Školstvo

6.9.2019.
Posavska Hrvatska

Konačno se ostvaruje

Osmogodišnja Područna škola Ruščica

Školstvo : Osmogodišnja Područna škola Ruščica

Nakon višegodišnjeg natezanja s osniovačem, u bovu školu u Ruščici, uz učenike razredne nastave iz Ruščice od školske 2019./20. kreću i učenici predmetne nastave iz Gornje Vrbe, Ruščice, Gornje Bebrine, Klakara i Donje Bebrine

Bit će ovo, nakon gotovo deset godina, prva školska godina koja će za roditelje iz Ruščice i okolnih sela početi bez grča u želucu i pitanja zašto njihovi učenici predmetne nastave umjesto u suvremenu novu školu u selu trebaju putovati u Slavonski Brod. Naime, konačno je postignut dogovor i sve pripremljeno da s prvim danom školske 2019./2020. u Područnu školu Ruščica Osnovne škole Vladimira Nazora krenu i učenici od petog do osmog razreda s područja općina Klakar i Gornja Vrba. Ova škola, planirana kao osmorazredna, dovršena je još 2013., a tek od 2014./15., s teškom mukom i puno natezanja, u nju su pošli učenici razredne nastave iz Ruščice.

Sada je dogovoreno da će nastavu ovdje pohađati i učenici predmetne nastave iz Gornje Vrbe, Ruščice, Gornje Bebrine, Klakara i Donje Bebrine. Škola u Ruščici tako će ove godine imati ukupno 226 đaka, 12 u prvom, 13 u drugom, 12 u trećem i 6 u četvrtom razredu, te 46 u petom, 39 u šestom, 56 u sedmom i 42 u osmom razredu. Sveukupno, škola će imati trinaest razrednih odjela, od kojih devet u predmetnoj nastavi.

Roditelji su zadovoljni i činjenicom da su uspjeli zadržati i područne škole u svojim selima za učenike razredne nastave, pa će tako u Gornjoj Vrbi ove godine biti 74 učenika u 5 razrednih odjela, u Gornjoj Bebrini 15 učenika u dva kombinirana razredna odjela, u Klakaru ih je šestero u jednom kombiniranom odjelu, a u Donjoj Bebrini 21 u 2 kombinirana odjela, dok će u "velikoj" područnoj školi Ruščica biti 43 učenika razredne nastave u četiri razredna odjela. Što je najvažnije, zadržana su i radna mjesta učitelja, s tim da će neki predmetni nastavnici sada raditi i na matičnoj i na područnoj školi, a za sada je izgledno samo zapošljavanje pomoćnoga osoblja.

30.8.2019.
Posavska Hrvatska

ŠeR - Školski e-Rudnik ili kakvi su nam đaci

Svaki drugi osnovac odlikaš

Školstvo : Svaki drugi osnovac odlikaš

Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je prošloga petka izvrstan i koristan alat, online bazu podataka ŠeR - Školski e-Rudnik, vol. 2. koji sadrži statistike o izostancima, općem uspjehu, pedagoškim mjerama, te demografskim trendovima u školama. Pogledali smo kako stoje učenici iz Brodsko-posavske županije i zapitali se "štancamo" li odlikaše

Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je prošloga petka izvrstan i koristan alat, online bazu podataka ŠeR - Školski e-Rudnik, vol. 2. koji sadrži statistike o izostancima, općem uspjehu, pedagoškim mjerama, te demografskim trendovima u školama. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak tom prilikom je objasnila da je smisao Školskog e-Rudnika otvaranje Ministarstva istraživačima, medijima i općoj javnosti, ali i stvaranje vrlo važnog alata za oblikovanje prijedloga novih obrazovnih politika. Zavirili smo u njega i sami se u to uvjerili pregledavajući podatke za Brodsko-posavsku županiju.

Sedmi je razred najteži

U školskoj 2018./2019. godini u Brodsko-posavskoj županiji bilo je sveukupno 16.450 učenika, 11.452 u osnovnoj i 4.998 u srednjoj školi. Naravno, kako nije svima u lipnju bila zaključena ocjena, jer školsku je godinu na vrijeme završilo 15.513 učenika, dok je dio polagao razredne ispite, prosječna ocjena će na kraju biti ipak nešto niža. Čak 39,52 posto, odnosno 6.104 učenika, školsku je godinu završilo s odličnim uspjehom, a među njima je 14,10 posto (2.187) superodlikaša. Tu smo nešto slabiji od državnoga prosjeka, jer među svim hrvatskih učenicima je na kraju prošle školske godine bilo 47,41 posto odlikaša i 18,23 posto s prosjekom 5,0. Zaključnu ocjenu nedovoljan na kraju godine dobilo je 117 učenika, odnosno 0,76 posto, dok je u Hrvatskoj prosjek 0,64 posto.

