Školstvo

24.5.2019.
Posavska Hrvatska

Prvi Ekonomski kros za potrebite učenike

Premašilo sva očekivanja

Školstvo : Premašilo sva očekivanja

Ekonomsko-birotehnička i Tehnička škola, u suradnji s Ultramaraton klubom "Mazator", protekle su subote bile organizatori prvog Ekonomskog krosa za potrebite učenike obje škole. Humanitarna utrka u kojoj su osnovnoškolci od prvog od osmog razreda te srednjoškolci trčali od 100 do 800 metara, a nastavnici i građani 1.600 metara, okupila je 503 sudionika koji su se družili, zabavljali i prikupili oko 15 tisuća kuna. - S obzirom na to da se svake godine javlja sve veći broj djece čiji roditelji nisu u mogućnosti platiti ekskurziju ili maturalno putovanje došli smo na ideju o humanitarnoj utrci koja se pretvorila u predivan događaj. Očekivali smo dvjestotinjak trkača. Iz naše škole prijavilo se 116 učenika, iz Tehničke škole 110 učenika, 121 učenik iz Osnovne škole "Bogoslav Šulek", devedesetak odraslih... Svrha utrke je prikupljanje sredstava za ekskurzije, maturalce i slične prigode za učenike obje škole - rekla je Mirna Vovk, profesorica ekonomske grupe predmeta u Ekonomsko-birotehničkoj školi. Prema riječima profesora povijesti Igora Bjelobabića, sudionika utrke, reakcija učenika i profesora na ideju o utrci bila je savršena, što potvrđuje njihov veliki odaziv i želja da kros postane tradicija škole: - Kolegica Vovk i ja bavimo se trčanjem, a danas smo odlučili provjeriti konkurenciju među profesorima.

Ivan Bilić, profesor tjelesne i zdravstvene kulture u Tehničkoj školi bio je djelatnik Ekonomsko-birotehničke škole, pa su se kolege tako povezale u odličnoj akciji: - Velik je broj potrebitih učenika, a na nastavničkom vijeću ćemo vidjeti kojima je pomoć najpotrebnija kako bi novac otišao u prave ruke. Reakcija učenika na humanitarnu utrku bila je odlična; odmah su se prijavili za sudjelovanje, a novac su uplaćivali i oni koji nisu mogli doći na utrku. Veliko hvala njima i svim profesorima koji su se uključili u akciju!

 

Početak dobre tradicije

- Tehnička škola godinama njeguje humanitarni rad kroz učenike volontere i mentore koji ih vode kroz izvannastavne aktivnosti. Naši nastavnici nesebično se daju u situacijama kada su prijeko potrebni. Ovo je korak dalje jer želimo da naša djeca osim strukovnih sadržaja, koji su osnova našeg odgojno-obrazovnog procesa, sudjeluju i u kulturi i sportu te svemu što čini čovjeka zato što je najvažnije da naš učenik postane cjelovita osoba. Utrka je premašila naša očekivanja, a iduće godine očekuje se tisuću sudionika. Nadamo se tome, ali i sadašnji broj sudionika je velik - istaknula je ravnateljica Tehničke škole Vikica Lukić. Ravnatelj Ekonomsko-birotehničke škole Mato Čaklovac kazao je da je Ekonomski kros prigoda da škola otvori svoja vrata građanima i učini nešto što nije uobičajeno: - Ovo je zaista predivan događaj u našoj školi. Uvijek u jednoj generaciji učenika bude slučajeva učenika koji su zaista potrebiti, pa smo organizirali humanitarne akcije u školi za prikupljanje higijenskih potrepština, a o školskom priboru da i ne govorimo; to radimo gotovo svake godine. Posljednji sastanak o ovogodišnjem ujedno je bio i prvi sastanak o idućem krosu jer moja i ideja organizatora je da to postane nešto tradicionalno jer premašilo je sva naša očekivanja. Krenut ćemo u ozbiljne pripreme za iduću godinu jer očekujemo da će to biti nešto veličanstveno. Potporu hvalevrijednoj, zabavnoj i rekreativnoj akciji škola podržala je i pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Anica Vukašinović sudjelovanjem u utrci za građane i dodjelom priznanja najboljim trkačima među osnovnoškolcima. 

