Školstvo

U Brodsko-posavskoj županiji 1.145 prvašića, 40 manje u odnosu na prošlu godinu, ali je prošle godine prvašića bilo 80 više u odnosu na prethodnu godinu

Ovoga ponedjeljka 1.145. prvašića prvi put je sjelo u školske klupe u osnovnim školama u Brodsko-posavskoj županiji, što je 40 manje u odnosu na prošlu godinu, ali je prošle godine prvašića bilo 80 više u odnosu na prethodnu godinu. Prvi dan škole uzbuđeni su ne samo prvašići, nego i njihovi roditelji, ali i učitelji, a kako bi im taj dan ostao u lijepom sjećanju dobrodošlicu im prigodnim programom požele stariji učenici.

U Osnovnoj školi u Sikirevcima devet je prvašića ove školske godine, osam djevojčica i jedan dječak, a prvi dan škole s njima su uz roditelje bili i brodsko-posavski župan dr. sc. Danijel Marušić s pročelnicom za obrazovanje, sport i kulturu dr. sc. Anicom Vukašinović i suradnicima, načelnik općine Sikirevci Josip Nikolić, predstavnik Policijske uprave brodsko-posavske Mirko Čorak i župnik vlč. Drago Marković.

- Imamo 9 prvašića, nikad manje, prošle godine ih je bilo 12 pretprošle 10, a s obzirom na upisane u predškolu nagodinu očekujemo 12 prvašića. Ove godine imamo ukupno 130 učenika. Jedina smo škola u Brodsko-posavskoj županiji koja se odlučila za projekt cjelodnevne nastave i od prošle godine smo ušli u eksperimentalni program. Ulaskom u program škola je dobila jako puno uz nastavu - A1 je redovni nastavni plan i program, A2 je potpomognuto učenje, djeci puno pomažemo da napišu zadaću, nauče, istraže, a B1 i B2 su aktivnosti. U sklopu B1 imamo 18 aktivnosti i za svaku je Ministarstvo odobrilo po 2.000 eura, namijenjenih za opremu, putovanja učenika. Vanjski suradnici su uključeni u aktivnosti B2 i prošle godine smo imali 4 aktivnosti, tamburaše, školu nogometa, motivalje, folklor i sve je bilo plaćeno, tako da roditelji nisu morali snositi nikakve troškove. Učenicima nisu obvezne B1 i B2 aktivnosti. U školi djeca imaju doručak, ručak, a ako i kasnije ostanu može dijete dobiti i užinu. Za opremanje škole dobili smo 300.700 eura što za građevinske radove unutar škole, što za opremanje, čime će se stvoriti uvjeti da se djeca osjećaju kao kod kuće, neće biti klasično sjedenje u klupama, aktivnosti će se odvijati u opuštenijoj i ugodnijoj atmosferi. Iskustvo u prvih godinu dana je dobro, zadovoljni smo – napominje ravnateljica škole Terezija Štrljić.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

- Kći Josipa kreće u treći razred Područne škole „Bogoslav Šulek” u Vranovcima i došla sam joj kupiti školsku torbu. Još je spavala dok sam ja odlazila, ali rekla mi je kakvu bi htjela. Ne prati trendove, nego joj je važno da su boje koje voli i koje joj se slažu uz odjeću, a kako nosi naočale još važnije joj je da se slažu uz boju okvira naočala. U prvom razredu je dobila novu školsku torbu za poklon od bake i bila je kockasta, baš ona za prvašiće, prerasla ju je, pa ću joj sada kupiti ruksak. Plavo-ljubičaste je boje kao i okvir njenih naočala, „uslikala” sam mobitelom i poslala joj, sviđa joj se, pa ću kupiti. Olakšava nam što radne bilježnice i udžbenike djeca dobivaju besplatno, ali mislim da svi volimo potrošiti na našu djecu, oni su onda sretniji i zadovoljniji kad dobiju što im se sviđa, pa lakše idu i u školu. Zadovoljna sam ponudom u TDA knjižari pa ću kupiti i potreban školski pribor – kaže nam Helena Vukašinović.

Školsko zvono u ponedjeljak će ponovno zazvoniti, ljetni praznici završavaju, ove godine i tjedan dana kasnije, pa se pregledavaju ladice radnih stolova, police i kupuje pribor koji je još potreban bar za prve dane nastave u novoj školskoj godini. U knjižarama smo zatekli nekoliko kupaca, ali gužvi kao nekada kada se u redu čekalo za udžbenike više nema.

