Slavonski Brod

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada, a ovogodišnja tema je „Mentalno zdravlje na radnom mjestu”.

- Polovinu budnog stanja smo na radnom mjestu. Posao može biti izvor zadovoljstva, može nam dati samopouzdanje, osjećati da smo u nečemu dobri, dati nam svrhovitost, smisao, veliki dio našeg identiteta, ali može biti i izvor stresa, anksioznosti, može biti izvor psihičkih smetnji i pogoršavati postojeće psihičke smetnje – napomenula je Dubravka Ergović, prdsjednica Udruge za unapređenje mentalnog zdravlja „Vrapčići”.

Dodala je kako se zaštita odvija na nekoliko razina, od osiguravanja adekvatnih uvjeta rada do toga da moraju postojati jasne procedure tko što radi, kada i kako se radi, tko je odgovoran za koju razinu upravljanja, kolika je plaća, kada se isplaćuje, kada su odmori i mora biti jasan stav da je bilo kakva diskriminacija zabranjena.

- Mentalno zdravlje je važno i treba ga staviti u fokus, uvažavati zaposlenike, čuti što govore, omogućiti im posao koji neće biti ni pretežak da ih iscrpljuje, ali ni prelagan, odnosno takav kojim će iskazati svoje pune potencijale. Ozračje na poslu treba biti takvo da se zna da su svačije potrebe važne i da će biti uvažene i to uvijek mora ići od vrha, od vlasnika tvrtke, najviših rukovodećih struktura i spuštati se kroz sve razine. Menadžment mora intervenirati i vidjeti i kako riješiti sukobe ako ih ima, vidjeti koje su poteškoće i zbog čega dolazi do nesuglasica – podsjetila je predsjednica Ergović.

Kako bi podsjetili na sve to Udruga Vrapčići priredila je info-štand na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić, a učenici Srednje medicinske škole i Klasične gimnazije „Fra Marijan Lanosović” dijelili su letke građanima da osvijeste ljude o važnosti mentalnog zdravlja koje prožima svaku odrednicu našeg života.

Nacionalni dan multiple skleroze obilježava se 26. rujna, a Društvo multiple skleroze Brodsko-posavske županije svečani program organiziralo je na izletištu „Jezero Zeleno srce” u Slavonskom Brodu u zajedništvu s udrugama iz drugih dijelova Hrvatske, te susjednih zemalja.

- Druženja, upoznavanja, razmjena iskustava jedna je i od liječničkih preporuka za oboljele od multiple skleroze - napomenuo je predsjednik Društva Željko Pudić.

Dodaje kako su se posljednjih godina ipak neke stvari pokrenule nabolje za oboljele od multiple skleroze, prošle godine je donesen zakon, koji je dobar, ali još uvijek ima nedostataka na koje ukazuju i nastoje ih ispraviti: - Novi problem je s inkluzivnim dodatkom. Naime, kod vještačenja osobe s multiplom sklerozom često dobivaju treću razinu potpore, koja nije u skladu s njihovim stvarnim potrebama. Bolest se tretira kao kronična, ali se zanemaruje činjenica da je ona i tjelesno ograničavajuća. Zbog toga bi osobe s tjelesnim oštećenjima trebale ponovno biti procijenjene. Mi smo već podnijeli žalbe i idemo prema drugostupanjskim komisijama, nadajući se da ćemo uspjeti ispraviti ovu nepravdu.

Već nekoliko godina dobro surađuju s udrugom iz Srbije, predsjednica Udruženja „Moj Srem” iz Inđije Emilija Mihajlović oboljela je od MS-a prije 20 godina: - Tada nije bilo nikakvog lijeka, bili smo prepušteni sami sebi, a kad sam prije godinu dana dobila lijek moje se zdravstveno stanje znatno poboljšalo, bila sam na štakama, a sada samostalno hodam.

U sklopu programa obilježavanja tradicionalno su održana i zanimljiva, edukativna predavanja o klasičnim i alternativnim načinima liječenja, rehabilitacije, kao i o dezinformacijama i lažnim vijestima u medijima o zdravstvenim temama.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

„Što je ustvari uslužna djelatnost i kako ju definirati iz cipela klijenta – bilo da se radi o beauty biznisu, ugostiteljstvu, turističkim objektima, trgovini.... Svi mi koji radimo s ljudima trebamo znati što znači uslužiti i što klijent očekuje” i upravo je na ova pitanja odgovore na seminaru pod nazivom „Usluga je kraljica 21. stoljeća” u Obrtničkoj komori Brodsko-posavske županije dala Ivana Mišić Lokar iz SVIM tima.

