Slavonski Brod

18.1.2019.
Posavska Hrvatska

Još ima dobrih ljudi

Lako je biti humanitarac

Slavonski Brod : Lako je biti humanitarac

Sigurno ste barem jednom u posljednjih mjesec dana u džepu, automobilu ili kauču našli kovanice kojima ste kasnije kupili sok, vrećicu štapića, čokoladicu ili odlučili taj sitniš potrošiti na kavu u kafiću. Lijepo je počastiti se, ali što ako ste tim "sitnišem" mogli učiniti veliku stvar? Naime, tih nekoliko kuna nekome bi pomoglo da toga dana ne razmišlja hoće li ili neće kupiti kruh. Možete mu ga kupiti vi u pekarama koje sudjeluju u akciji "Kruh za poslije". Dakle, u pekari možete reći da želite kruh za poslije. Za tu će kupnju, kao i inače, biti izdan račun, a kruh će biti ostavljen sa strane i predan u ruke osobama koje ga nisu u mogućnosti kupiti toga dana. Poprilično jednostavno, vrlo učinkovito i zaista humano, zar ne?

 

Malo topline za tijelo i dušu

"Kruh za poslije" akcija je koju je 2013. godine pokrenuo zagrebački "Portal dobrote", a u suradnji Volonterskog centra Slavonski Brod i slavonskobrodskih pekara počela je u Slavonskom Brodu već u prosincu te godine.

- "Kruh za poslije" je, nažalost, akcija bez roka trajanja. Potrebna je u svim gradovima u Hrvatskoj, pa i šire. Napravili smo presjek prošle godine i doznali da se u jednoj pekari podijeli između 30 i 50 kruhova dnevno, a u akciji sudjeluju pekare Brod, Maralushaj, Iskra, Pracny, Grabovac, Mrvica, Janković i Tolić. S obzirom na to da se radi o deset lokacija, to je 300 do 500 kruhova za poslije dnevno, što je iznimno velika brojka koja govori da je nešto potrebno mijenjati. Podržat ćemo svaku akciju i inicijativu koja pomaže egzistenciji građana i provesti je kod nas. U akciji "Kruh za poslije" građani kupuju drugima i sendviče, bureke, jogurte... a htio bih pohvaliti pekarnice koje su se protekle zime uključile u akciju tijekom koje smo beskućnicima gotovo svake noći nosili hranu. Kruh za poslije ne morate ostavljati u pekari; ako poznajete nekoga kome je potreban ostavite mu ga na vratima. Za nas su to male, a za njih velike stvari - ističe Dalibor Vašarević, voditelj Volonterskog centra Slavonski Brod. U srijedu je na Željezničkom kolodvoru počela akcija "Jakna za drugoga", koju Volonterski centar održava već treću godinu, a ove godine u suradnji s modnim salonom "Showroom". Građani će do 23. siječnja, od 17 do 19 sati, moći donijeti ili odnijeti jakne i zimske odjevne predmete na kolodvor volonterima ili izvan vremena akcije u salonu "Showroom" u Ulici Petra Krešimira IV. 44.

- Akcija je preslika one koju je pokrenuo "Portal dobrote" u drugim gradovima. Željeznički kolodvor smo odabrali zbog velikog protoka ljudi, a svjedoci smo i toga da se beskućnici ondje zadržavaju svakoga dana pa ćemo im prvima pomoći. Uprava kolodvora izašla nam je u susret, na čemu smo zahvalni, a ondje će biti smještena i odjeća po završetku akcije svakoga dana. Ako bude potrebno, akcija će trajati i duže, ali po dosadašnjim iskustvima u tjedan dana bismo trebali prikupiti dovoljno jakni. Prema evidenciji iz 2017. godine prikupljeno je osamdesetak jakni i pari cipela, što je velika brojka za Brođane i uvijek sam sretan kad se građani toliko odazovu jer tako znam da ovaj grad ima dušu i potencijal, pa onda i volim što živim u gradu dobrih ljudi. Poželjno je da odjeća bude onakva kakvu biste i sami nosili, a više vam ne odgovara veličinom ili je više ne nosite iz nekog razloga. Potrebe su velike i zbilja si mnogi ne mogu priuštiti jaknu. Godine 2017. imali smo najveći priljev osoba koje su donosile, ali i onih koji su odnosili zimske jakne. Sjećam se jednog oca, doveo je dječaka koji je trebao krenuti u školu, a došao je u tenisicama bez potplata. Nevjerojatno je da netko u 21. stoljeću ne može djetetu kupiti barem tenisice. Uz jakne ćemo zato prikupljati i cipele i tenisice te eventualno hlače. Znam da će većini biti neugodno doći po odjeću, ali ne mora im biti jer nikad ne znamo kada se nama može dogoditi situacija kad ne bismo imali za hranu ili odjeću.

