Kultura

12.5.2023.
Posavska Hrvatska

Srpsko prisvajanje dubrovačke književnosti

Zakonom o hrvatskom jeziku imat ćemo alat za obranu

Kultura : Zakonom o hrvatskom jeziku imat ćemo alat za obranu

Ogranak Matice hrvatske i Državni arhiv u Slavonskom Brodu prošloga su tjedna ugostili iznimno zanimljivoga i obaviještenoga predavača, prof. dr. sc. Marija Grčevića, koji je govorio o važnoj temi za hrvatsku budućnost: „Srpsko prisvajanje dubrovačke književnosti”

Možda će se nekome činiti nevažnim da srpska znanost i politika i danas na mala vrata nastoje prisvojiti dubrovačku renesansnu i baroknu književnost, ali to se i te kako može odraziti na hrvatsku sadašnjost i budućnost, ukazao je dr. Grčević. On je pokazao izvore i razvoj teze sredinom devetnaestog stoljeća, ali i argumente koji ju izravno i nedvojbeno pobijaju, te ukazao kako se ona ponovno budi i ulazi u temeljne dokumente susjedne nam države: Slovo o srpskom jeziku (1998.), edicija „Deset vekova srpske književnosti” (2020.-), Zakon o kulturnom nasleđu (2021.) te Deklaracija o granicama srpskog jezika (2022.). Zanimljivo je da je prije četvrt stoljeća „Slovo” naišlo na otpor među uglednim srpskim znanstvenicima i institucijama, a danas „Deklaraciju” – koja je zapravo prepisano „Slovo” – potpisuju relevantne ustanove i time postaje službeni stav Republike Srbije. Naravno, na sve ovo se u Hrvatskoj reagiralo ali, kako ističe Grčević, to je jedan od argumenata zašto je važno donijeti Zakon o hrvatskom jeziku. Ne radi se o tome da će se zakonom propisivati neki isključivo hrvatski pravogovor i pravopis i da će biti progonjeni ili kažnjavani oni koji ga se ne drže. Zakonom će biti propisano i tko su institucije koje se o hrvatskom jeziku trebaju brinuti. Tako nam neke stvari neće proći ispod radara i znat će se tko i kako treba braniti hrvatsko nacionalno-jezično pitanje u međunarodnim okvirima. Naveo je intrigantan i važan primjer: pitanje ISO norme. ISO je međunarodna organizacija za normizaciju, čija je članica i Republike Hrvatska, a koja donosi i ISO oznake za jezike. Prilikom prvog donošenja ISO norme za jezike, 1988. godine, za vrijeme socijalističke Jugoslavije, hrvatski je jezik dobio oznaku pod svojim imenom. Tada su bili navedeni i srpski i srpsko-hrvatski jezik. Istodobno rađeni jugoslavenski standard nije tada priznavao hrvatski kao zasebni jezik. Danas u tom međunarodnom tijelu za normizaciju Republiku Hrvatsku zastupa Hrvatski zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. Prije dvije godine, u ISO normi 639, kao zaseban slavenski jezik, neovisan o hrvatskom, priznat je čakavski. Paralelno je zatraženo i priznavanje kajkavskoga kao jezika. Također je i moliško-hrvatski dobio status zasebnoga slavenskog jezika pod nazivom moliško-slavenski. O tome ne bismo znali da početkom ove godine neki nisu tražili da se uz talijanski i hrvatski u nekim dijelovima kao službeni jezik uvede i čakavski. Jednako je tako sada otkriveno da je 2017. u ISO sustavu hrvatski stavljen u kategoriju srpsko-hrvatskoga kao makrojezika! Dakle, ono što je izboreno 1988., dok nije bilo samostalne Hrvatske i nismo imali svoja tijela, danas gubimo a da to i ne znamo jer – nitko nije nadležan.

