Kultura

28.9.2019.
Posavska Hrvatska

Elizabeth Horta Correa, međunarodna istraživačica sunčane čipke

Samo u Hrvatskoj sunčana čipka nalazi se na seljačkoj nošnji

Kultura : Samo u Hrvatskoj sunčana čipka nalazi se na seljačkoj nošnji

Gospođa Elizabeth Horta Correa, koja živi u gradu Altibaia u blizini São Paula u Brazilu prije petnaestak godina "otkrila" je sunčanu čipku. Istu onu vrstu čipke koju vješto izrađuju motivalje u Sikirevcima i okolici, a koja je u prvoj polovici dvadesetog stoljeća bila vrlo cijenjena i Brazilu. Vremena se mijenjaju, ručno rađenu čipku odavno su već počele zamjenjivati čipke izrađene strojem, a zatim su i jedna i druga vrsta pomalo potisnute iz uporabe. Tako se i čipkarsko umijeće počelo gubiti a sačuvano je samo zahvaljujući rijetkim entuzijastima. Među njima je danas i gospođa Horta Correa koja je prošloga tjedna boravila u Brodsko-posavskoj županiji, gdje je posjetila Sikirevce i Slavonski Brod kako bi doznala više o našoj tradiciji izrade sunčane čipke - motiva, jednog od kulturnih dobara Republike Hrvatske.

- U posljednjih desetak godina putujem svijetom gdje god se radi sunčana čipka. Ne znam još kamo će ma ta istraživanja i putovanja odvesti, ne znam gdje je kraj. Moje zanimanje se neprestano povećava, jer uviđam koliko se ova čipka raširila i koliko je posvojena u različitim sredinama - počela je svoju priču ova energična Brazilka i nastavila: - I sama izrađujem sunčanu čipku, a počela sam ju raditi prije petnaestak godina zato što ju u mom kraju više nitko ne radi. Učim i tražim predloške u starim knjigama, priručnicima... to su neprestani pokušaji i pogreške, ali to je jedini način, jer mi nema tko pokazati. Nije to lako, jer radim, pa mi za sunčanu čipku ostaje malo slobodnog vremena.

Tehnika ista, nazivi slični u cijelom svijetu

Elizabeth Horta Correa po zanimanju je pravnica no uz svoj posao nalazi vremena i za sunčanu čipku, ne samo za izradu nego još više za prenošenje umijeća njene izrade drugima putem radionica koje vodi.

- U Brazilu se sunčana čipka radi istom tehnikom, na sličnim drvenim okvirićima, ali primjena je drugačija nego u Hrvatskoj. Kao aplikacija na nošnji sunčana čipka primjenjuje se samo u Slavoniji. Vi je dosta imate na nošnjama, a kod nas se više koristila za kućanski tekstil, u obliku miljea, stolnjaka, dakle kao ukras kuće, ne odjeće. Kod nas se radila od početka do sredine 20. stoljeća i onda je počela pomalo padati u zaborav. Kad sam je prije petnaest godina počela istraživati, na internetu se o sunčanoj čipki nije moglo naći baš ništa. Zato sam sve što sam izradila ovom čipkarskom tehnikom počela objavljivati na internetu i tako se pomalo stvorio krug zainteresiranih, sunčana čipka se počela oživljavati, najprije na internetu, a zatim smo počeli i s podučavanjem, tako da danas 2-3 moje učenice poučavaju druge ovoj čipkarskoj tehnici. Na žalost, nitko se od njih ne bavi stvarnom izradom čipke, nego rade samo pojedine elemente. Naime, čipka s Tenerifa je modularna i radi se motiv po motiv, a zatim se na čipkarskom jastučiću spaja, ponovno čipkarskom tehnikom, da bi se dobio neki uporabni predmet. I sama imam jako malo gotovih čipkarskih radova, jer ovo čime se bavim zahtijeva jako puno vremena. Vodim radionice na kojima podučavam izradu čipke, provodim istraživanja koja zahtijevaju puno putovanja. Izrada čipke je vrlo komplicirana, treba osmisliti dizajn, izraditi elemente, spojiti... za izradu jednog miljea treba i po tri mjeseca.

Otkako je u Muzeju Brodskog Posavlja prof. Zvonimir Toldi priredio izložbu na kojoj je upozorio na jedinstvenu sunčanu čipku, sikirevački motiv, te kroz postupak njene zaštite, poznato je kako se radi o čipki koja je putem modnih časopisa do nas stigla s Tenerifa. No tek nam gospođa Horta Correa otkriva njenu rasprostranjenost. - Ima je u Južnoj Americi. U Paragvaju još imaju dva grada u kojima se čipkarstvo njeguje. Tamo se ova čipka zove ñanduti, paučina, i izraz je paragvajske kulture i turistički simbol. Rade ju isključivo žene i to su jedina dva lokaliteta gdje čipka još ima ekonomsku dimenziju. U Venezueli se također radila, ali je u fazi zaborava. Tamo se zove Soles de Maracaibo. Očuvali su je samo zahvaljujući tome što vlada plaća učitelje koji podučavaju ovoj tehnici, ali se kao ekonomskom aktivnošću njome nitko ne bavi, radi se tek toliko da nije zaboravljena. U Brazilu je slično. U Portoriku se zove Soles de marachito, ali ju također gotovo nitko ne radi. Općenito, sunčanu čipku u svijetu radi tek nekoliko osoba. Nije više moderno i pomalo pada u zaborav. U Europi je slično. Čipkarstvo više nije ekonomska aktivnost kakva je bila u prošlosti. Na primjer, Španjolska je u prošlosti bila najvažniji proizvođač čipke, a danas se čipkarstvom bave samo u dva grada, Camariñas i Arenys de Mar.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske!)