29.3.2019.
Posavska Hrvatska

Eureka - rad s darovitom djecom

Otkriveno 110 darovitih!

Školstvo : Otkriveno 110 darovitih!

Brodsko-posavska županija prva je u Hrvatskoj razvila projekt za rad s darovitim učenicima osnovne i srednje škole. U projektu je sudjelovalo deset škola, a otkriveno je 110 darovitih učenika, za koje su razvijeni i posebni kurikuli

Završnom konferencijom u velikoj vijećnici Brodsko-posavske županije 27. ožujka zaključen je gotovo milijun kuna vrijedan projekt "Eureka - rad s darovitom djecom", financiran iz Operativnog programa učinkovitosti ljudskih potencijala. Radi se o izvornom projektu, prvom takve vrste u Hrvatskoj, usmjerenom na otkrivanje darovitih učenika i razvijanje njihovih potencijala, posebno u područjima STEM (matematika, fizika, kemija, biologija, računarstvo) te ICT (informacijske i komunikacijske tehnologije). Nositelj projekta bila je Brodsko-posavska županija, a partneri osnovne škole Ivana Filipovića iz Velike Kopanice, Mate Lovraka iz Nove Gradiške, Vjekoslava Klaića iz Garčina i Ivana Meštrović iz Vrpolja, zatim Gimnazija Matije Mesića, Gimnazija Nova Gradiška, Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića, Srednja medicinska škola, Srednja škola Matije Antuna Reljkovića i Tehnička škola Slavonski Brod, kao i slavonskobrodska tvrtka Infolink d.o.o. Projekt vrijedan 966.017,85 kuna, u cijelosti je financirao Europski socijalni fond iz Operativnog programa učinkovitosti ljudskih potencijala

Tijekom pojekta, koji je trajao 21 mjesec, formiran je tim od 60 učitelja i profesora te pet stručnih suradnika koji su prošli četverodnevnu edukaciju, a u suradnji s profesorima osječkog Filozofskog fakultata izrađen je i priručnik za nastavnike. Obuhvaćeno je deset škola s ukupno 4494 učenika, među kojima je 605 testirano i 110 detektirano kao daroviti u STEM području. Za njih je razvijeno 110 individualnih kurikula. Brodsko-posavska županija, koja je prva u Hrvatskoj posvetila posebnu pozornost radu s darovitom djecom, ovaj će projekt i nastaviti sredstvima izvornoga županijskoga proračuna i u suradnji s udrugom Connect IT, budući da su temelji postavljeni i sada samo treba nastaviti raditi.

(više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

25.3.2019.
Posavska Hrvatska

Osnovna škola Ante Starčevića, Rešetari

Obnova za 21. stoljeće

Školstvo : Obnova za 21. stoljeće

Dovršena je 2.330.000 kuna vrijedna energestka obnova OŠ Ante Starčevića u Rešetarima, planirana energetska ušteda je 74 posto i rezultati su već vidljivi. Tako škola velikim koracima kreće prema uvjetima 21. stoljeća, jer do kraja godine treba početi i dogradnja koja će omogućiti jednosmjensku nastavu

- Jako smo sretni, zadovoljni i ponosni na činjenicu da smo dobili uvjete za 21. stoljeće. Ovom energetskom obnovom Osnovna škola Ante Starčevića u Rešetarima pruža uistinu kvalitetne uvjete za rad našim učenicima i nastavnicima, ali i našim prijateljima i suradnicima s kojima surađujemo u obrazovnom procesu - kazao je 19. ožujka ravnatelj Osnovne škole Ante Starčevića u Rešetarima Tihomir Batalo, sretan što je posao završen i to čak prije ugovorenoga roka, tako da od početka novoga polugodišta rade u sasvim novim uvjetima.