Podaci jasno pokazuju kako je najviši prosjek ocjena u prvom razredu osnovne škole, gdje se i učenici i roditelji trude više, a nastavnici kao poticaj češće koriste nagradu nego li kaznu. Također, bolje ocjene sveukupno imaju osnovci, dok se prosjek u srednjoj školi prilično ruši. Naime, prosječna zaključna ocjena u osnovnim školama na području županije je 4,28 (u Hrvatskoj čak 4,46), dok je u srednjim školama na području županije prosječna ocjena 3,81, a u Hrvatskoj 3,91. Prosjek ocjena pokazuje i to da je sedmi razred osnovne škole svima najteži. U sedmom razredu, naime, prosjek ocjena pada na 3,83, da bi se u osmom (pred upis u srednju) tek neznatno popravio. Ocjene se ponovno ruše u prvom srednje pa lagano rastu do četvrtog razreda, kada je prosjek 3,99. Očito, maturanti se također više trude, zreliji su i svjesni da im prosjek ocjena određuje budućnost, ili su zbog te činjenice i neki profesori popustljiviji. Zanimljivo je pritom da najviši prosjek ocjena imaju učenici petog razreda srednje škole, naši medicinari, kod kojih je prosjek čak 4,69, bolji nego li kod prvašića.

Narušeno načelo normalne distribucije

Među 11.452 učenika osnovnih škola u Brodsko-posavskoj županiji prošle gotovo polovica (46,79 posto, odnosno 5.301) školsku je godina završila s odličnim uspjehom (tu smo slabiji od hrvatskoga prosjeka koji iznosi 57,26 posto), a gotovo pola njih odnosno 2.068 odlikaša imalo je sve petice. Za usporedbu, državni je prosjek superodlikaša 24,75 posto. Očito su naši učitelji nešto stroži (ne vjerujemo da su učenici lošiji) kad se dijele petice, ali i jedinice. Tako smo na kraju protekle školske godine u županiji imali 51 osnovca kojem je zaključena nedovoljna ocjena. To je manje od pola posto osnovaca (0,45), ali dvostruko više nego na nacionalnoj razini gdje je svega 0,28 posto zaključenih jedinica u osnovnoj školi.

Podaci u srednjim školama pokazuju da su profesori u ocjenjivanju bliži državnom prosjeku, iako su i tu nešto stroži. Prosječna ocjena naših 4.998 srednjoškolaca iznosila je 3,81 (u Hrvatskoj 3,91), odlikaša je bilo 803 (19,5 posto, u odnosu na hrvatskih 23,78 posto ili zagrebačkih 25,9 posto), a superodlikaša 110 (odnosno 2,68 posto, za razliku od 2,58 posto hrvatskoga prosjeka), dok je s nedovoljnim opći uspjeh "ostvarilo" 66 srednjoškolaca (1,6 posto, u donosu na hrvatskih 1,49 posto).

Kad se pogleda tablica općeg uspjeha, očito je da među učenicima najviše ima onih s odličnim općim uspjehom (više od 6 tisuća) i tek dvjestotinjak manje vrlo dobrih. Najmanje je učenika s dovoljnim uspjehom (svega 70), zatim nedovoljnim (117), pa tek onda dobrim (3.117).

Iako je cilj sustava obrazovanja da svi u školi nauče nešto, jasno je i oduvijek poznato da svi učenici ne mogu s istim uspjehom svladati program. Zato postoji sustav ocjenjivanja koji bi trebao biti poticaj učenicima i pokazatelj nastavnicima da dobro rade svoj posao. Dobar sustav ocjenjivanja trebao bi usto pokazati da se opći uspjeh učenika kreće po načelu normalne raspodjele koja se vrlo zorno prikazuje Gaussovom krivuljom. To znači da bi onih prosječnih (dobri i vrlo dobri) trebalo biti najviše, a ekstrema - najboljih i najlošijih, najmanje. Slikovito, normalnu Gaussovu krivulju možemo zamisliti kao ležeću osobu - mala glava (odlikaši), debeli trbuh (vrlodobri i dobri) i tanke noge (dovoljni i nedovoljni). Treba težiti tome da "glava" bude veća od "nogu", odnosno da je odličnih učenika barem dvostruko više nego onih s nedovoljnim uspjehom. Međutim, sadašnja krivulja pokazuje iznimno "debelu glavu" (odlikaši) i "vrat" (vrlodobri), vrlo tanak "struk" (dobri), kratke "noge" (dovoljni) i majušna "stopala" (nedovoljni). To stvara i krivu sliku postignuća kod učenika, ali i problem kod upisa u srednju školu i na studij s toliko "odlikaša".

 Najbrže rastući prosjek

Vidljivo je to i u pregledu općeg uspjeha. Od 2013. do danas u našoj je županiji prosječna ocjena s 3,90 porasla na 4,16. To je porast čak 6,53 posto! Ovo je najveća razlika u Hrvatskoj. Naime, prosječna zaključna ocjena u našoj županiji školske 2013./14. godine bila je 3,90, da bi prošla školska godina završila prosjekom 4,16. Pritom valja istaknuti da je razlika kroz godine u osnovnim školama puno manja nego u srednjima. Najveći je "skok" zabilježen u prvom i drugom razredu srednje škole (možda i zato što se sada za upis na studij računaju ocjene sve četiri godine), te sedmom osnovne, a jedino prosjek opada u petom razredu medicinske. Zanimljivo je i da broj "pravih odlikaša", onih s prosjekom 5,0, jako malo oscilira, što upućuje na to da načelo normalne raspodjele nije moguće sasvim zaobići. Vidljivo je to i iz podatka da je odlikaša s 5,0 najviše u osnovnoj školi (18,25 posto), da ih u nekim strukovnim programima nema, dok ih je u gimnazijskim programima 5,88 posto.