Kupuje se školski pribor

- Ne radimo s udžbenicima, pa nema gužvi, ali i konkurencija se opskrbila, odnosno sada i trgovački centri imaju veliku ponudu školskog pribora tako da više nema gužvi kao nekada – kaže Marica Krznarić iz TDA knjižare.

Dizajn na školskim torbama, posebno prvašića, obično prati aktualne likove iz crtanih filmova i svake godine nešto je drugo u trendu.

- Ove godine školske torbe nisu podlegle trendovima, neutralnije su, odnosno naši dobavljači bazirali su se na dizajnu koji je prihvatljiviji duže godina, za djevojčice je to, na primjer, cvjetni dizajn. Svakako je najvažnija kvaliteta torbe. Cijene školske torbe kreću se od 30 do 50, 70, 90 eura, ovisno što u kompletu ima, ako se uz torbu dobiva i pernica, vrećica za papuče, novčanik cijena je oko 70, 80 eura, a cijena punih pernica je oko 13 i 16 eura. Puno roditeljima znači što su udžbenici besplatni, pa možda sada i češće kupuju novu torbu svojim učenicima. No, školski pribor imamo kompletan i on se kupuje tijekom cijele školske godine – napominje Marica Krznarić.

Marko Vukoje je s ocem Miroslavom došao kupiti školski pribor: - Krećem u treći razred Područne škole „Đuro Pilar” na Koloniji i došao sam po pisanke i još neki pribor za školu. Torbu imam „Nike” i ne treba mi nova

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Nagrade za najbolji maturalni/završni rad dobilo je 70 maturanata (36 učenica i 34 učenika završnih razreda) te 38 njihovih mentorica i mentora iz sedam srednjih škola

Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu zaokružio je i treće desetljeća nagrađivanja učenica i učenika koji su se na kraju svoga srednjoškolskog obrazovanja istaknuli svojim završnim radom. Kroz proteklih trideset godina i sustav obrazovanja se mijenjao, pa danas više među nagrađenicima nema učenika gimnazija, s kojima se krenulo, jer oni više nemaju obvezu obrane maturalnoga rada. Sada Matica nagrađuje učenike završnih razreda strukovnih škola (drugog, trećeg, četvrtog i petog, a ove godine prvi put i jednog iz programa obrazovanja odraslih) pokazujući i time, kako ističe predsjednik Ogranka mr. sc. Ivan Medved, da prati trenutak u vremenu kada nam nedostaje stručnjaka u obrtničkim i industrijskim zanimanjima. - Cijenimo i želimo promovirati trud i rad samih maturanata kao i njihovih mentora kroz cijelo školovanje, a koji se ogleda upravo u završnom radu. Mislim da to može biti i mali vjetar u leđa njima u životnoj borbi u koju se upuštaju - ističe mr. Medved.

- Dobro je učenicima pokazati da se prepoznaje njihov rad, premda odlaze iz naših škola, ali je ovo i prilika da se oda priznanje mentorima koji su s učenicima birali temu i nadzirali kako će ju obraditi i odraditi - u svojoj zahvali istaknuo je ravnatelj Industrijsko-obrtničke škole Luka Mladinović.

Okupljene je pozdravio i poslovni tajnik HGK Županijske komore Slavonski Brod Tomislav Tekić, koji je podsjetio da im Komora stoji na raspolaganju za savjete i pitanja.

(Popis svih nagrađenih maturanata u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)

Prva dva mjesta na likovnom natječaju „Nošnja moga kraja” u sklopu 58. Đakovačkih vezova osvojile su učenice iz Brodsko-posavske županije. Lucija Marjanović iz 5.a razreda Osnovne škole „Ljudevit Gaj” iz Lužana (mentorica Alena Martinović Mileusnić) osvojila je prvo mjesto na natjecanju učenika predmetne nastave.

- Na likovnoj skupini tijekom ožujka slikali smo radove za likovni natječaj Đakovačkih vezova, a cilj je natječaja bio upoznati djecu s kulturnom i tradicijskom baštinom njihovoga kraja, ali i cijele Republike Hrvatske. Motivacija za pobjednički Lucijin rad seže u 2015. godinu kada je nekadašnji učenik naše škole, Filip Beketić, sudjelovao u natjecanju Đakovačkih vezova za najljepše nošeno ruho u kategoriji momaka i, naravno, pobijedio. Nosio je ruho svoga pradjeda, a nošnja je to iz 1918. godine - pojasnila je Alena Martinović Mileunsić, a Lucija je tu fotografiju naslikala vodenim bojama.