Obnovljenu školu posjetio je 12. ožujka župan Danijel Marušić sa zamjenikom Damirom Mirkovićem i v. d. pročelnice za obrazovanje, šport i kulturu Anicom Vukašinović kako bi se uvjerili u provedene radove. Vrijednost investicije, koju je Brodsko-posavska županija provela bespovratnim sredstvima Europske unije dobivenima na natječaju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, je 2.330.000 kuna, a planirana energetska ušteda je 74 posto. Sve je poslove iznimno brzo i kvalitetno obavila tvrtka L projekt d. o. o. iz Rajsavca (Jakšić), pod nadzorom tvrtke SB invest d. o. o. iz Slavonskog Broda. Tehnička direktorica L projekta Marija Gomerčić ističe kako su radovi protekli bez većih problema, da je energetski obnovljena kompletna vanjska ovojnica škole i nastavno-športske dvorane (krovište, fasade, troslojna vanjska stolarija), uvedena je nova LED rasvjeta, ugrađeni su termoventili, a stara kotlovnica na loživo ulje zamijenjena je plinskim bojlerima.

25.3.2019.
Posavska Hrvatska

Energetska obnova Osnovne škole "Mato Lovrak" u Novoj Gradiški

Zidovi i prozori deblji, računi manji

Školstvo : Zidovi i prozori deblji, računi manji

Dovršena je energetska obnova novogradiške OŠ "Mato Lovrak" vrijedna 3,4 milijuna kuna, a rezultati se već vide

- Energetska obnova će nam značiti jako puno s obzirom na iznose koje trošimo za energente i zimi i ljeti, jer smo imali lošu stolariju i vanjsku ovojnicu. Najveći nam je gubitak energije bio na prozorima u učionicama, jer su gornji prozori nekvalitetni, ne mogu se ni otvoriti ni zatvoriti, pa smo ih radi djece morali fiksirati. U učionicama razredne nastave dolazi i do curenja uz vanjski zid, otpada žbuka kod radijatora i osjeti se vlaga, a problem je i dvorana gdje zimi prozore ne možemo zatvoriti, a ljeti ne možemo prozračivati - kazala je ravnateljica Osnovne škole Mate Lovraka Vesna Lončar-Cindrić prošle godine prilikom potpisivanja ugovora o energetskoj ove novogradiške škole, koja je sada i završena-

Energetsku obnovu škole Brodsko-posavska županija, kao osnivač, provela je zahvaljujući projektu ostvarenome na natječaju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije) Europske unije. Vrijednost radova iznosi 3.415.000 kuna, a ulaganje će omogućiti i velike uštede, koje su procijenjene na više od 60 posto. Energetska učinkovitost obnovljene škole i nastavno-sportske dvorane (kompletna vanjska ovojnica, tj. pročelje s troslojnom stolarijom, krovište, termoventili...) donosi ugodniji prostor i manju potrošnju energenata koja već se odražava na nižim računima.

Kako bi se uvjerili u obavljne radove, školu je 19. ožujka 2019.  posjetio župan Danijel Marušić sa zamjenikom Damirom Mirkovićem, v. d. pročelnice za obrazovanje, sport i kulturu Anicom Vukašinović, ovlaštena arhitektica Višnja Lasović Kožoman, koja je obavljala nadzor nad radovima, uime izvođača, slavonskobrodske tvrtke Dimamix d. o.o. vlasnik Branko Halajko i Ana Blatančić, a sa stručnim timom škole dočekala ih je zamjenica ravnatelja Natalija Golovrški.

(više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

15.3.2019.
Posavska Hrvatska

Ekonomsko-birotehnička škola

Sajam vježbeničkih tvrtki budućih ekonomista

Školstvo : Sajam vježbeničkih tvrtki budućih ekonomista

Učenici trećeg i četvrtog razreda Ekonomsko-birotehničke škole u četvrtak, 14. ožujka, održali su Sajam vježbeničkih tvrtki na kojem su, između ostalih, predstavili pogrebno poduzeće, slastičarnicu, tvrtku za prodaju parfema i tvrtku specijaliziranu za digitalne sadržaje, a svaka od njih bila je njihova ideja bez utjecaja njihovih profesora.