Za sve nas bilo bi izvrsno kad bi ovakav porast broja odlikaša i uspješnih učenika uz paralelno opadanje broja onih loših bio pokazatelj boljeg obrazovnog sustava u kojem učenici lakše i bolje svladavaju predviđeno gradivo. Na žalost, takav trend ukazuje na problem - ili je sustav ocjenjivanja lošiji, odnosno da su nastavnici popustljiviji ili je nastavni program prejednostavan, nedovoljno zahtjevan za većinu učenika. Ni jedno ni drugo za obrazovni sustav i cijelo društvo nisu dobri i na to treba hitno reagirati.

 Pedagoške mjere i izostanci

Nema lijepe babe ni mirnog djeteta, kaže stara poslovica, a to potvrđuje i statistika. Primjerice, broj neopravdanih izostanaka ili izrečenih opomena i ukora. No, krenimo redom.

Prošle školske godine u Brodsko-posavskoj županiji svaki je učenik u prosjeku s nastave izostao 61,26 sati, pri čemu je u prosjeku neopravdanih sati po učeniku bilo 1,93. Možda se ta nepuna dva sata neopravdanog izostanka po učeniku i ne čini puno, ali radi se o gotovo 31.750 neopravdanih sati. Osnovci su u prosjeku prošle godine s nastave izostali 52,31 sat, od čega nije opravdano 1,29, dok su srednjoškolci izostao 81,79 sati, od čega neopravdano 3,39 sati. Prosjek u Hrvatskoj je 65,62 sati izostanka (1,46 neopravdana) po učeniku, najviše je izostanaka bilo u Primorsko-goranskoj županiji (75,92 sata, od kojih 1,88 neopravdano), a najmanje u Međimurskoj županiji (51,55 sati, od kojih čak 4,8 neopravdano). Zanimljiv je i podatak da je izostanaka najviše u strukovnim, a najmanje u zdravstvenim školama. Usto valja naglasiti da su se učenici "uozbiljili" te je broj neopravdanih izostanaka kroz godine opao, a ministrica je najavila i pooštravanje pravilnika te ograničiti broj izostanaka koje mogu opravdati roditelji kako bi se ova praksa smanjila a učenici redovitije pohađali nastavu.

Na području naše županije tijekom prošle školske godine izrečeno je 4.870 pedagoških mjera, ali nisu sve bile pokude. Naime, pisanom je pohvalom nagrađeno 18,22 posto učenika, njih 2.998, usmeno je pohvaljeno 179 (1,9 posto), a nagrađeno je 288 učenika (1,75 posto). S druge strane 5,81 posto učenika, brojkom 955, dobilo je opomenu, a ukor je izrečen za 316 učenika (1,92 posto). Opomenu pred isključenje "zaradilo" je 110 učenika (0,76 posto), strogi ukor njih 20 (0,12 posto), a isključenje 13 (0,08 posto), dok je jednom učeniku izrečena mjera preseljenja u drugu školu.

Po broju izrečenih pedagoških mjera, Brodsko-posavska županija je u zlatnoj sredini. Primjerice, na području Grada Zagreba mjere su primijenjene na 7,97 posto učenika, od čega je 83,92 posto kazni; dok je u Ličko-senjskoj županiji izrečene mjere za manje od tisuću učenika ili 0,2 posto, pritom

je bilo 35 posto pohvala, a 64 posto kazni. To upućuje na neujednačenost standarda u donošenju pedagoških mjera, na čemu također treba poraditi u sustavu.

Podacima koje donosi ŠeR - Školski e-Rudnik sigurno će se stručnjaci temeljito pozabaviti jer već i iz ovako kratkog i površnog pregleda jasno je da daje dubinski uvid u stanje školstva u cijeloj Hrvatskoj. Taj alat otklanja zablude i mitove poput onoga da se u manjim sredinama ocjene dijele šakom i kapom, potvrđuje dosadašnja iskustva kao što je težak sedmi razred, izvrsno detektira probleme i poziva da se za njih nađe rješenje. Brodsko-posavska županija, kako je iz ovoga vidljivo, može se ponositi svojim učenicima i njihovim nastavnicima.

D. Vanić

28.6.2019.
Posavska Hrvatska

Gimnazija "Matija Mesić"

Najboljima priznanja i nagrade

Školstvo : Najboljima priznanja i nagrade

U nazočnosti cijele generacije maturanata i brojnih profesora ravnatelj Markovinović nagradio je najbolje u generaciji - Luku Družijanića i Martinu Salamunović kao najbolje učenike generacije 2015.-2019., Nikolinu Krce za najmanje izostanaka tijekom školovanja te Andreu Kadić za doprinos promociji škole

Po završetku posljednjeg ispita ovogodišnje mature, onoga iz matematike, koji nije bio nimalo jednostavan, u predvorju Gimnazije Matije Mesića u srijedu je priređena mala svečanost za učenike koji su tim danom zatvorili stranicu svog srednjoškolskog obrazovanja.

- Odabrali ste studijske programe i siguran sam da ćete uspjeti upisati željene studije i, ako budete vrijedni i uporni, siguran sam da ćete studije uspješno završiti. Tijekom obrazovanja u našoj školi nastojali smo vam omogućiti i da istražite, unaprijedite i istaknete svoje talente i osigurati da što više naučite, a najviše kako učiti i kako koristiti znanje da bismo vas pripremili za nove životne izazove - istaknuo je čestitajući svim maturantima ravnatelj Zlatko Markovinović.

