U Hrvatskoj je ove godine kukuruz zasijan na 258.000 hektara i očekuje se da će biti proizvedeno oko 2,33 milijuna tona kukuruza, što je jedan posto više nego u 2019. godini kada je proizvedeno 2,29 milijuna tona. Prinosi su isti kao i prošle godine i ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi devet tona. Ovo je jedna od boljih godina za proizvođače kukuruza i u Brodsko-posavskoj županiji.
- Iako je kukuruz ove godine od same sjetve prolazio kroz stresna razdoblja prinosi su dobri jer poljoprivrednici koji siju ovu kulturu dugi niz godina znaju šta treba napraviti da bi ostvarili dobre prinose. Tijekom siječnja, veljače i ožujka nije bilo dovoljno oborina da se vlaga akumulira u tlu, ali sjetva je izvršena u agrotehničkim rokovima. Nakon toga nastupilo je hladno vrijeme i kukuruz je stao s rastom i razvojem, ali na njivama na kojima je napravljena dobra jesenska obrada, dobra osnovna i u proljeće startna gnojidba kukuruz je kasnije dostigao sve svoje faze razvoja - napominje Mato Nikolić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u Brodsko-posavskoj županiji.
Podsjeća da poljoprivrednik određuje mogućnosti za bolje prinose godinu prije, tako se ove jeseni razmišlja o prinosima za sljedeću godinu. I dok na vremenske i atmosferske prilike ne mogu utjecati, mogu utjecati na bolje prinose obradom tla, izborom hibrida, zaštitom i njegom usjeva. Iskustvo ovog agronoma pokazuje da se posljednjih 10 do 15 godina ranija sjetva pokazala boljom i kvalitetnijom: - Vremenske prilike, kako u Hrvatskoj tako i u okruženju, su se donekle promijenile i svaka ranija sjetva kukuruza daje veće i bolje prinose. Dok su početkom 90-ih godina prošlog stoljeća agrotehnički rokovi za sjetvu kukuruza bili od 10. do 25. travnja, pa sve do 1. svibnja, zadnjih desetak i više godina agrotehnički rokovi se pomiču i prema početku travnja, a neki poljoprivrednici sjetvu kukuruza obave i krajem ožujka, naravno ako vremenske prilike to dozvole.
Ljudski faktor najviše utječe na prinos kukuruza
Zašto se ranija sjetva pokazala boljom? - Zato što kukuruz uglavnom dobro podnosi niže temperature, a dogode li se kada on ponikne, on malo boluje, ali kasnije izađe na dobro. Zadnje vrijeme krajem lipnja i početkom srpnja dolazi sušno razdoblje, visoke temperature i ako kukuruz nije došao u fazu cvatnje i oplodnje zna se dogoditi da samo vanjski redovi budu oplođeni, a unutra bude dosta jalovih. Tako je bilo prije nekoliko godina kada su se poljoprivrednici jako iznenadili, pogotovo kod spremanja kukuruzne silaže gdje više od 60, 70 posto biljaka nije bilo oplođeno i prinos nije bio zadovoljavajući. Uglavnom, kukuruz je takva kultura gdje je čovjek jedan od najznačajnijih čimbenika u prinosu, dok kod pšenice i drugih kultura to već nije tako. Kukuruz se odavno sije na ovim prostorima i ljudi dobro poznaju tehnologiju i tehniku sjetve, obrade, kombajniranja i ljudski faktor je taj koji najviše utječe na prinos kukuruza, a prinosi posljednjih godina idu gore - odgovara viši stručni savjetnik Nikolić.
Ovu godinu ocjenjuje kao prosječnu jer su jako šaroliki prinosi kako u cijeloj Hrvatskoj tako i na području Brodsko-posavske županije, a poljoprivrednici s kojima smo razgovarali, Mato i Marin Blaževac iz Donje Bebrine, te Marko Đurković iz Gornje Bebrine zadovoljni su prinosima.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)