- Današnji sajam je predstavljanje rada vježbeničkih tvrtki u kojima učenici kroz praktična znanja pokušavaju oformiti i osposobiti tvrtku za poslovanje kako bi znali što ih čeka kad završe školovanje. Predmet vježbeničke tvrtke je zamišljen kao praktična primjena znanja iz svih razreda; učenici prave narudžbenice, naručuju robu, jedni drugima prodaju proizvode, uče kako knjižiti robu i osmisliti marketinšku kampanju, a učenici prođu i kroz sve odjele jedne prave tvrtke. Svaki od šest razreda ima po dvije vježbeničke tvrtke u kojima je, kao i na pripremi sajma, radilo oko 130 učenika - rekla je prof. Sanda Kovačić, profesorica ekonomske grupe predmeta i predmeta vježbeničke tvrtke. Uz materijale na promidžbenim štandovima učenici su pripremili i kratke prezentacije za kolege iz drugih smjerova. Učenici Ekonomsko-birotehničke škole od 2002. godine sudjelovali su na međužupanijskim i međunarodnim sajmovima vježbeničkih tvrtki, a svoj sajam održavaju 2007. godine.

- Nisam profesor ekonomske struke, ali osobno mi je zanimljivo što učenici kroz vježbeničku tvrtku dobivaju sve što je u opisu posla jednog djelatnika ekonomske struke. Učenici su dosad postizali zapažene rezultate na prezentacijama diljem Hrvatske. Ovo je zaista jedno bogato iskustvo koje učenici dobivaju u našoj školi i kroz vježbeničku tvrtku spremni su za tržište rada, ali to im i dobra podloga za nastavak njihovog obrazovanja - rekao je ravnatelj Mato Čaklovac.

18.1.2019.
Posavska Hrvatska

Poslodavci vape za radnom snagom

Traže se bravari, zavarivači, mesari, stolari, tapetari...

Školstvo : Traže se bravari, zavarivači, mesari, stolari, tapetari...

Za najtraženija zanimanja nema zanimanja!

Kada smo proljetos u "Posavskoj Hrvatskoj" pisali o upisima u srednje škole, istaknuli smo da su se strukovne škole posebno trudile kako bi privukle što više kandidata za svoje trogodišnje i četverogodišnje programe, budući da se tu se već duže vrijeme osjeća nevoljkost učenika da obrtnička i proizvodna zanimanja stave kao svoj prvi izbor. Istaknuli smo i kako ravnatelji neprestano naglašavaju da se s diplomom obrtničkog zanimanja mladi mogu zaposliti doslovno izravno iz školske klupe. To potvrđuje činjenica da pojedine tvrtke i obrti, ali i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta učenicima nude stipendije kako bi završili određeni program, dok same škole imaju sve više izravnih upita vlasnika tvrtki ili obrta koji po cijeloj Hrvatskoj traže mlade radnike. Usto ne treba zaboraviti da je "prohodnost sustava" u obrazovanju takva da se i po završetku trogodišnjega obrazovanja učenik naknadno može odlučiti za nastavak školovanja, završiti četvrti razred i maturirati, pa i upisati studij.

Djece u sustavu sve manje

Međutim, u sustavu je sve manje djece zbog pada nataliteta i iseljavanja, dok s druge strane sve više učenika bira četverogodišnje obrazovne programe, pa i one koji omogućavaju nastavak školovanja i zapošljavanje u sektoru „bijelih“ u odnosu na zanimanja „plavih ovratnika“. Izmijenjena je demografska slika društva, ali i sustav vrijednosti koji je zanemario obrtnička i industrijska zanimanja, iako bez njih niti jedno društvo ne može opstati.