U nazočnosti cijele generacije maturanata i brojnih profesora ravnatelj je čestitao i predao prigodne poklone najboljima u generaciji - za izvrsnost Luki Družijaniću i Martini Salamunović kao najboljim učenicima generacije 2015.-2019., Nikolini Krce za najmanje izostanaka tijekom školovanja te Andrei Kadić za doprinos promociji škole.

Pohvale škole i čestitke svih okupljenih zavrijedili su i maturanti koji su se posebno istaknuli u izvannastavnima aktivnostima kojima su gradili sebe i školi davali posebno ozračje, ali i sliku unutar zajednice. Bila je ovo prilika i da govornicima njemačkoga jezika, programa koji se u Gimnaziji Matije Mesića održava već 14 godina, budu uruče stečene DSD diplome. Bila je to dvanaesta generacija, a diplome je steklo dvanaest gimnazijalaca te još dvoje maturanata drugih brodskih škola.

Prije no što su razrednici maturantima podijelili stečene maturalne diplome, razgovarali smo s nagrađenima. Maturantica opće gimnazije Martina Salamunović osim školske nagrade za izvrsnost i izvanredne uspjehe tijekom školovanja dobila je i stipendiju skupine Hrvata koji žive u Americi te financiraju studente koji upisuju fakultete u Hrvatskoj. - Želim upisati Medicinski fakultet u Zagrebu i zato sam se upisala u Gimnaziju, jer sam bila svjesna da ova škola pruža najbolju pripremu za upis na studij. Osim toga, željela sam nastaviti postizati izvrsne rezultate koje sam postizala u osnovnoj školi i to me je potaknulo da nastavim raditi - rekla je Martina. Maturant prirodoslovno-matematičke gimnazije Luka Družijanić, osvrćući se na protekle četiri gimnazijske godine dodaje: - Ne mogu reći da nije bilo zahtjevno, ali kao što se vidi iz priloženog, nije neizvedivo. Naravno, pored učenja imao sam dovoljno slobodnog vremena za druženje s prijateljima, a sada planiram upisati Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Finalistica emisije RTL Zvijezde ljetni hit Andrea Kadić primila je nagradu za promociju škole i na svečanosti zapjevala svojim kolegama. Ona planira upisati Učiteljski studij u Zagrebu i istodobno ostvariti svoj san o pjevačkoj karijeri. - U Gimnaziji je bilo dosta teško, ali jako me dobro pripremila za ispite državne mature.

Gimnazija Matije Mesića ovim je zaključila još jednu školsku godinu i ispratila još jednu generaciju maturanata te se priprema za 102. godinu obrazovanja mladih intelektualaca. Upisi u prvi razred upravo su počeli, a u školi je slobodno 160 mjesta - 80 u općoj te po četrdeset u matematičkoj i jezičnoj gimnaziji

24.5.2019.
Posavska Hrvatska

Prvi Ekonomski kros za potrebite učenike

Premašilo sva očekivanja

Školstvo : Premašilo sva očekivanja

Ekonomsko-birotehnička i Tehnička škola, u suradnji s Ultramaraton klubom "Mazator", protekle su subote bile organizatori prvog Ekonomskog krosa za potrebite učenike obje škole. Humanitarna utrka u kojoj su osnovnoškolci od prvog od osmog razreda te srednjoškolci trčali od 100 do 800 metara, a nastavnici i građani 1.600 metara, okupila je 503 sudionika koji su se družili, zabavljali i prikupili oko 15 tisuća kuna. - S obzirom na to da se svake godine javlja sve veći broj djece čiji roditelji nisu u mogućnosti platiti ekskurziju ili maturalno putovanje došli smo na ideju o humanitarnoj utrci koja se pretvorila u predivan događaj. Očekivali smo dvjestotinjak trkača. Iz naše škole prijavilo se 116 učenika, iz Tehničke škole 110 učenika, 121 učenik iz Osnovne škole "Bogoslav Šulek", devedesetak odraslih... Svrha utrke je prikupljanje sredstava za ekskurzije, maturalce i slične prigode za učenike obje škole - rekla je Mirna Vovk, profesorica ekonomske grupe predmeta u Ekonomsko-birotehničkoj školi. Prema riječima profesora povijesti Igora Bjelobabića, sudionika utrke, reakcija učenika i profesora na ideju o utrci bila je savršena, što potvrđuje njihov veliki odaziv i želja da kros postane tradicija škole: - Kolegica Vovk i ja bavimo se trčanjem, a danas smo odlučili provjeriti konkurenciju među profesorima.

Ivan Bilić, profesor tjelesne i zdravstvene kulture u Tehničkoj školi bio je djelatnik Ekonomsko-birotehničke škole, pa su se kolege tako povezale u odličnoj akciji: - Velik je broj potrebitih učenika, a na nastavničkom vijeću ćemo vidjeti kojima je pomoć najpotrebnija kako bi novac otišao u prave ruke. Reakcija učenika na humanitarnu utrku bila je odlična; odmah su se prijavili za sudjelovanje, a novac su uplaćivali i oni koji nisu mogli doći na utrku. Veliko hvala njima i svim profesorima koji su se uključili u akciju!