Drugo mjesto na ovom likovnom natječaju osvojila je Ema Ružičić, učenica 6. razreda OŠ „Antun Mihanović” Nova Kapela, Batrina (mentorica Martina Šporčić) koja je ugljenom nacrtala portret, poluprofil žene iz zapadnog Brodskog Posavlja.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Nakon nekoliko mjeseci rada na filmu „Ne bi li ljepše bilo?” darovita družina učenika Osnovne škole „Antun Mihanović” Slavonski Brod organizirala je premijeru za uži krug gledatelja. Film su tako, prošloga četvrtka, 6. lipnja, prvi put zajednički pogledali svi koji su sudjelovali u njegovom stvaranju: učenici i djelatnici OŠ Antuna Mihanovića, učenici-konobari Obrtničko-tehničke škole Slavonski Brod, skladatelj i gitarist Srednje glazbene škole Slavonski Brod Domagoj Bertović uz mentoricu Irenu Šimičić i Mirtu Špoljarić, profesoricu Glazbene škole koja je idejna začetnica koncerta za Tadijine jeseni, zatim voditelj snimanja i montaže Mladen Damjanović iz Zajednice tehničke kulture Brodsko-posavske županije i Miroslav Bjelobrk, skrbnik ostavštine Dragutina Tadijanovića te još nekoliko ljudi koji su ih podržavali i pomagali u snimanju filma.

Igrano-dokumentarni film nastao je u sklopu projekta rada s darovitim učenicima pod nazivom „Ne bi li ljepše bilo” (Kako darovitost pojedinca utječe na zajednicu) uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Filmom odgovaraju na retoričko pitanje u Tadijanovićevoj pjesmi „Moje pjesme” u kojoj se on pita ne bi li ljepše bilo uživati nego pisati pjesme, odnosno razvijati svoje talente. U ovoj filmskoj priči Klara, Lucija i Petra pripremaju projekt o Dragutinu Tadijanoviću i ostaju fascinirane preprekama koje je uspio nadići i postati velikan hrvatske književnosti.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Pogled unatrag pokazuje koliko je ova škola značila za razvoj glazbenog, kulturnog i društvenog života grada

„Izuzetno vrijednoj obrazovnoj i kulturnoj ustanovi, nezaobilaznoj u društvenom i javnom životu, za 70 godina uspješnog djelovanja, stalnog profesionalnog razvoja i napredovanja, na ponos grada Slavonskog Broda“, Glazbenoj školi Slavonski Brod prošloga je tjedna dodijeljen Grb Grada Slavonskog Broda. Ovo je priznanje stiglo u trenutku višednevnog obilježavanja Dana škole i 70. obljetnice djelovanja, pa su i svi planiran programi dobili novu dimenziju. Tijekom dvanaestog „Tjedna glazbe“ smjenjivali su se koncert za koncertom, predstavljajući pojedine odjele škole, a po tradiciji zasebnim su se koncertom predstavili i nastavnici. Prekrasno je bilo i na koncertu prijateljskih glazbenih škola, ali vrhunac je ove godine bila svečanost na kojoj su učenici i nastavnici priredili izvrstan program „Putovanje svijetom mjuzikla“. O kvaliteti ovog koncerta govori i činjenica da će napraviti i njegovu reprizu 29. svibnja u 19.30.

(više u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)

Dvadesetak učenika iz darovite projektne družine i njihovih nastavnica iz Osnovne škole Antuna Mihanovića Slavonski Brod krenulo je u subotu, 18. svibnja u 9 sati ispred podvinjske crkve putem kojim je svakodnevno pjesnik Dragutin Tadijanović išao iz svoje osnovne škole u Podvinju do rodne kuće u Rastušju. Sve se odvijalo u sklopu Festivala hodanja Tadijinom stazom, jednom od aktivnosti projekta rada s darovitim učenicima pod nazivom „Ne bi li ljepše bilo” (Kako darovitost pojedinca utječe na zajednicu).

Ovu veselu povorku putem je vodio i kazivao im o mjestima vezanim uz Tadijino djetinjstvo i pjesništvo Miroslav Bjelobrk, skrbnik ostavštine Dragutina Tadijanovića. Učenici su čitali pjesmu „Da sam ja učiteljica” uz stube s kojih je učiteljica pozivala Tadiju i učenike u razred. Poučna šetnja završila je druženjem u Tadijinom dvorištu.