Upravo je o tome pred Božić bilo riječi i u brodsko-posavskoj Gospodarskoj komori, o čemu smo također pisali. Gospodarstvenici su se našli pred zidom: dijelom zbog iseljavanja a dijelom zbog prirodnoga odljeva kadrova sve je manje radnika koje mogu zaposliti. Potrebnih struka, pogotovo mladih, na Zavodu za zapošljavanje nema, stoga je nužno hitno školovati veći broj kadrova za pojedina zanimanja, prvenstveno u trogodišnjim obrazovnim programima. Poslodavci, posebno oni koji rade na inozemnim tržištima, već sada su prisiljeni posezati za radnicima iz Srbije, Bosne, Makedonije, Češke, Slovačke, Poljske, Litve... Nastavi li se ovako, tvrtke i obrti će teško zadržati postojeće poslove i umjesto u širenje ići će na smanjivanje opsega i količine posla, a to znači i još manje zaposlenih, manje izdavanje za poreze i prireze, manje prihoda, manje potrošnje, upozorava predsjednik županijske Gospodarske komore Drago Čugura.

 Uskladiti upise s potrebom tržišta

Zato je Gospodarska komora još jesenas na sastanku s ravnateljima, županom, njegovim zamjenikom i v. d. pročelnice za obrazovanje, šport i kulturu upozorila na problem i potaknula raspravu da se pokuša osigurati veće upisne kvote upravo za proizvodna zanimanja. No, kako ističe Mijo Matošević, ravnatelj Industrijsko-obrtničke škole Nova Gradiška, nisu problem samo kvote. Naime, niti postojeća slobodna mjesta za neka zanimanja već se godinama ne mogu popuniti, jer nema prijavljenih učenika. - U našoj školi u metalskim zanimanjima kvote su popunjene, koliko ima mjesta toliko upisujemo. Jednako je dobar odaziv za kuhare i konobare, posebno zato što imamo odličnu suradnju s hotelima Valamar Riviera koji daje stipendije našim učenicima. Tako imamo tridesetak učenika koji od Valamara dobivaju po 1.200 kuna mjesečne stipendije, s tim da onda kod njih odrade i stručnu praksu, a nakon završetka školovanja imaju obvezu raditi u Valamaru onoliko sezona koliko su godina primali stipendiju. Međutim, mi ne želimo biti škola za zanimanja koja odlaze raditi u druge županije, pa i zemlje, nego želimo obrazovati za zanimanja koja trebaju u našoj županiji, a to su metal i drvo na kojima se zasniva gospodarstvo u županiji.

Ravnatelj Matošević dodaje kako škola ima dobru suradnju s tvrtkama u Industrijskom parku, koje također učenicima nude stipendije i posao. Međutim, veli: - Mi možemo planirati upis većeg broja učenika u zanimanja za koje naše tvrtke iskažu potrebu, imamo kapaciteta, prostora, opremljene učionice praktične nastave, nastavnike... Možemo povećati i broj CNC operatera te montera i obrađivača rezanjem i deformacijom kojih treba u cijeloj županiji, no pitanje je hoćemo li ih dobiti. Ključni su roditelji koji djecu radije usmjeravaju u četverogodišnja zanimanja, dijelom i jer se boje da će učenici s ovim zanimanjima imati slabije plaćene poslove.

