Kultura

12.5.2023.
Posavska Hrvatska

Srpsko prisvajanje dubrovačke književnosti

Zakonom o hrvatskom jeziku imat ćemo alat za obranu

Kultura : Zakonom o hrvatskom jeziku imat ćemo alat za obranu

Ogranak Matice hrvatske i Državni arhiv u Slavonskom Brodu prošloga su tjedna ugostili iznimno zanimljivoga i obaviještenoga predavača, prof. dr. sc. Marija Grčevića, koji je govorio o važnoj temi za hrvatsku budućnost: „Srpsko prisvajanje dubrovačke književnosti”

Možda će se nekome činiti nevažnim da srpska znanost i politika i danas na mala vrata nastoje prisvojiti dubrovačku renesansnu i baroknu književnost, ali to se i te kako može odraziti na hrvatsku sadašnjost i budućnost, ukazao je dr. Grčević. On je pokazao izvore i razvoj teze sredinom devetnaestog stoljeća, ali i argumente koji ju izravno i nedvojbeno pobijaju, te ukazao kako se ona ponovno budi i ulazi u temeljne dokumente susjedne nam države: Slovo o srpskom jeziku (1998.), edicija „Deset vekova srpske književnosti” (2020.-), Zakon o kulturnom nasleđu (2021.) te Deklaracija o granicama srpskog jezika (2022.). Zanimljivo je da je prije četvrt stoljeća „Slovo” naišlo na otpor među uglednim srpskim znanstvenicima i institucijama, a danas „Deklaraciju” – koja je zapravo prepisano „Slovo” – potpisuju relevantne ustanove i time postaje službeni stav Republike Srbije. Naravno, na sve ovo se u Hrvatskoj reagiralo ali, kako ističe Grčević, to je jedan od argumenata zašto je važno donijeti Zakon o hrvatskom jeziku. Ne radi se o tome da će se zakonom propisivati neki isključivo hrvatski pravogovor i pravopis i da će biti progonjeni ili kažnjavani oni koji ga se ne drže. Zakonom će biti propisano i tko su institucije koje se o hrvatskom jeziku trebaju brinuti. Tako nam neke stvari neće proći ispod radara i znat će se tko i kako treba braniti hrvatsko nacionalno-jezično pitanje u međunarodnim okvirima. Naveo je intrigantan i važan primjer: pitanje ISO norme. ISO je međunarodna organizacija za normizaciju, čija je članica i Republike Hrvatska, a koja donosi i ISO oznake za jezike. Prilikom prvog donošenja ISO norme za jezike, 1988. godine, za vrijeme socijalističke Jugoslavije, hrvatski je jezik dobio oznaku pod svojim imenom. Tada su bili navedeni i srpski i srpsko-hrvatski jezik. Istodobno rađeni jugoslavenski standard nije tada priznavao hrvatski kao zasebni jezik. Danas u tom međunarodnom tijelu za normizaciju Republiku Hrvatsku zastupa Hrvatski zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. Prije dvije godine, u ISO normi 639, kao zaseban slavenski jezik, neovisan o hrvatskom, priznat je čakavski. Paralelno je zatraženo i priznavanje kajkavskoga kao jezika. Također je i moliško-hrvatski dobio status zasebnoga slavenskog jezika pod nazivom moliško-slavenski. O tome ne bismo znali da početkom ove godine neki nisu tražili da se uz talijanski i hrvatski u nekim dijelovima kao službeni jezik uvede i čakavski. Jednako je tako sada otkriveno da je 2017. u ISO sustavu hrvatski stavljen u kategoriju srpsko-hrvatskoga kao makrojezika! Dakle, ono što je izboreno 1988., dok nije bilo samostalne Hrvatske i nismo imali svoja tijela, danas gubimo a da to i ne znamo jer – nitko nije nadležan.

- Država Hrvatska, kao država većinski hrvatskoga naroda, Zakonom o hrvatskom jeziku se obvezuje s demokratski izabranim predstavnicima kroatističke struke – kroz Vijeće za hrvatski jezik – skrbiti o razvoju hrvatskoga jezika, hrvatskoga nazivlja i provedbi samoga zakona koji, među ostalim predviđa izradu nacionalne jezične strategije, s ciljevima koji se donose u Saboru. Vijeće za hrvatski jezik bit će prvo javno tijelo ikada osnovano u Hrvatskoj, kojem se netko može obratiti ako ima problem vezan uz službenu i javnu uporabu hrvatskoga jezika – istaknuo je prof. dr. sc. Mario Grčević, koji je sudjelovao u izradi nacrta Zakona i uvjeren je da je sadašnji prijedlog pravilno postavljen i da će proći kroz propisanu zakonsku proceduru i prihvaćen.