Ponovno su učenici Brodsko-posavske županije pokazali odlično znanje u poznavanju prometnih pravila, ali i njihovoj primjeni

Županijsko natjecanje učenica i učenica osnovnih škola Brodsko-posavske županije „Sigurno u prometu” 2024. ugostila je i ove godine Osnovna škola Sibinjskih žrtava u Sibinju na svom dobro opremljenom poligonu. Županijsko natjecanje u poznavanju prometnih i sigurnosnih pravila upravljanja biciklom priređeno je pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja republike Hrvatske, Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Brodsko-posavske županije, HAK Zagreb. AK „Marsonia” iz Slavonskog Broda, HAK Nova Gradiška te Policijske uprave Brodsko-posavske županije. Sudjelovalo je sedam četveročlanih ekipa iz Brodsko-posavskih osnovnih škola: „Viktor Car Emin“ iz Donjih Andrijevaca, „Ljudevit Gaj“ iz Lužana, „Mato Lovrak“ iz Nove Gradiške, Ivana Gorana Kovačića iz Starog Petrovog Sela, “Ivan Meštrović” iz Vrpolja, “Ivana Brlić-Mažuranić” iz Slavonskog Broda i, naravno Sibinjskih žrtava iz Sibinja. Natjecanje je organizirano iz dva dijela – pisanoga testa koji se rješava računalno online i rezultati se izravno šalju državnome povjerenstvu, te ispita vještina na sva priređena poligona, tako da su natjecatelji podijeljeni u tri skupine, kako bi sve teklo brže.

Ekipno, ove su godine ponovno najbolji bili učenici OŠ I. G. Kovačića iz Starog Petrovog Sela, a četveročlanu ekipu koja će predstavljati Brodsko-posavsku županiju na državnom natjecanju čine Luka Kokotović, Mislav Španić, Petra Mihaljević i Lea Babić.

Srednja medicinska škola Slavonski Brod uvijek na zanimljiv način predstavi obrazovne programe budućim srednjoškolcima, tako je bilo i ovaj put. - Dan otvorenih vrata željeli smo prirediti na Korzu, kako bismo našu školu približili svim građanima našeg grada i županije, u čemu smo imali potpunu podršku Grada Slavonskog Broda, ali zbog nepovoljne vremenske prognoze smo odustali. Ove godine više nego ikada, više od 200 učenika osmaša, posjetilo je našu školu, na čemu istinski zahvaljujem ravnateljima osnovnih škola. Ovo je dan kada učenici izabiru, vjerojatno, svoj životni put - napomenula je ravnateljica Srednje medicinske škole Jelena Jelinić-Bošnjak.

Nakon uvodnog djela gdje ih upoznaju s osnovnim podacima o školi, učenici po smjerovima i kabinetima vode manje skupine osmaša i predstavljaju im i prikazuju što se sve radi u ovoj školi, u kojoj je praktična nastava neizostavna i izuzetno važna.

- Naši kabineti su vrhunski opremljeni i u njima se učenici pripremaju i fizički i psihički za rad na radilištu, a vježbe odrađuju u ustanovama s kojima imamo sklopljene ugovore - rekla je Martina Jerković, voditeljica zdravstvenih vježbi učenika na svim radilištima.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

U poplavi odlikaša, neki ipak čuvaju standard ocjenjivanja. To su škole koje realno ocjenjuju svoje učenike i daju i djeci i roditeljima realan uvid u znanje i sposobnosti, što ih kasnije može sačuvati od razočaranja i trauma

Koristeći podatke objavljene na Školskom e-rudniku, mr. sc. Smiljan Pilipović, dipl. ing. najprije je analizirao i objavio podatke za učenike koji su se nakon osnovne škole upisali u gimnazije, uspoređujući njihov uspjeh (ocjene) na kraju osmogodišnjeg i gimnazijskog školovanja iz matematike, hrvatskog i engleskog jezika, a onda je istu metodologiju primijenio i na učenike drugih srednjih škola koji su pristupili maturi. Tako su se na vrhu liste našle škole koje ocjene poklanjaju šakom i kapom, kod kojih su svi odlikaši, a na dnu su škole u kojima je kriterij ocjenjivanja stroži. Prava se slika našeg školstva dobije usporedbom podataka iz osnovne i srednje škole, kada se vidi razlika u postignutim ocjenama između osmog i četvrtog razreda srednje.

No, mi škole kod kojih je kriterij ocjenjivanja stroži (realniji) ne bismo nazvali najstrožima već najboljima, jer one djecu obrazuju i ocjenjuju kako treba, ne daju im lažnu nadu, nego pravu sliku njihovih postignuća.

Pet škola kod čijih je učenika razlika između ocjene na završetku osnovne i srednje škole najmanja, su: 1.) OŠ Josipa Kozarca, Slavonski Šamac; 2.) OŠ Ivana Meštrovića, Vrpolje; 3.) OŠ Mate Lovraka, Nova Gradiška; 4.) OŠ Antuna Mihanovića, Slavonski Brod te 5.) OŠ Stjepana Radića, Oprisavci.

(više u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)