 

Početak dobre tradicije

- Tehnička škola godinama njeguje humanitarni rad kroz učenike volontere i mentore koji ih vode kroz izvannastavne aktivnosti. Naši nastavnici nesebično se daju u situacijama kada su prijeko potrebni. Ovo je korak dalje jer želimo da naša djeca osim strukovnih sadržaja, koji su osnova našeg odgojno-obrazovnog procesa, sudjeluju i u kulturi i sportu te svemu što čini čovjeka zato što je najvažnije da naš učenik postane cjelovita osoba. Utrka je premašila naša očekivanja, a iduće godine očekuje se tisuću sudionika. Nadamo se tome, ali i sadašnji broj sudionika je velik - istaknula je ravnateljica Tehničke škole Vikica Lukić. Ravnatelj Ekonomsko-birotehničke škole Mato Čaklovac kazao je da je Ekonomski kros prigoda da škola otvori svoja vrata građanima i učini nešto što nije uobičajeno: - Ovo je zaista predivan događaj u našoj školi. Uvijek u jednoj generaciji učenika bude slučajeva učenika koji su zaista potrebiti, pa smo organizirali humanitarne akcije u školi za prikupljanje higijenskih potrepština, a o školskom priboru da i ne govorimo; to radimo gotovo svake godine. Posljednji sastanak o ovogodišnjem ujedno je bio i prvi sastanak o idućem krosu jer moja i ideja organizatora je da to postane nešto tradicionalno jer premašilo je sva naša očekivanja. Krenut ćemo u ozbiljne pripreme za iduću godinu jer očekujemo da će to biti nešto veličanstveno. Potporu hvalevrijednoj, zabavnoj i rekreativnoj akciji škola podržala je i pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Anica Vukašinović sudjelovanjem u utrci za građane i dodjelom priznanja najboljim trkačima među osnovnoškolcima. 

29.3.2019.
Posavska Hrvatska

Eureka - rad s darovitom djecom

Otkriveno 110 darovitih!

Školstvo : Otkriveno 110 darovitih!

Brodsko-posavska županija prva je u Hrvatskoj razvila projekt za rad s darovitim učenicima osnovne i srednje škole. U projektu je sudjelovalo deset škola, a otkriveno je 110 darovitih učenika, za koje su razvijeni i posebni kurikuli

Završnom konferencijom u velikoj vijećnici Brodsko-posavske županije 27. ožujka zaključen je gotovo milijun kuna vrijedan projekt "Eureka - rad s darovitom djecom", financiran iz Operativnog programa učinkovitosti ljudskih potencijala. Radi se o izvornom projektu, prvom takve vrste u Hrvatskoj, usmjerenom na otkrivanje darovitih učenika i razvijanje njihovih potencijala, posebno u područjima STEM (matematika, fizika, kemija, biologija, računarstvo) te ICT (informacijske i komunikacijske tehnologije). Nositelj projekta bila je Brodsko-posavska županija, a partneri osnovne škole Ivana Filipovića iz Velike Kopanice, Mate Lovraka iz Nove Gradiške, Vjekoslava Klaića iz Garčina i Ivana Meštrović iz Vrpolja, zatim Gimnazija Matije Mesića, Gimnazija Nova Gradiška, Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića, Srednja medicinska škola, Srednja škola Matije Antuna Reljkovića i Tehnička škola Slavonski Brod, kao i slavonskobrodska tvrtka Infolink d.o.o. Projekt vrijedan 966.017,85 kuna, u cijelosti je financirao Europski socijalni fond iz Operativnog programa učinkovitosti ljudskih potencijala

Tijekom pojekta, koji je trajao 21 mjesec, formiran je tim od 60 učitelja i profesora te pet stručnih suradnika koji su prošli četverodnevnu edukaciju, a u suradnji s profesorima osječkog Filozofskog fakultata izrađen je i priručnik za nastavnike. Obuhvaćeno je deset škola s ukupno 4494 učenika, među kojima je 605 testirano i 110 detektirano kao daroviti u STEM području. Za njih je razvijeno 110 individualnih kurikula. Brodsko-posavska županija, koja je prva u Hrvatskoj posvetila posebnu pozornost radu s darovitom djecom, ovaj će projekt i nastaviti sredstvima izvornoga županijskoga proračuna i u suradnji s udrugom Connect IT, budući da su temelji postavljeni i sada samo treba nastaviti raditi.

(više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

25.3.2019.
Posavska Hrvatska

Osnovna škola Ante Starčevića, Rešetari

Obnova za 21. stoljeće

Školstvo : Obnova za 21. stoljeće

Dovršena je 2.330.000 kuna vrijedna energestka obnova OŠ Ante Starčevića u Rešetarima, planirana energetska ušteda je 74 posto i rezultati su već vidljivi. Tako škola velikim koracima kreće prema uvjetima 21. stoljeća, jer do kraja godine treba početi i dogradnja koja će omogućiti jednosmjensku nastavu

- Jako smo sretni, zadovoljni i ponosni na činjenicu da smo dobili uvjete za 21. stoljeće. Ovom energetskom obnovom Osnovna škola Ante Starčevića u Rešetarima pruža uistinu kvalitetne uvjete za rad našim učenicima i nastavnicima, ali i našim prijateljima i suradnicima s kojima surađujemo u obrazovnom procesu - kazao je 19. ožujka ravnatelj Osnovne škole Ante Starčevića u Rešetarima Tihomir Batalo, sretan što je posao završen i to čak prije ugovorenoga roka, tako da od početka novoga polugodišta rade u sasvim novim uvjetima.

