Povezivanje nepovezivoga i krivo tumačenje činjenica
Ovih se dana puno govori o kravatama. To ne čudi jer je 18. listopada proglašen Svjetskim danom kravate. Taj se datum obilježava od 2008., kada je nacionalni Dan kravate u Republici Hrvatskoj proglasio Hrvatski sabor, kao spomen na 18. listopada 2003. godine, kada je neprofitna ustanova Academia Cravatica izvela spektakularnu umjetničku instalaciju i omotala golemu crvenu kravatu oko pulske Arene. Istraživala se i povijest kravate, pa je utvrđeno da su za njeno uvođenje u modu najzaslužniji Francuzi koji su tijekom Tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648.) kada su 1635. u Pariz, kao potpora francuskome kralju, stigle hrvatske postrojbe lake konjice. Dio tradicionalne odore hrvatskih konjanika (cavalerie), ističe se danas, bio je karakteristični rubac vezan oko vrata u čvor. Rupci su posebno do izražaja došli kada je francuski kralj Luj XIV. (Kralj Sunce) 1667. postojeće hrvatske satnije preustrojio u elitnu Regiment Royal Cravates (pukovniju Kraljevski Hrvati). Kažu da je i sam kralj uočio ovaj odjevni detalj te ga pretvorio modni dodatak nazvan à la croate (vezivanje „na hrvatski način”) što je kasnije postalo cravate (od naziva Croate, za Hrvate).
To nema nikakve veze s današnjim Brodom jer u vrijeme Tridesetogodišnjeg rata Slavonija je bila pod vlašću Osmanlija (Brod od 1536. do 1691., o čemu smo pisali ljetos).
Ono radi čega danas Brod nazivaju gradom kravate (Cravatten Statt) vezuje se uz vojnu kartu koja prikazuje stanje 1697. godine, šest godina nakon oslobađanja grada od Osmanlija, a u sklopu takozvanog Bečkog rata (zvan i Veliki rat za oslobođenje). Brod je u tom trenutku bio iznimno važan. Princ Eugen Savojski tu je smjestio svoje trupe upravo kako je naznačeno na karti koju potpisuje vojni kartograf François Nicolas Sparr de Benstorf. Tu je, na mjestu samoga grada naznačeno: Cravatten Statt. I ne, to ne znači Hrvatski grad, nego logorište (stacionar) lake konjice!
(više u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)