 

Posavska Hrvatska : Puls / otvoreni prostor
Puls / otvoreni prostor

Samostalna izložba Ivane Kutuzović u Muzeju Brodskog Posavlja

Posavska Hrvatska : Sva ljubavi mi Isuse!
Sva ljubavi mi Isuse!

Dvadeset sedma smotra crkvenog pučkog pjevanja održana opet u Srednjem Lipovcu

Posavska Hrvatska : Igra kolo u dolu i ladu
Igra kolo u dolu i ladu

Najljepši u nošnji bili su Marko Bradašić iz Opatovca i Marija Karalić iz Starih Perkovaca, a najljepšu zapregu imao je Branislav Ćorić iz KU Slavonija

Posavska Hrvatska : Otvorenje uz spektakularno gostovanje
Otvorenje uz spektakularno gostovanje

Kazališno-koncertna dvorana Ivane Brlić-Mažuranić Brođanima kroz nepuna dva mjeseca na 36. Brodskom glazbenom ljetu pripremila sedamnaest glazbenih programa

Posavska Hrvatska : Koncert Ane Rucner i radionica izrade nakita
Koncert Ane Rucner i radionica izrade nakita

Nakon obnove i dogradnje, dovršen je i muzejski atrij te zapadno krilo u kojem će biti muzejske radionice

Posavska Hrvatska : Kulturni skandal bez presedana
Kulturni skandal bez presedana

Nedostojna skrb o posljednjem počivalištu velike umjetnice

Posavska Hrvatska :  „Bljesak”!
„Bljesak”!

Izložba uz tridesetu obljetnicu slavne oslobodilačke akcije, ali i uz Dan Brodsko-posavske županije te ususret Međunarodnome danu muzeja

Posavska Hrvatska : Mia Slavenska se vratila kući!
Mia Slavenska se vratila kući!

Od sada se u rodnom gradu Mije Čorak Slavenske nalazi zavidna zbirka originalnih i raritetnih fotografija, izvornih plakata, umjetničkih slika, dokumenata i pisma, po kojima će imati trajno mjesto među nama

Posavska Hrvatska : Knjige, životinje, ljudi i mnoštvo doživljaja
Knjige, životinje, ljudi i mnoštvo doživljaja

Noć knjige u Brodsko-posavskoj županiji je i ove godine obilovala raznolikim i zanimljivim programima koji su okupili brojne posjetitelje

Posavska Hrvatska : Bajke su...
Bajke su...

Pedeset i pet godina (od Ivaninih 151) Slavonski Brod Slavi Ivanu Brlić-Mažuranić i svijet pun čudesa i pouka koje je stvorila za djecu

Posavska Hrvatska : Lutke i glumci iza scene
Lutke i glumci iza scene

Slavonski Brod kroz dva dana bio hrvatsko središte lutkarstva i kazališta za djecu

Posavska Hrvatska : Plave kute idu na more
Plave kute idu na more

Početkom tjedna u Gradskoj knjižnici predstavljena je knjiga „Plave kute idu na more. Svakodnevica radnika u Hrvatskoj tijekom druge polovice 20. stoljeća na primjeru tvornice Đuro Đaković“

Posavska Hrvatska :  Čarape
Čarape

* Dio tradicijske radne i svečane nošnje, svakodnevni predmet, a neizmjerno bogatstvo

Posavska Hrvatska : Milica je preživjela!
Milica je preživjela!

Sedmi, jubilarni put, u dvorani Gradske knjižnice Slavonski Brod, dodijeljene su nagrade za najbolju humorističnu, smiješnu priču!

Posavska Hrvatska : „Vidljivi i nevidljivi” diljem županije
„Vidljivi i nevidljivi” diljem županije

Jubilarna „Noć muzeja” u Brodsko-posavskoj županiji, u 18 prostora, u pet mjesta, privukla je 6.907 posjetitelja

Posavska Hrvatska : Uzgoj ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja
Uzgoj ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja

Mudrosti i umijeća vezane za bilje koje je prikupio kroz život, profesor Ibrahović konačno je stavio i među korice

Posavska Hrvatska : Sikirevci se tresli od smijeha
Sikirevci se tresli od smijeha

Eva Janeš i Marko Šimić, najbolja glumica i glumac Smotre pučkih igrokaza 2025.

Posavska Hrvatska : Još jedna vrijedna zbirka obiteljske korespondencije
Još jedna vrijedna zbirka obiteljske korespondencije

Radi se o nastavku objavljivanja rukopisne ostavštine Ivane Brlić, nakon što su u prve četiri knjige objavljena sva njena tiskana djela, a u petoj opsežna bibliografija

Posavska Hrvatska : Književni nasljednici
Književni nasljednici

U Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, koja danas čuva ostavštinu književnika, književnog povjesničara i urednika Vladimira Rema (4. prosinca 1927. - 22. kolovoza 2011.), 11. prosinca održan je program sjećanja „Pjesnici i glazbenici pjesniku”