Obnovljenu školu posjetio je 12. ožujka župan Danijel Marušić sa zamjenikom Damirom Mirkovićem i v. d. pročelnice za obrazovanje, šport i kulturu Anicom Vukašinović kako bi se uvjerili u provedene radove. Vrijednost investicije, koju je Brodsko-posavska županija provela bespovratnim sredstvima Europske unije dobivenima na natječaju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, je 2.330.000 kuna, a planirana energetska ušteda je 74 posto. Sve je poslove iznimno brzo i kvalitetno obavila tvrtka L projekt d. o. o. iz Rajsavca (Jakšić), pod nadzorom tvrtke SB invest d. o. o. iz Slavonskog Broda. Tehnička direktorica L projekta Marija Gomerčić ističe kako su radovi protekli bez većih problema, da je energetski obnovljena kompletna vanjska ovojnica škole i nastavno-športske dvorane (krovište, fasade, troslojna vanjska stolarija), uvedena je nova LED rasvjeta, ugrađeni su termoventili, a stara kotlovnica na loživo ulje zamijenjena je plinskim bojlerima.

25.3.2019.
Posavska Hrvatska

Energetska obnova Osnovne škole "Mato Lovrak" u Novoj Gradiški

Zidovi i prozori deblji, računi manji

Školstvo : Zidovi i prozori deblji, računi manji

Dovršena je energetska obnova novogradiške OŠ "Mato Lovrak" vrijedna 3,4 milijuna kuna, a rezultati se već vide

- Energetska obnova će nam značiti jako puno s obzirom na iznose koje trošimo za energente i zimi i ljeti, jer smo imali lošu stolariju i vanjsku ovojnicu. Najveći nam je gubitak energije bio na prozorima u učionicama, jer su gornji prozori nekvalitetni, ne mogu se ni otvoriti ni zatvoriti, pa smo ih radi djece morali fiksirati. U učionicama razredne nastave dolazi i do curenja uz vanjski zid, otpada žbuka kod radijatora i osjeti se vlaga, a problem je i dvorana gdje zimi prozore ne možemo zatvoriti, a ljeti ne možemo prozračivati - kazala je ravnateljica Osnovne škole Mate Lovraka Vesna Lončar-Cindrić prošle godine prilikom potpisivanja ugovora o energetskoj ove novogradiške škole, koja je sada i završena-

Energetsku obnovu škole Brodsko-posavska županija, kao osnivač, provela je zahvaljujući projektu ostvarenome na natječaju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije) Europske unije. Vrijednost radova iznosi 3.415.000 kuna, a ulaganje će omogućiti i velike uštede, koje su procijenjene na više od 60 posto. Energetska učinkovitost obnovljene škole i nastavno-sportske dvorane (kompletna vanjska ovojnica, tj. pročelje s troslojnom stolarijom, krovište, termoventili...) donosi ugodniji prostor i manju potrošnju energenata koja već se odražava na nižim računima.

Kako bi se uvjerili u obavljne radove, školu je 19. ožujka 2019.  posjetio župan Danijel Marušić sa zamjenikom Damirom Mirkovićem, v. d. pročelnice za obrazovanje, sport i kulturu Anicom Vukašinović, ovlaštena arhitektica Višnja Lasović Kožoman, koja je obavljala nadzor nad radovima, uime izvođača, slavonskobrodske tvrtke Dimamix d. o.o. vlasnik Branko Halajko i Ana Blatančić, a sa stručnim timom škole dočekala ih je zamjenica ravnatelja Natalija Golovrški.

(više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

15.3.2019.
Posavska Hrvatska

Ekonomsko-birotehnička škola

Sajam vježbeničkih tvrtki budućih ekonomista

Školstvo : Sajam vježbeničkih tvrtki budućih ekonomista

Učenici trećeg i četvrtog razreda Ekonomsko-birotehničke škole u četvrtak, 14. ožujka, održali su Sajam vježbeničkih tvrtki na kojem su, između ostalih, predstavili pogrebno poduzeće, slastičarnicu, tvrtku za prodaju parfema i tvrtku specijaliziranu za digitalne sadržaje, a svaka od njih bila je njihova ideja bez utjecaja njihovih profesora.

- Današnji sajam je predstavljanje rada vježbeničkih tvrtki u kojima učenici kroz praktična znanja pokušavaju oformiti i osposobiti tvrtku za poslovanje kako bi znali što ih čeka kad završe školovanje. Predmet vježbeničke tvrtke je zamišljen kao praktična primjena znanja iz svih razreda; učenici prave narudžbenice, naručuju robu, jedni drugima prodaju proizvode, uče kako knjižiti robu i osmisliti marketinšku kampanju, a učenici prođu i kroz sve odjele jedne prave tvrtke. Svaki od šest razreda ima po dvije vježbeničke tvrtke u kojima je, kao i na pripremi sajma, radilo oko 130 učenika - rekla je prof. Sanda Kovačić, profesorica ekonomske grupe predmeta i predmeta vježbeničke tvrtke. Uz materijale na promidžbenim štandovima učenici su pripremili i kratke prezentacije za kolege iz drugih smjerova. Učenici Ekonomsko-birotehničke škole od 2002. godine sudjelovali su na međužupanijskim i međunarodnim sajmovima vježbeničkih tvrtki, a svoj sajam održavaju 2007. godine.

