio je i treće desetljeća nagrađivanja učenica i učenika koji su se na kraju svoga srednjoškolskog obrazovanja istaknuli svojim završnim radom. Kroz proteklih trideset godina i sustav obrazovanja se mijenjao, pa danas više među nagrađenicima nema učenika gimnazija, s kojima se krenulo, jer oni više nemaju obvezu obrane maturalnoga rada. Sada Matica nagrađuje učenike završnih razreda strukovnih škola (drugog, trećeg, četvrtog i petog, a ove godine prvi put i jednog iz programa obrazovanja odraslih) pokazujući i time, kako ističe predsjednik Ogranka mr. sc. Ivan Medved, da prati trenutak u vremenu kada nam nedostaje stručnjaka u obrtničkim i industrijskim zanimanjima. - Cijenimo i želimo promovirati trud i rad samih maturanata kao i njihovih mentora kroz cijelo školovanje, a koji se ogleda upravo u završnom radu. Mislim da to može biti i mali vjetar u leđa njima u životnoj borbi u koju se upuštaju - ističe mr. Medved.

- Dobro je učenicima pokazati da se prepoznaje njihov rad, premda odlaze iz naših škola, ali je ovo i prilika da se oda priznanje mentorima koji su s učenicima birali temu i nadzirali kako će ju obraditi i odraditi - u svojoj zahvali istaknuo je ravnatelj Industrijsko-obrtničke škole Luka Mladinović.

Okupljene je pozdravio i poslovni tajnik HGK Županijske komore Slavonski Brod Tomislav Tekić, koji je podsjetio da im Komora stoji na raspolaganju za savjete i pitanja.

(Popis svih nagrađenih maturanata u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)

Prva dva mjesta na likovnom natječaju „Nošnja moga kraja” u sklopu 58. Đakovačkih vezova osvojile su učenice iz Brodsko-posavske županije. Lucija Marjanović iz 5.a razreda Osnovne škole „Ljudevit Gaj” iz Lužana (mentorica Alena Martinović Mileusnić) osvojila je prvo mjesto na natjecanju učenika predmetne nastave.

- Na likovnoj skupini tijekom ožujka slikali smo radove za likovni natječaj Đakovačkih vezova, a cilj je natječaja bio upoznati djecu s kulturnom i tradicijskom baštinom njihovoga kraja, ali i cijele Republike Hrvatske. Motivacija za pobjednički Lucijin rad seže u 2015. godinu kada je nekadašnji učenik naše škole, Filip Beketić, sudjelovao u natjecanju Đakovačkih vezova za najljepše nošeno ruho u kategoriji momaka i, naravno, pobijedio. Nosio je ruho svoga pradjeda, a nošnja je to iz 1918. godine - pojasnila je Alena Martinović Mileunsić, a Lucija je tu fotografiju naslikala vodenim bojama.

Drugo mjesto na ovom likovnom natječaju osvojila je Ema Ružičić, učenica 6. razreda OŠ „Antun Mihanović” Nova Kapela, Batrina (mentorica Martina Šporčić) koja je ugljenom nacrtala portret, poluprofil žene iz zapadnog Brodskog Posavlja.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Nakon nekoliko mjeseci rada na filmu „Ne bi li ljepše bilo?” darovita družina učenika Osnovne škole „Antun Mihanović” Slavonski Brod organizirala je premijeru za uži krug gledatelja. Film su tako, prošloga četvrtka, 6. lipnja, prvi put zajednički pogledali svi koji su sudjelovali u njegovom stvaranju: učenici i djelatnici OŠ Antuna Mihanovića, učenici-konobari Obrtničko-tehničke škole Slavonski Brod, skladatelj i gitarist Srednje glazbene škole Slavonski Brod Domagoj Bertović uz mentoricu Irenu Šimičić i Mirtu Špoljarić, profesoricu Glazbene škole koja je idejna začetnica koncerta za Tadijine jeseni, zatim voditelj snimanja i montaže Mladen Damjanović iz Zajednice tehničke kulture Brodsko-posavske županije i Miroslav Bjelobrk, skrbnik ostavštine Dragutina Tadijanovića te još nekoliko ljudi koji su ih podržavali i pomagali u snimanju filma.

Igrano-dokumentarni film nastao je u sklopu projekta rada s darovitim učenicima pod nazivom „Ne bi li ljepše bilo” (Kako darovitost pojedinca utječe na zajednicu) uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Filmom odgovaraju na retoričko pitanje u Tadijanovićevoj pjesmi „Moje pjesme” u kojoj se on pita ne bi li ljepše bilo uživati nego pisati pjesme, odnosno razvijati svoje talente. U ovoj filmskoj priči Klara, Lucija i Petra pripremaju projekt o Dragutinu Tadijanoviću i ostaju fascinirane preprekama koje je uspio nadići i postati velikan hrvatske književnosti.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)