- Država Hrvatska, kao država većinski hrvatskoga naroda, Zakonom o hrvatskom jeziku se obvezuje s demokratski izabranim predstavnicima kroatističke struke – kroz Vijeće za hrvatski jezik – skrbiti o razvoju hrvatskoga jezika, hrvatskoga nazivlja i provedbi samoga zakona koji, među ostalim predviđa izradu nacionalne jezične strategije, s ciljevima koji se donose u Saboru. Vijeće za hrvatski jezik bit će prvo javno tijelo ikada osnovano u Hrvatskoj, kojem se netko može obratiti ako ima problem vezan uz službenu i javnu uporabu hrvatskoga jezika – istaknuo je prof. dr. sc. Mario Grčević, koji je sudjelovao u izradi nacrta Zakona i uvjeren je da je sadašnji prijedlog pravilno postavljen i da će proći kroz propisanu zakonsku proceduru i prihvaćen.

 

Posavska Hrvatska : Otkrivanje brodske dionice Jerolima Miše
Otkrivanje brodske dionice Jerolima Miše

Izložbom „Na prekretnici. Jerolim Miše i Slavonski Brod” predstavljena je i u kontekst stavljena važna dionica u umjetničkom i privatnom životu velikog hrvatskog slikara Jerolima Miše koja se dogodila u Slavonskom Brodu prije stotinu godina

Posavska Hrvatska : „Brodski svjetionici”
„Brodski svjetionici”

Kroz 45 razgovora s ukupno 75 sugovornika koji su na ovaj ili onaj način obilježili drugu polovicu dvadesetog i početak 21. stoljeća u Slavonskom Brodu, stvorena je slika grada u posljednjih pola stoljeća i više. Zabilježene su mijene, nastojanja, nadanja, uspjesi i poneko razočaranje, zabilježen je rast i razvoj, zabilježena je povijest

Posavska Hrvatska : „Žaba”
„Žaba”

Kompletna ekipa Satiričkog kazališta mladih uspješno je odgovorila izazovu ove suvremene psihološke drame, a mladi su glumci vjerno tumačili iskustva koja (nasreću) ne mogu imati i postigli ono što je još Aristotel isticao kao najveću vrijednost – da iz kazališta izađemo bolji nego što smo bili prije predstave. Stoga, nije pretjerano reći, bit će to još jedna uspješnica Satiričkog kazališta mladih

Posavska Hrvatska : Ivanin Brod pun djece, bajki i priča
Ivanin Brod pun djece, bajki i priča

Raznoliko, šareno, zanimljivo, inspirativno... baš kako priliči velikoj književnici i djeci za koju je stvarala

Posavska Hrvatska : Dani Andrije Štampara
Dani Andrije Štampara

Deveti znanstveni skup „Dani Andrije Štampara” proteklog su vikenda u Slavonskom Brodu organizirali Hrvatski liječnički zbor i Opća bolnica dr. Josipa Benčevića na temu „Štamparova ideologija i njeni protivnici – jučer, danas, sutra”

Posavska Hrvatska : Nove knjige za slavonsku povjesnicu
Nove knjige za slavonsku povjesnicu

Raznovrsna i plodna izdavačka djelatnost slavonskobrodske Podružnice od velikog je značaja svim istraživačima i građanima koje zanima prošlost Slavonije, Srijema i Baranje

Posavska Hrvatska : Ovo nema nitko na svijetu!
Ovo nema nitko na svijetu!