- Nisam profesor ekonomske struke, ali osobno mi je zanimljivo što učenici kroz vježbeničku tvrtku dobivaju sve što je u opisu posla jednog djelatnika ekonomske struke. Učenici su dosad postizali zapažene rezultate na prezentacijama diljem Hrvatske. Ovo je zaista jedno bogato iskustvo koje učenici dobivaju u našoj školi i kroz vježbeničku tvrtku spremni su za tržište rada, ali to im i dobra podloga za nastavak njihovog obrazovanja - rekao je ravnatelj Mato Čaklovac.

18.1.2019.
Posavska Hrvatska

Poslodavci vape za radnom snagom

Traže se bravari, zavarivači, mesari, stolari, tapetari...

Školstvo : Traže se bravari, zavarivači, mesari, stolari, tapetari...

Za najtraženija zanimanja nema zanimanja!

Kada smo proljetos u "Posavskoj Hrvatskoj" pisali o upisima u srednje škole, istaknuli smo da su se strukovne škole posebno trudile kako bi privukle što više kandidata za svoje trogodišnje i četverogodišnje programe, budući da se tu se već duže vrijeme osjeća nevoljkost učenika da obrtnička i proizvodna zanimanja stave kao svoj prvi izbor. Istaknuli smo i kako ravnatelji neprestano naglašavaju da se s diplomom obrtničkog zanimanja mladi mogu zaposliti doslovno izravno iz školske klupe. To potvrđuje činjenica da pojedine tvrtke i obrti, ali i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta učenicima nude stipendije kako bi završili određeni program, dok same škole imaju sve više izravnih upita vlasnika tvrtki ili obrta koji po cijeloj Hrvatskoj traže mlade radnike. Usto ne treba zaboraviti da je "prohodnost sustava" u obrazovanju takva da se i po završetku trogodišnjega obrazovanja učenik naknadno može odlučiti za nastavak školovanja, završiti četvrti razred i maturirati, pa i upisati studij.

Djece u sustavu sve manje

Međutim, u sustavu je sve manje djece zbog pada nataliteta i iseljavanja, dok s druge strane sve više učenika bira četverogodišnje obrazovne programe, pa i one koji omogućavaju nastavak školovanja i zapošljavanje u sektoru „bijelih“ u odnosu na zanimanja „plavih ovratnika“. Izmijenjena je demografska slika društva, ali i sustav vrijednosti koji je zanemario obrtnička i industrijska zanimanja, iako bez njih niti jedno društvo ne može opstati.

Upravo je o tome pred Božić bilo riječi i u brodsko-posavskoj Gospodarskoj komori, o čemu smo također pisali. Gospodarstvenici su se našli pred zidom: dijelom zbog iseljavanja a dijelom zbog prirodnoga odljeva kadrova sve je manje radnika koje mogu zaposliti. Potrebnih struka, pogotovo mladih, na Zavodu za zapošljavanje nema, stoga je nužno hitno školovati veći broj kadrova za pojedina zanimanja, prvenstveno u trogodišnjim obrazovnim programima. Poslodavci, posebno oni koji rade na inozemnim tržištima, već sada su prisiljeni posezati za radnicima iz Srbije, Bosne, Makedonije, Češke, Slovačke, Poljske, Litve... Nastavi li se ovako, tvrtke i obrti će teško zadržati postojeće poslove i umjesto u širenje ići će na smanjivanje opsega i količine posla, a to znači i još manje zaposlenih, manje izdavanje za poreze i prireze, manje prihoda, manje potrošnje, upozorava predsjednik županijske Gospodarske komore Drago Čugura.

 Uskladiti upise s potrebom tržišta

Zato je Gospodarska komora još jesenas na sastanku s ravnateljima, županom, njegovim zamjenikom i v. d. pročelnice za obrazovanje, šport i kulturu upozorila na problem i potaknula raspravu da se pokuša osigurati veće upisne kvote upravo za proizvodna zanimanja. No, kako ističe Mijo Matošević, ravnatelj Industrijsko-obrtničke škole Nova Gradiška, nisu problem samo kvote. Naime, niti postojeća slobodna mjesta za neka zanimanja već se godinama ne mogu popuniti, jer nema prijavljenih učenika. - U našoj školi u metalskim zanimanjima kvote su popunjene, koliko ima mjesta toliko upisujemo. Jednako je dobar odaziv za kuhare i konobare, posebno zato što imamo odličnu suradnju s hotelima Valamar Riviera koji daje stipendije našim učenicima. Tako imamo tridesetak učenika koji od Valamara dobivaju po 1.200 kuna mjesečne stipendije, s tim da onda kod njih odrade i stručnu praksu, a nakon završetka školovanja imaju obvezu raditi u Valamaru onoliko sezona koliko su godina primali stipendiju. Međutim, mi ne želimo biti škola za zanimanja koja odlaze raditi u druge županije, pa i zemlje, nego želimo obrazovati za zanimanja koja trebaju u našoj županiji, a to su metal i drvo na kojima se zasniva gospodarstvo u županiji.

Ravnatelj Matošević dodaje kako škola ima dobru suradnju s tvrtkama u Industrijskom parku, koje također učenicima nude stipendije i posao. Međutim, veli: - Mi možemo planirati upis većeg broja učenika u zanimanja za koje naše tvrtke iskažu potrebu, imamo kapaciteta, prostora, opremljene učionice praktične nastave, nastavnike... Možemo povećati i broj CNC operatera te montera i obrađivača rezanjem i deformacijom kojih treba u cijeloj županiji, no pitanje je hoćemo li ih dobiti. Ključni su roditelji koji djecu radije usmjeravaju u četverogodišnja zanimanja, dijelom i jer se boje da će učenici s ovim zanimanjima imati slabije plaćene poslove.