Dugogodišnja suradnja s industrijom

Ravnatelj slavonskobrodske Industrijsko-obrtničke škole Luka Mladinović također kaže da su sva zanimanja za koja se može obrazovati u ovoj školi deficitarna. Iznimka su tehnički crtači gdje se prije dvije godine nije upisao ni jedan učenik, pa lani nisu ni dobili dozvolu za upis, dok se fotografi još snalaze na tržištu rada. I ova je škola spremna povećati kvote za pojedina zanimanja koja su potrebna industriji i obrtu, pa i prilagođavati kvote sukladno potrebama tržišta rada. Međutim, i oni osjete konkurenciju četverogodišnjih škola kao i sveukupno manji broj učenika. Ravnatelj Mladinović upravo je ovih dana bio na stručnom skupu „Uloga ravnatelja srednje strukovne škole u strategiji razvoja škole“, na kojem se žestoko raspravljalo i o ovoj temi. S jedne strane, od ravnatelja se traži da povećaju promociju i tako privuku veći broj učenika u strukovne škole, ali oni su svjesni da učenik, dok god može upisati četverogodišnju, neće u trogodišnju školu. Sustav bi trebao to dovesti u ravnopravan položaj, ali i preispitati koliko se programi poklapaju odnosno koliko su konkurencija jedan drugome. Industrijsko-obrtnička škola u Slavonskom Brodu od samoga utemeljenja uspješno surađuje s gospodarstvom, prvenstveno tvrtkama iz sustava Đure Đakovića, pa svoje programe nastoji prilagoditi njihovim potrebama. Suradnja je sada usmjerena i na to da se učenici u školi obučavaju ne samo za zanimanja i poslove koji su gospodarstvu potrebni nego i na strojevima na kojima će raditi kad se zaposle, tako da budu odgovarajuće osposobljeni kako bi odmah mogli zauzeti svoje mjesto u radnom procesu. To će se postići kroz Centar kompetencija kojemu je na čelu slavonskobrodska Tehnička škola, dok su obje industrijsko-obrtničke škole partneri.

Stolari i tapetari traženi u cijeloj Hrvatskoj

- Na Zavodu za zapošljavanje 2016. bilo je otvoreno 106 natječaja, od raznih poslodavaca, za zanimanje tapetara, a mi te školske godine nismo upisali nijednog tapetara. Svaki naš učenik koji se obrazuje za tapetara "pokriven" je stipendijom koju daje Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta - ističe ravnateljica Obrtničke škole Anita Holub, dodajući da učenici ove škole dobivaju stipendije i od samih obrtnika odnosno gospodarstvenika. - Mesnica Bebrinka daje našim mesarima tisuću kuna stipendije mjesečno, imaju topli obrok kad su na praksi, a u klaonicu na praksu ih voze taksijem! Odmah po završetku školovanja dobiju posao s prvom plaćom koja je oko 6.000-6.200 kuna mjesečno. Toliko u našoj školi ima profesor s 15 godina staža. Ne znam kako roditelji to ne shvaćaju - kaže ravnateljica Holub, te ističe da nisu sva djeca za to da nastave obrazovanje na visokim školama, nego da treba njegovati tu šarolikost i omogućiti svima da rade i nađu svoje mjesto u društvu. U školu dolaze i proizvođači jahti kojima trebaju tapetari, stolari kojima trebaju mladi radnici... ali djeca, odnosno roditelji ne pokazuju interes za ova zanimanja. Škola je organizirala i promociju prema roditeljima osmaša, a kao i druge škole ima i Dan otvorenih vrata gdje dolaze osmaši kako bi se upoznali s ponuđenim zanimanjima, vidjeli praktikume, čuli iskustva učenika.

(više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

30.11.2018.
Posavska Hrvatska

Tehnička škola Slavonski Brod

Proslavili 70. rođendan

Školstvo : Proslavili 70. rođendan

Sedam desetljeća u obrazovanju mladih radnika i stručnjaka na području strojarstva dalo je vidljive rezultate

Tehnička škola Slavonski Brod 23. studenoga je proslavila svoj 70. rođendan! Tim su povodom priredili dva središnja programa, te je u dvorani Glazbene škole Slavonski Brod, u suradnji s Europskom komisijom, EDIC-om Slavonski Brod i EDIC-om Osijek, upriličen Dijalog s građanima, na kojem su središnje teme bile izazovi obrazovanja u europskoj budućnosti.