Napomenula je da je važno pričati o financijama, cijenama, profitu, ali i istaknula da je pozadina dobrih rezultata i dobre slike financija prepoznati što je uslužnost: - Puno uslužnih djelatnosti, obrtnika s kojima se susrećemo govore da vremena nisu kao što su bila, da su teža, da su klijenti razmaženi, da se nikome ne može udovoljiti, da se puno više traži. Generalno, više rade nego što su prije radili, odnosno možda drugačije, zahtjevnije je za pružatelja usluga. Zašto? Zato što je velika konkurencija, a nisu se baš svi pripremili kako bi trebalo. Točno je da su društvo dosta raslojilo, ima onih koji nemaju dovoljno da si redovno i stalno priušte neke usluge, ali i onih koji imaju puno. Iskreno, sve uslužne djelatnosti imaju ciljnu skupinu klijenata, onih koji imaju dovoljno, a najviše onih koji imaju puno.

Treba znati što znači uslužiti

Na izjave obrtnika kako je kriza, ljudi nemaju novaca, odgovara: - Ako imamo takav stav, onda nikada nećemo moći zadovoljiti one koji imaju puno, a oni su nam klijenti. Svatko se treba sam motivirati, motivirati svoj tim okruženjem, možda putovanjem, šetnjom, biti kod nekoga tko je uslužan, napuniti se energijom. Uslužna djelatnost znači usluživati klijente, klijenti plaćaju uslugu. Objašnjava zatim kako to najbolje činiti: - Tako da procijenimo tko je ciljna skupina, što želi ta vrsta klijenata, trebamo ih prestati zvati razmaženima, ne smijemo razmišljati o njima da su neki loši ljudi jer imaju novac.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

TEPIH – Tkanje, Ekologija, Poučavanje, Inkluzija, Harmonija

Udruga „Regoč” u partnerstvu s Caritasom „Sveta Anastazija” iz Sremske Mitrovice provodi projekt pod nazivom „TEPIH - Tkanje, Ekologija, Poučavanje, Inkluzija, Harmonija”, a uvodna konferencija održana je prošloga petka, 20. rujna.

- Odavno smo se počeli baviti ekologijom, recikliranjem različitih materijala od kojih radimo nove stvari, koje dobiju novi značaj i novu uporabnu vrijednost i time čuvamo okolinu. Ove godine prvi put smo se prijavili na projekt Erasmus s Caritasom „Sv. Anastazija”. Drago nam je da ćemo ostvariti i nove kontakte, do sada nismo surađivali s udrugama iz Srbije i ovaj nam projekt otvara nove mogućnosti da se povežemo s ljudima koji se bave istom problematikom, s osobama s intelektualnim teškoćama, da razmijenimo iskustva koja će dobro doći i njima i nama – napomenula je na uvodnoj konferenciji mr. sc. Mirjana Jakovčev, predsjednica Udruge „Regoč”.

Vrijednost projekta je 60.000 eura, a provedba traje 12 mjeseci, od 1. rujna 2024. godine do 31. kolovoza 2025. godine. Ugovorno tijelo projekta je Agencija za mobilnost i programe Europske unije.

Osposobljavanje za rad na tkalačkom stanju i pomoćne poslove

- Planirani rezultati su da 12 osoba s intelektualnim ili mentalnim teškoćama stekne vještinu za rad na tkalačkom stanu ili pomoćne poslove pri tkanju, a 8 trenera će biti osposobljeno za rad na tkalačkom stanu i za poučavanje osoba s intelektualnim i mentalnim teškoćama, te će biti izrađeni neformalni programi osposobljavanja trenera za rad na poslovima tkanja i osposobljavanja za tkanje. U sklopu projekta bit će nabavljena dva velika i 12 stolnih tkalačkih stanova, te će biti provedeno 6 akcija prikupljanja stare odjeće za recikliranje, a bit će održane i dvije izložbe tkanih tepiha i uspostavljena suradnja s dvije strukovne škole, jednom iz Slavonskog Broda i jednom iz Sremske Mitrovice – istaknula je predsjednica Jakovčev.

Kristina Dragišić, koordinatorica Caritasa „Sv. Anastazija”, izrazila je zadovoljstvo partnerstvom na ovom projektu: - Usprkos tome što Caritas „Sv. Anastazija” postoji više od 20 godina nemamo toliko razgranat i širok spektar aktivnosti, ali zato smo ovdje da učimo.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

- Nikakva je ova je godina, počevši od vrućina do prodaje, u odnosu na prošlu godinu je kao nebo i zemlja, jedino što je prošle godine bilo strašno olujno nevrijeme. Ranije je sve, čak 20 dana, došlo ove godine, tako će ranije i proći, a prodaja je ništa, nula – govori Jozo Šimić iz Bukovlja.