Dugogodišnja suradnja s industrijom

Ravnatelj slavonskobrodske Industrijsko-obrtničke škole Luka Mladinović također kaže da su sva zanimanja za koja se može obrazovati u ovoj školi deficitarna. Iznimka su tehnički crtači gdje se prije dvije godine nije upisao ni jedan učenik, pa lani nisu ni dobili dozvolu za upis, dok se fotografi još snalaze na tržištu rada. I ova je škola spremna povećati kvote za pojedina zanimanja koja su potrebna industriji i obrtu, pa i prilagođavati kvote sukladno potrebama tržišta rada. Međutim, i oni osjete konkurenciju četverogodišnjih škola kao i sveukupno manji broj učenika. Ravnatelj Mladinović upravo je ovih dana bio na stručnom skupu „Uloga ravnatelja srednje strukovne škole u strategiji razvoja škole“, na kojem se žestoko raspravljalo i o ovoj temi. S jedne strane, od ravnatelja se traži da povećaju promociju i tako privuku veći broj učenika u strukovne škole, ali oni su svjesni da učenik, dok god može upisati četverogodišnju, neće u trogodišnju školu. Sustav bi trebao to dovesti u ravnopravan položaj, ali i preispitati koliko se programi poklapaju odnosno koliko su konkurencija jedan drugome. Industrijsko-obrtnička škola u Slavonskom Brodu od samoga utemeljenja uspješno surađuje s gospodarstvom, prvenstveno tvrtkama iz sustava Đure Đakovića, pa svoje programe nastoji prilagoditi njihovim potrebama. Suradnja je sada usmjerena i na to da se učenici u školi obučavaju ne samo za zanimanja i poslove koji su gospodarstvu potrebni nego i na strojevima na kojima će raditi kad se zaposle, tako da budu odgovarajuće osposobljeni kako bi odmah mogli zauzeti svoje mjesto u radnom procesu. To će se postići kroz Centar kompetencija kojemu je na čelu slavonskobrodska Tehnička škola, dok su obje industrijsko-obrtničke škole partneri.

Stolari i tapetari traženi u cijeloj Hrvatskoj

- Na Zavodu za zapošljavanje 2016. bilo je otvoreno 106 natječaja, od raznih poslodavaca, za zanimanje tapetara, a mi te školske godine nismo upisali nijednog tapetara. Svaki naš učenik koji se obrazuje za tapetara "pokriven" je stipendijom koju daje Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta - ističe ravnateljica Obrtničke škole Anita Holub, dodajući da učenici ove škole dobivaju stipendije i od samih obrtnika odnosno gospodarstvenika. - Mesnica Bebrinka daje našim mesarima tisuću kuna stipendije mjesečno, imaju topli obrok kad su na praksi, a u klaonicu na praksu ih voze taksijem! Odmah po završetku školovanja dobiju posao s prvom plaćom koja je oko 6.000-6.200 kuna mjesečno. Toliko u našoj školi ima profesor s 15 godina staža. Ne znam kako roditelji to ne shvaćaju - kaže ravnateljica Holub, te ističe da nisu sva djeca za to da nastave obrazovanje na visokim školama, nego da treba njegovati tu šarolikost i omogućiti svima da rade i nađu svoje mjesto u društvu. U školu dolaze i proizvođači jahti kojima trebaju tapetari, stolari kojima trebaju mladi radnici... ali djeca, odnosno roditelji ne pokazuju interes za ova zanimanja. Škola je organizirala i promociju prema roditeljima osmaša, a kao i druge škole ima i Dan otvorenih vrata gdje dolaze osmaši kako bi se upoznali s ponuđenim zanimanjima, vidjeli praktikume, čuli iskustva učenika.

(više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

30.11.2018.
Posavska Hrvatska

Tehnička škola Slavonski Brod

Proslavili 70. rođendan

Školstvo : Proslavili 70. rođendan

Sedam desetljeća u obrazovanju mladih radnika i stručnjaka na području strojarstva dalo je vidljive rezultate

Tehnička škola Slavonski Brod 23. studenoga je proslavila svoj 70. rođendan! Tim su povodom priredili dva središnja programa, te je u dvorani Glazbene škole Slavonski Brod, u suradnji s Europskom komisijom, EDIC-om Slavonski Brod i EDIC-om Osijek, upriličen Dijalog s građanima, na kojem su središnje teme bile izazovi obrazovanja u europskoj budućnosti.

Svečani koncert najljepših mladih glasova Hrvatske, kao umjetnički vrhunac proslave svoga jubileja, Tehnička škola priredila je u prepunoj Kazališno-koncertnoj dvorani, gdje su slavljenicima čestitali zamjenik gradonačelnika Hrvoje Andrić, župan Danijel Marušić i pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo. Kroz sedam desetljeća, istaknuto je, Tehnička škola odgojila je i obrazovala cijeli niz radnika i stručnjaka, a kroz neprestano usavršavanje rada i praćenje suvremenih kretanja kako u tehnologijama tako i u poučavanju, zaslužila je povjerenje da postane regionalni centar izvrsnosti u području strojarstva.

(više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)