Toplinski val koji traje i traje pomalo mrzovoljnima čini i one na odmoru na moru. A kišu su, mislim, poželjeli svi. Suša, visoke temperature koje su od 35 pa čak do 40 stupnjeva, izostanak oborina već nekoliko godina je konstanta tijekom srpnja i kolovoza. Dakako, sve se to loše održava na sve poljoprivredne kulture.
Smanjeni prinosi u ratarstvu
- Prati nas iznimno dug i izražen toplinski i sušni stres uslijed izrazito izraženih maksimalnih dnevnih temperatura koje u kontinuitetu prelaze 36° C uz sada već kronični nedostatak oborine. Na ovakve uvjete biljke nisu prilagođene posebno ne naše najzastupljenije ratarske kulture koje se u pravilu nalaze u kritičnim fenofazama. Najzastupljeniji je svakako kukuruz koji je u fazi nalijevanja zrna. Za razliku od prošle godine kada su visoke temperaturne sume u fazi svilanja rezultirale lošom oplodnjom, ove godine uglavnom je oplodnja relativno dobro prošla. Nakon oplodnje slijedi intenzivno nalijevanje zrna kao najkritičnije razdoblje. I upravo tada imamo ekstremne dnevne temperature u kontinuitetu koje su rezultirale djelomičnim, a na pojedinim lakšim tlima i potpunim odumiranjem cijele biljke, dakle prekidom vegetacije što se vizualno može zapaziti na terenu. U svakom slučaju ovakve ekstremne vremenske prilike nisu podneblje za uzgoj kukuruza i nažalost možemo očekivati već drugu godinu za redom značajno smanjenje prinosa koje neće opravdati sva dosadašnja ulaganja u proizvodnju – napominje Mladen Konjević, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik u Upravi za stručnu podršku razvoja poljoprivrede u Ispostavi Nova Gradiška.
Dodaje da je i soja u fazi intenzivnog nalijevanja zrna: - Isto tako naročito na lakšim pjeskovitijim tlima zapažamo odumiranje pojedinih zrna u mahuni, sušenje cijele mahune i propadanje cijelih biljaka. Nažalost, ovakvi vremenski uvjeti rezultirati će drastičnim smanjenjem prinosa soje.
Suncokret je biljka koja ima izraženo razvijen korijenov sustav koji crpi vlagu iz većih dubina nego ostale kulture, no i kod njega problem predstavljaju ekstremne dnevne temperature koje jednostavno onemogućavaju normalnu fotosintezu, naročito u vrijeme intenzivnog nalijevanja zrna. Posljedice toga vide se na tlima lakše strukture kao i na onim površinama gdje se vlaga tokom pripreme za sjetvu nije dovoljno konzervirala. Zapravo, kod svih kultura vidljiv je ovaj tehnološki nedostatak dubljeg zadiranja tanjuračom pred samu sjetvu koju inače treba izbjegavati.
Općenito je problem s kulturama koje se siju u proljeće, pa podsjeća kako na laganim tlima treba izbjegavati sjetvu proljetnih kultura ako se nastave ovakvi trendovi s toplinskim ekstremima.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)