I dok su mu prošle godine uslijed olujnog nevremena stradali plastenici, pa je plastenička proizvodnja povrća bila znatno lošija od onoga uzgojenog vani, ove godine je obrnuto: - Za zimnicu se rajčica još ne traži, veleprodajna cijena rajčice za kuhanje je 80 centi. Vanjska rajčica ide za zimnicu, a kako nema potražnje držimo je na grani zrelu, propada i kad se ubere omekanila je, bilo je i bacanja. Ne prodaje se najbolje, ne znam je li previše uvezeno ili sezona nije povukla. U Srbiji sade rajčicu za sezonu u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a kad se uveze, cijene padnu. Prošli tjedan je kilogram rajčice bio 1,50 euro, ova je 1,20 eura. Ova godina je stvarno loša, plastenička proizvodnja je totalno neisplativa koliko je tu rada. Da nije bilo ovoliko sunca i suše, paprika bi vani bila bolja. Sreća što je naša paprika kraj Glogovice pa nije problem za zalijevanje jer bez vode je nemoguće. Ove godine nije bilo kiše, prošla je bila kišovita i paprika je bila bolja. No, ova godina je takva, bit će nagodinu bolje.

Na klupama smo zatekli maline iz Nove Gradiške. - Imamo cjelogodišnju sortu pa ih beremo sve do listopada. Noga Gradiška nam je malo tržište, pa prodajemo i na slavonskobrodskoj tržnici. Na jutru površine imamo oko 4.000 sadnica. Supruga i ja smo ih posadili, zamislili kao obiteljski posao, ali je preraslo, pa imamo radnike koji okopavaju i beru jer malinu treba brati svaki dan. I njima škodi suša, navodnjavamo, ali nije to-to dok ne padne prava kiša. Crijevo kapa po sredini kap po kap, a maline imaju široki korijen pa je okolo suho. Velike žege su bile i plodovi su imali ožegotine, to je ono bijelo na ćošku, a i lišće i sama biljka je pretrpjela te ožegotine. Srijedom se ne kupuju baš toliko kao subotom, a što ne prodamo isti dan pravimo džem ili zaledimo pa kad ih se nakupi kuhamo džem – priča 27-godišnji Bruno Bušić. Prodaje mjericu od 250 grama malina po cijeni od 2,5 eura, tako da je kilogram 10 eura.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Gradom je 12. srpnja odjeknulo da se ruši „Gordona”, ruši se Florijan! I doista, kuća u Ulici svetog Florijana, ona koja je svojom specifičnom vizurom zaključivala Ulicu Ante Starčevića, sada je izbrisana s lica grada. I to na zahtjev Grada. Koji je vlasnik zgrade

Što će biti na mjestu ove kultne brodske građevine, koja tu stoji od daleke 1886., nije poznato. Zna se jedino da je Hrvatsko vijeće za kulturna dobra dalo privolu za rušenje objekta uz uvjet da, kada se tu bude nešto gradilo, ponovno bude postavljen kip svetoga Florijana.

U međuvremenu, izvoditelj radova rušenja, izvijestio je nadležne da je kip uklonjen i pohranjen. Postolje na kojem je stajao i ovaj i originalni kip (a koje je staro 211 godina), navodno, nije bilo moguće očuvati budući da je već ranije oštećeno. Jer ni o njemu vlasnik nije vodio brigu.

Tako je, eto, srušen krov i dom koji je čuvao kip svetog Florijana, zaštitnika grada Broda od 1813. godine.

A kome ćemo se sada i kako moliti da nas zaštiti od požara?

(više u tiskanom izdanju „Posavske Hrvatske”)

Robna kuća Vesna, smještena na najboljoj mogućoj lokaciji, nekadašnji pojam u trgovačkom svijetu ovog dijela Slavonije, već godinama propada, bez naznake da će se u skorije vrijeme nešto promijeniti. Prema zemljišnim knjigama, vlasništvo nad tim objektom ukupne površine 1.833 četvorna metra podijeljeno je između jedne privatne osobe (2/3) i jedne tvrtke (1/3), obje s adresom u Zagrebu.

Zub vremena čini svoje, Vesna iz dana u dan sve više nalikuje na kuću iz horor filmova, a prizor koji smo zabilježili ovih dana zaledio nam je krv u žilama. Nekoliko maloljetnika, vjerojatno u želji za istraživanjem nečega novog i uzbudljivog, popelo se na krov Vesne i tamo su, nimalo svjesni opasnosti koja vreba, šetali uz sam rub, dovikivali, razgledali...