Svečani koncert najljepših mladih glasova Hrvatske, kao umjetnički vrhunac proslave svoga jubileja, Tehnička škola priredila je u prepunoj Kazališno-koncertnoj dvorani, gdje su slavljenicima čestitali zamjenik gradonačelnika Hrvoje Andrić, župan Danijel Marušić i pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo. Kroz sedam desetljeća, istaknuto je, Tehnička škola odgojila je i obrazovala cijeli niz radnika i stručnjaka, a kroz neprestano usavršavanje rada i praćenje suvremenih kretanja kako u tehnologijama tako i u poučavanju, zaslužila je povjerenje da postane regionalni centar izvrsnosti u području strojarstva.

(više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

19.10.2018.
Posavska Hrvatska

Gimnazija "Matija Mesić" Slavonski Brod

Škola ambasador Europskog parlamenta

Školstvo :  Škola ambasador Europskog parlamenta

Nagrađeni putovanjem u Bruxelles

Program "Škola ambasador Europskog parlamenta" od školske godine 2016./2017. provodi se u svim državama članicama Europske unije pa tako i u Hrvatskoj, a provodi ga i Gimnazija "Matija Mesić" Slavonski Brod. Cilj programa je podići razinu informiranosti mladih o Europskoj uniji, kao i svijesti o zajedničkim europskim vrijednostima te o pravima koja imaju kao europski građani.

Tijekom godine gimnazijalci su provodili brojne aktivnosti, Gimnazija "Matija Mesić" dobila je status Škole ambasadora Europskog parlamenta, a učenici i nastavnici su i nagrađeni. - Nismo ni znali da smo u konkurenciji za nagradu, nakon što smo sve odradili i evaluacije Forum za slobodu odgoja nas je nagradio putovanjem u Bruxelles, 19. studenoga, gdje ćemo sudjelovati u radu Parlamenta mladih, što je velika čast i zadovoljstvo - rekla je Emira Miščančuk, prof. sociologije.

Na svečanosti je uvjerenja ambasadorima, učenicima i nastavnicima, uručila EU parlamentarka Biljana Borzan: - Ovo je svakako prilika da mladi ljudi iz prve ruke čuju kako je to raditi u Europskom parlamentu. Mi zastupnici u EU parlamentu raspravljamo o izuzetno važnim stvarima za Hrvatsku, jer 2/3 zakona koje donosimo prenose se u zakonodavstvo naših zemalja, što utječe na svakodnevni život ljudi. Često ljudi toga nisu svjesni, jer nisu ni informirani o tome, pa mi je drago što i u Hrvatskoj ima škola poput vaše koje su zainteresirane za ovakav rad.

Ponos zbog nagrade izrazio je i ravnatelj škole Zlatko Markovinović: - Ovo je zaista hvalevrijedan projekt u kojem učenici steknu kompetencije koje će im u budućnosti trebati, a možda neki od njih budu i europarlamentarci. Najavljene promjene u obrazovanju upravo idu u tom smjeru da škola treba biti okrenuta učeniku, a mi već godinu dana provodimo školu za život, važnije je da djeca nauče ono što će im trebati u životu, pa smo se okrenuli tome kako djecu naučiti učiti.

Učenici i nastavnici imali su priliku postaviti i pitanja europarlamentarki Borzan i iz prve ruke čuti kako funkcionira EU parlament.

 

10.8.2018.
Posavska Hrvatska

Međunarodna geografska olimpijada Quebec 2018

Mihovil Penavić vraća se s broncom

Školstvo : Mihovil Penavić vraća se s broncom

Mihovil Penavić, koji je na Međunarodnoj geografskoj olimpijadi 2017. osvojio srebrnu medalju, nastupio je na istom međunarodnom natjecanju i ove godine kao član hrvatske geografske reprezentacije i osvojio broncu!

Mihovil Penavić donedavno učenik i maturant Klasične gimnazije u Slavonskom Brodu, a od početka akademske 2018./2019. godine student Medicinskog fakulteta u Zagrebu nizu svojih uspjeha na natjecanjima u znanju na županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini pridružio je još jednu medalju s Međunarodne geografske olimpijade. Kao član hrvatske reprezentacije, na 15. međunarodnoj geografskoj olimpijadi u kanadskom Quebecu, koja je trajala od 31. srpnja do 6. kolovoza 2018. Mihovil Penavić osvojio je brončanu medalju.

