Žetva uljane repice, ozimog, jarog ječma i pšenice je završena. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koja ima samo podatke za ona gospodarstva koja su u sustavu potpora, žitaricama je u 2019. godini bilo zasijano 34.221,76 hektara u Brodsko-posavskoj županiji. Najviše je zasijano kukuruza na 14.816,42 hektara, a najmanje raži-jare na 1,25 hektara.
Provjerili smo kako su nepovoljni vremenski uvjeti u vrijeme sjetve, a zatim i kod klasanja utjecali na ovogodišnje prinose žitarica, te kakvi su rezultati žetve u Brodsko-posavskoj županiji.
Naime, nakon relativno suhe zime, kad su se očekivale proljetne oborine ožujak je bio ekstremno suh mjesec zbog čega priprema za sjetvu nije mogla na vrijeme početi, a onda su uslijedili travanj i svibanj s povećanom količinom oborina. Uz obilne kiše tijekom travnja i svibnja bilo je i olujnih vjetrova pa su ječam, pšenica polegli, a čak je bilo i presijavanja uljane repice.
Dio usjeva zaoran
- Uljana repica je razvijena ušla u zimu s dobrim sklopovima, dobro je prezimila i očekivao se dobar rezultat proizvodnje. U proljeće smo imali velikih problema sa štetnicima (repičin sjajnik i pipe) koji su postali rezistentni na postojeće insekticide što je rezultiralo slabijom cvatnjom i oplodnjom i u konačnici prinosom koji je se kretao od 800 kilograma po hektaru, na pojedinim tablama je bilo i do 1800-2000-2500, a rijetko gdje iznad 3000 kilograma. Jedan dio usjeva je i zaoran. Dakle, godina apsolutno nepovoljna za uzgajivače uljane repice - ističe Mladen Konjević, dipl. ing., viši stručni savjetnik u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Ispostava Nova Gradiška.
Napominje da je, kad je riječ o prinosima pšenice i ječma, godina bila puno pogodnija za uzgajivače ječmova. - S proljeća, s obzirom na sušno razdoblje, ječmovi nisu obećavali značajnije urode, međutim količine i raspored oborina tokom nalijevanja zrna rezultirale su prinosom i kvalitetom s kojom su i proizvođači i otkupljivači bili zadovoljni. Naš najveći otkupljivač ječma za potrebe proizvodnje slada, PPK Nova Gradiška otkupio je planiranih 60.000 tona sirovine iznimne kvalitete. Gdje god je poštivana agrotehnika prinosi su se kretali od 6 do 7 tona, pa i do 8 tona po hektaru. S obzirom na to da je u proizvodnji prisutna sada već treća generacija sortimenta ječma za potrebe proizvodnje slada zahtjevi za tehnologijom proizvodnje su sve veći (dvije obavezne zaštite fungicidom). Proizvođači koji su poštivali preporuke struke zadovoljni su i prinosom i kvalitetom - objašnjava viši stručni savjetnik Konjević.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)