Neizostavan dio Šokačke rapsodije su glazbenici iz Brodsko-posavske županije

Posavska Hrvatska :  „Dvije priče o Davoru”
„Dvije priče o Davoru”

Prvi televizijski dokumentarni film o HPD "Davor" u njegovoj stoljeće i pol dugoj povijesti

Posavska Hrvatska : „Perle krunice” Marijana Balena
„Perle krunice” Marijana Balena

„Perle krunice”, poetska je knjižica Marijana Balena, liječnika, pripovjedača, glumca amatera, pisca za djecu... vjernika iz srca, a koja na svojih stotinjak stranica sadržava 39 pjesama i još jednu - Križni put, s uvodom i epilogom

Posavska Hrvatska : Vratio se „Becić” i otvoren vinski podrum
Vratio se „Becić” i otvoren vinski podrum

Nakon obnove kuće Brlić i otvaranja Interpretacijskoga centra Ivane Brlić-Mažuranić, dvorana u prizemlju („veliki Becić”) dobiva svoju kulturnu i kultnu namjenu izložbenoga prostora, a ada je otvoren i vinski podrum kao novo mjesto za komorne programe u Slavonskom Brodu

Posavska Hrvatska : Vino kao spona kroz povijest
Vino kao spona kroz povijest

Međuarhivska izložba prikazuje temu vinogradarske tradicije kao jedinstvenu regionalnu cjelinu kroz arhivsku građu koju čuva šest arhiva

Posavska Hrvatska : Prvonagrađena Milica Tomljenović
Prvonagrađena Milica Tomljenović

Uspješno je završen i peti natječaj za kratku humorističnu priču „klUPKO smijeha”. Najbolje su priče Milice Tomljenović, Vedrane Subotić i Jasne Kuzmanović, a pohvaljene su i priče Natalije Demirović te Denisa Peričića

Posavska Hrvatska : Sve je počelo s rukama...
Sve je počelo s rukama...

Događanja je bilo „bezbroj”

Posavska Hrvatska : Noć muzeja privukla preko pet tisuća posjetitelja!
Noć muzeja privukla preko pet tisuća posjetitelja!

* Državni arhiv u Slavonskom Brodu 116 * Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda u sva tri prostora 1909 posjetitelja * Gradski muzej Nova Gradiška 238 * KulTura Broda oko 50 * Lovački muzej oko 400 * Muzej Brodskog Posavlja 1225 * Muzej tambure oko 400 * Palača Radosavljević/Golubić oko 300 * Spomen-galerija Ivana Meštrovića 150 posjetitelja * Stalni postav Industrije „Đuro Đaković” oko 200 * Zavičajna zbirka Stari Slatinik 117 *

Posavska Hrvatska : Vrijedan prilog poznavanju naše prapovijesti
Vrijedan prilog poznavanju naše prapovijesti

Mač iz kasnog brončanog doba, nađen negdje u Savi kod Slavonskog Šamca, izrađen je vjerojatno negdje na području južne Njemačke ili zapadne Austrije oko 1300-1200 godina prije Krista. Očuvao ga je savski mulj, pronađen je prije više od stotinu godina i sada je dospio u Muzej

Posavska Hrvatska : Iz Slavonskog Broda u svijet
Iz Slavonskog Broda u svijet

Dobitna kombinacija

Posavska Hrvatska : Taktilna galerija za potpuni doživljaj umjetnosti
Taktilna galerija za potpuni doživljaj umjetnosti

Skulpture „Komad mora”, „Puna kapa svega” i „Brodovi” javnosti će biti dostupne u Galeriji Ružić od 27. siječnja 2023., kada će u programu u Noći muzeja biti predstavljene na izložbi uz radove polaznika likovnih radionica za osobe s invaliditetom u sklopu projekta „Vidim, čujem, osjećam umjetnost”

Posavska Hrvatska : Lijepo li je kad se narod smije
Lijepo li je kad se narod smije

Dva sata smijeha uz obilje peripetija iz pera pučkih pisaca u tumačenju pučkih glumaca ispunilo je prošle prvu subotnju večer 2023. u Sikirevcima

Posavska Hrvatska : Pjesnici i glazbenici pjesniku
Pjesnici i glazbenici pjesniku

Glazbeno-pjesnički program u Gradskoj knjižnici bio je još jedna prilika za sjećanje, ali i nove poglede na stvaralaštvo pjesnika, književnog povjesničara i esejista Vladimira Rema