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Ponovno se slavonskobrodski Poloj pokazao kao mjesto za sjajne događaje. Tradicionalno Otvoreno prvenstvo Slavonskog Broda, održano prošloga petka, okupilo je nekoliko tisuća posjetitelja i čak 74 natjecateljske ekipe. Svi sudionici potrudili su se skuhati odličan fiš paprikaš, kako bi došli u konkurenciju za osvajanje nagrada, ali su i počastili svoje prijatelje drugim specijalitetima pa se na stolovima našlo pržene i pohane ribe, šarana na štapu, usto i raznih roštiljskih majstorija, kao i neizostavnog kulina, kobasice, šunke slanine... Tijekom cijelog poslijepodneva mirisi uz kotlića i dim širili su se najljepšim izletištem, i kupači s plaže polako su izlazili iz Save i prilazili fiš majstorima koji su ih rado ugostili.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Radovi na izgradnji vanjskih rekreacijskih bazena u Slavonskom Brodu na Vijušu privode se kraju. Izgrađeni su novi bazeni, postavljeni zanimljivi uređaji koji će doprinijeti dječjem veselju, a zasigurno će i odrasli uživati u prskanju, polijevanju, spuštanju niz tobogan...

Projekt je tu ukupno vrijedan 4.543.991,16 eura s PDV-om, radovi su počeli 20. veljače ove godine, a rok za dovršetak bio je četiri mjeseca.

Novi sadržaji dobro su došli, bazenski kompleks dobit će nove zanimljive vodene površine i sve bi bilo dobro da ne postoji čuveni slavonskobrodski ali!

Ali, i ove nove bazene obilježava skandal.

Naime, bez bilo kakve odluke, bez poštivanja procedure, bez valjane suglasnosti, netko je odlučio oteti građanima Slavonskog Broda dio ceste, pa je površina prometnice Splavarske ulice odjednom postala upola manja, a ograda bazenskog kompleksa proširena je na taj dio ceste potpuno ilegalno!

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Stanovnici Naselja hrvatskih branitelja bili su jučer u gradskoj vijećnici kako bi od gradonačelnika Mirka Duspare zatražili zatvaranje odlagališta otpada Vijuš, te zaustavljanje izgradnje kompostane. Povrijedilo ih je što je gradonačelnik u radijskoj emisiji rekao kako se oni ne bune zbog odlagališta Vijuš, te su mu htjeli izravno reći da im je to veliki problem i pitali su ga odakle mu pravo da govori u njihovo ime.

- Mi tražimo da se odlagalište otpada Vijuš definitivno zatvori. Gradonačelnik nije dao odgovore kada bi to moglo biti, spominje Šagulje o kojima se govori već 15-ak godina, ali od toga za sada nema ništa – izjavio je nakon sastanka Dragan Pavić.

Gradonačelnik je čak rekao da je ovo politička akcija, ali oni kažu kako nemaju veze s akcijom Građanske inicijative, nego kao stanovnici naselja žele ukazati na problem i naći rješenje. Godinama trpe nepodnošljivi smrad, koji će biti i gori, budući da su im nove kazete neposredno uz kuće, a čagljevi, lisice, zmije i rojevi muha svakodnevno su u njihovim dvorištima.

Gradonačelnik je u ovom pomalo i neformalnom razgovoru s građanima bio prilično kontradiktoran u odgovorima i izjavama. Tako im je rekao da im on ne bi dodjeljivao placeve u tom naselju da je bio gradonačelnik tada, 1999. godine, na što su ga oni pitali kako je onda on sada dao Kući sretnih ciglica da tamo gradi novu zgradu u kojoj borave djeca bez roditeljske skrbi što smatraju zločinom.

Krivnju i odgovornost gradonačelnik za probleme odlagališta svaljivao je na Brodsko-posavsku županiju i ministarstva. Rekao je kako je država odredila zakon o zbrinjavanju otpada i da se mora imati prostor gdje će se odlagati otpad, za što su dozvolu dobili Vijuš i Davor. Podsjetili su stanovnici da su već prosvjedovali kad su počeli graditi nove kazete na Vijušu prije nekoliko godina, ali ništa se nije dogodilo nego se i dalje gradi pet novih kazeta. Toni Tunjić, tadođer stanovnik Naselja hrvatskih branitelja pozvao se na Pravilnik o odlagalištu otpada koji propisuje da rubni dio kazete mora biti udaljen minimalno 500 metara od naselja, a zadnja izgrađena kazeta udaljena je samo 120 metara od njihovih kuća. Pitali su gradonačelnika tko je izdao građevinsku dozvolu za to, na što je on odgovorio: „Ministarstvo”, ali ga je demantirao pročelnik Damir Klaić da građevinsku dozvolu nakon procedure u ministarstvima izdaje gradski Upravni odjel za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)