U Velikoj vijećnici županijske uprave u srijedu je održan okrugli stol projekta "Edukacija i osvješćivanje građana o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu". Projekt provodi Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Brodsko-posavske županije, a partneri su Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, Grad Slavonski Brod i CTR - Razvojna agencija Brodsko-posavske županije. Prezentacije o kakvoći zraka te obolijevanju stanovnika županije u razdoblju od 2005. do 2016. godine održali su Damjana Ćurkov i Sonja Vidič iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, Ivan Štivić, dr. med., i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije doc. prim. dr. sc. Ante Cvitković. Prema riječima pročelnice županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i skrb Klare Šćuke projekt je usmjeren ka informiranju građana i edukaciji kako postupati u situacijama kada je zrak na području Slavonskog Broda onečišćen, a Brodsko-posavska županija koordinira one koji provode aktivnosti te Državni hidrometeorološki zavod i županijski Zavod za javno zdravstvo.
Zrak druge kategorije
- Na temelju analize podataka o kvaliteti zraka na postajama u Slavonskom Brodu u 2017. godini kvaliteta zraka s obzirom na benzen, sumporovodik, dušikov dioksid, ozon i ugljikov monoksid je bila prve kategorije. S obzirom na lebdeće čestice i sumporovodik kvaliteta zraka bila je druge kategorije. U 2018. godini, na temelju nevalidiranih podataka, zaključci o kvaliteti zraka su isti - rekla je Ćurkov. Vidič je istaknula da je smanjenje koncentracije lebdećih čestica PM2,5 i PM10 odgovornost i nadležnost lokalne zajednice, a sumporovodika i ostalih hlapljivih spojeva odgovornost i države te Rafinerije Brod. Rješenja smanjenja koncentracija svih parametara moraju obuhvatiti promjenu ogrjeva u kućanstvima, kontrolu rada rafinerije te smanjenje onečišćenja u prometu eventualnim premještanjem graničnog prijelaza izvan grada.
- U suradnji s Ministarstvom zdravstva provodimo projekt prikupljanja i obrade anketnih upitnika te provedbe zdravstvene preglede kod po 250 ispitanika u blizini Rafinerije Brod, u Podvinju i Novoj Gradiški. Našli smo korelaciju, statistički pozitivnu ali slabu, između povećanog broja intervencija u danima povećanih koncentracija lebdećih čestica PM2,5 i PM10 te sumporovodika. Takvi su rezultati za 2016. godinu, za 2017. nismo ih potvrdili, ali ove godine ponovno se radi statistička obrada. Odrađeni su svi pregledi i podaci su na obradi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo - rekao je Cvitković. Dr. Štivić predstavio je zdravstvene pokazatelje na području županije od 2005. do 2016. godine prema kojima je prosjek u Brodsko-posavskoj županiji oko 850 muškaraca i oko 500 žena kojima je dijagnosticiran rak, dok u Slavonskom Brodu godišnje od raka oboli od 300 do 350 muškaraca i od 150 do 200 žena.
Lokalna akcija, državna inicijativa
Zamjenik župana Damir Mirković istaknuo je da mu je drago što je na neke od problema onečišćenog zraka ukazano iskreno i izravno, kako se Rafinerija Brod ne bi smatrala jedinim onečišćivačem zraka. Zamjenik gradonačelnika Hrvoje Andrić rekao je da gradska uprava radi na smanjenju emisije onečišćenja energetskom obnovom gradskih vrtića kao i prometnim rješenjima za povećanje protočnosti prometa u gradu, a ustrajat će u zahtijevanju povoljnijeg sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća.
- Procjena studije je da je 40 posto lebdećih čestica odgovornost druge strane Save dok je ostatak vjerojatno posljedica prometa, graničnog prijelaza i kućnih ložišta u Slavonskom Brodu. Posljednja gradonačelnikova izjava ide u tom smjeru da smo nakon četiri godine prihvatili da moramo lokalno djelovati u dijelu u kojem možemo, ne samo gradska uprava nego i ministarstvo te Vlada Republike Hrvatske, pa i čitava država - kazao je Mario Stipetić iz Sektora za zaštitu zraka tla i mora Ministarstva zaštite okoliša. Peter Tot-Đerd iz Građanske inicijative istaknuo je da Rafinerija Brod godišnje potroši do 150 tisuća tona mazuta za ložište i onečišćenje iz tog dijela postrojenja bit će do 70 posto manje nakon plinofikacije, sukladno izjavi ruskog veleposlanika Anvara Azimova, no bit će potrebno voditi računa da neiskorišteni mazut ne završi u okolišu.
Nakon plinofikacije ostaje problem tzv. procesnog onečišćenja koje se može riješiti samo modernizacijom rafinerije i ugradnjom filtera.