(više u tiskanom izdanju "Posavske Hrvatske")

27.7.2018.
Marija Kovačević

Ljetna praksa u Srednjoj školi "Matija Antun Reljković" Slavonski Brod

Beru i prodaju kupine, krumpir, papriku, češnjak

Školstvo : Beru i prodaju kupine, krumpir, papriku, češnjak

Želite li kupiti svježe ubrane kupine i još po povoljnoj cijeni, nećete pogriješiti odete li u dvorište Srednje škole "Matija Antun Reljković" u Slavonskom Brodu. U sklopu ljetne prakse učenici i nastavnici uređuju, obrađuju i održavaju školsko gospodarstvo. Svako usmjerenje ima određeni broj dana koje mora odraditi tijekom ljetnih praznika, tako da su cijelo ljeto, dok nema nastave, povrće, voće , biljke i životinje koje se nalaze u školskom gospodarstvu zbrinuti.

Rade se svi sezonski poslovi na školskom gospodarstvu

- Trenutno se bere kupina, vadi se krumpir, čisti se češnjak, beremo papriku, aroniju, kosimo travu, hrane se konji i ovce koje imamo na gospodarstvu. Nakon završene nastave naši učenici odrađuju stručnu ljetnu praksu, a uglavnom radimo na sezonskim poslovima koji su aktualni. Poljoprivreda je specifična, traži svakodnevan rad i brigu oko kultura, usjeva, povrća, berbe, njege. Učenici su na praksi od 7 do 11 sati - kaže Mira Štimac, prof., voditeljica školskog gospodarstva Srednje škole Matije Antuna Reljkovića.

Kupinu imaju posađenu na površini od 1,2 hektara. - Kupina je ove godine dobro urodila, ali ovako vlažno i oblačno vrijeme joj baš ne odgovara što se odrazilo i na kvalitetu, njoj treba više sunca. No, zadovoljni smo jer sve što učenici naberu odmah se i proda, a prodaja je svaki dan od 7,30 do 11 sati, u to vrijeme smo i u berbi, tako da se svježe ubrani plodovi odmah iz kupinjaka iznesu u prodaju po cijeni od 12 kuna za kilogram - napominje prof. Štimac.

Zbog ovogodišnjih vremenskih prilika, kada je sve ranije dozrijelo, i berba kupine je počela ranije, već krajem lipnja, a predviđaju da će trajati sve do 20. kolovoza. Dnevno uberu i po stotinjak kilograma kupine koju odmah i prodaju, a neki kupci naručuju i unaprijed. Imaju već svoje stalne dugogodišnje kupce koji, zadovoljni kvalitetom i cijenom, kupinu osim za jelo kupuju i za preradu.

Zadovoljni su prinosom i ostalih kultura na gospodarstvu, krumpir prodaju za 3 kune po kilogramu, kilogram češnjaka je 25 kuna, a paprika, koju imaju ekološki proizvedenu u visokim gredicama i hidroponski uzgojenu, prodaju po 6 kuna.

Na ljetnoj praksi zatekli smo Mislava Marka Krištića koji je završio treći razred, smjer fitofarmaceut: - Sada uglavnom beremo kupine, ali vadimo i krumpir, beremo bijeli luk, papriku. Sve je dobro urodilo, pa brzo i naberemo, tako da i nije baš naporno.

U berbi kupina je i Ana Nika Kerdić, koja je završila treći razred, smjer agroturistički tehničar: - Nekima je teže raditi, ali ja uživam u tome jer volim poljoprivredu, volim biti u prirodi. Uz berbu kupina, okopavali smo i korov po aroniji, a čistili smo i plastenike. Kupine berem u školi već treću godinu, a sada malo sporije dozrijevaju zbog kiše i dosta opadaju. I kod kuće imam vrt i brinem o voću i cvijeću.

(Višeu tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)