Posavska Hrvatska : Puls / otvoreni prostor
Puls / otvoreni prostor

Samostalna izložba Ivane Kutuzović u Muzeju Brodskog Posavlja

Posavska Hrvatska : Sva ljubav mi Isuse!
Sva ljubav mi Isuse!

Dvadeset sedma smotra crkvenog pučkog pjevanja održana opet u Srednjem Lipovcu

Posavska Hrvatska : Igra kolo u dolu i ladu
Igra kolo u dolu i ladu

Najljepši u nošnji bili su Marko Bradašić iz Opatovca i Marija Karalić iz Starih Perkovaca, a najljepšu zapregu imao je Branislav Ćorić iz KU Slavonija

Posavska Hrvatska : Otvorenje uz spektakularno gostovanje
Otvorenje uz spektakularno gostovanje

Kazališno-koncertna dvorana Ivane Brlić-Mažuranić Brođanima kroz nepuna dva mjeseca na 36. Brodskom glazbenom ljetu pripremila sedamnaest glazbenih programa

Posavska Hrvatska : Koncert Ane Rucner i radionica izrade nakita
Koncert Ane Rucner i radionica izrade nakita

Nakon obnove i dogradnje, dovršen je i muzejski atrij te zapadno krilo u kojem će biti muzejske radionice

Posavska Hrvatska : Kulturni skandal bez presedana
Kulturni skandal bez presedana

Nedostojna skrb o posljednjem počivalištu velike umjetnice

Posavska Hrvatska :  „Bljesak”!
„Bljesak”!

Izložba uz tridesetu obljetnicu slavne oslobodilačke akcije, ali i uz Dan Brodsko-posavske županije te ususret Međunarodnome danu muzeja

Posavska Hrvatska : Mia Slavenska se vratila kući!
Mia Slavenska se vratila kući!

Od sada se u rodnom gradu Mije Čorak Slavenske nalazi zavidna zbirka originalnih i raritetnih fotografija, izvornih plakata, umjetničkih slika, dokumenata i pisma, po kojima će imati trajno mjesto među nama

Posavska Hrvatska : Knjige, životinje, ljudi i mnoštvo doživljaja
Knjige, životinje, ljudi i mnoštvo doživljaja

Noć knjige u Brodsko-posavskoj županiji je i ove godine obilovala raznolikim i zanimljivim programima koji su okupili brojne posjetitelje

Posavska Hrvatska : Bajke su...
Bajke su...

Pedeset i pet godina (od Ivaninih 151) Slavonski Brod Slavi Ivanu Brlić-Mažuranić i svijet pun čudesa i pouka koje je stvorila za djecu

Posavska Hrvatska : Lutke i glumci iza scene
Lutke i glumci iza scene

Slavonski Brod kroz dva dana bio hrvatsko središte lutkarstva i kazališta za djecu

Posavska Hrvatska : Plave kute idu na more
Plave kute idu na more

Početkom tjedna u Gradskoj knjižnici predstavljena je knjiga „Plave kute idu na more. Svakodnevica radnika u Hrvatskoj tijekom druge polovice 20. stoljeća na primjeru tvornice Đuro Đaković“

Posavska Hrvatska :  Čarape
Čarape

* Dio tradicijske radne i svečane nošnje, svakodnevni predmet, a neizmjerno bogatstvo

Posavska Hrvatska : Milica je preživjela!
Milica je preživjela!

Sedmi, jubilarni put, u dvorani Gradske knjižnice Slavonski Brod, dodijeljene su nagrade za najbolju humorističnu, smiješnu priču!

Posavska Hrvatska : „Vidljivi i nevidljivi” diljem županije
„Vidljivi i nevidljivi” diljem županije

Jubilarna „Noć muzeja” u Brodsko-posavskoj županiji, u 18 prostora, u pet mjesta, privukla je 6.907 posjetitelja

Posavska Hrvatska : Uzgoj ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja
Uzgoj ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja

Mudrosti i umijeća vezane za bilje koje je prikupio kroz život, profesor Ibrahović konačno je stavio i među korice

Posavska Hrvatska : Sikirevci se tresli od smijeha
Sikirevci se tresli od smijeha

Eva Janeš i Marko Šimić, najbolja glumica i glumac Smotre pučkih igrokaza 2025.

Posavska Hrvatska : Još jedna vrijedna zbirka obiteljske korespondencije
Još jedna vrijedna zbirka obiteljske korespondencije

Radi se o nastavku objavljivanja rukopisne ostavštine Ivane Brlić, nakon što su u prve četiri knjige objavljena sva njena tiskana djela, a u petoj opsežna bibliografija

Posavska Hrvatska : Književni nasljednici
Književni nasljednici

U Gradskoj knjižnici Slavonski Brod, koja danas čuva ostavštinu književnika, književnog povjesničara i urednika Vladimira Rema (4. prosinca 1927. - 22. kolovoza 2011.), 11. prosinca održan je program sjećanja „Pjesnici i glazbenici pjesniku”