- Svi mogu doći u modni salon "Showroom" i od 8 do 20 sati ostaviti svoje donacije. Imamo velika skladišta koja smo stavili na raspolaganje Volonterskom centru, a donacije osim jakni i cipela mogu biti i hrana - rekla je Adriana Bačić.

 

Izaći iz svoje glave

U slučaju da su vam obje lokacije akcije "Jakna za drugoga" izvan dosega, možete zimsku odjeću ostaviti u cafe baru "Insomnia". Lokal je ustupio prostor za akciju simboličnog naziva "Uzmi ili ostavi" koju su pokrenuli Hrvoje Artuković, Krešimir Mecing i Renato Nenadić.

- Preuzeli smo shemu od djevojaka koje su zalazile u Insomniju i u prosincu održale uspješnu akciju. Kupile su stalažu, kasnije je ta stalaža ostala u lokalu, pa sam predložio prijatelju da je uzmemo i napravimo akciju početkom siječnja, a trajat će do ožujka. Sve radimo u suradnji s Krešimirom Kneževićem koji vodi caffe bar; svakog jutra iznesemo odjeću pred lokal, navečer je unesemo i svakoga dana građani donesu tri-četiri jakne. Kad je kišovito ne bude odnesena niti jedna jakna, a kad je vrijeme lijepo 'ode' ih po deset. Prije nekoliko dana napunio sam stalažu, a ujutro je na njoj ostala samo jedna. Bude tu i vestica, džempera, kapa i šalova, čizama, a svatko ih može donijeti i odnijeti. Po odjeću dolaze i muškarci i žene, a više-manje su to stariji građani. Neki se sami posluže, a drugi uđu u kafić pitati što trebaju učiniti. Jedna je baka mislila da je u pitanju trgovina, a na kraju je otišla s nekoliko vesti - kaže Hrvoje i dodaje da nije znao za akciju koju provodi Volonterski centar; bila je to ideja dijela "ekipe" koja je ljetos obradovala prolaznike oslikavajući kej, pa odlučili malo te topline omogućiti građanima i tijekom zime.

- Moramo razmišljati o drugima, a ne samo o sebi zato što smo previše u vlastitim glavama - zaključuje Hrvoje i dodaje kako ima ideju o kuhanju vege graha za građane u središtu grada, što je s prijateljima i učinio prošloga ljeta na keju, kad su građani samoinicijativno ostavljali priloge.  

30.11.2018.
Posavska Hrvatska

Hrvatska gorska služba spašavanja Slavonski Brod

Prvi hrvatski instruktori za ronioce u kriznim situacijama

Slavonski Brod : Prvi hrvatski instruktori za ronioce u kriznim situacijama

Hrvatska gorska služba spašavanja stanica Slavonski Brod protekle subote je na Poloju predstavila prva tri hrvatska instruktora za ronioce u kriznim situacijama. ERDI instruktori (Emergency response diving international), ujedno članovi HGSS-a te KPA "Marsonia" stekli su certifikat sudjelujući na tečaju koji je organizirao HGSS Slavonski Brod sa strateškim partnerom Klubom podvodnih aktivnosti "Marsonia", a u sklopu projekta "Povećanje učinkovitosti ronilačkih intervencija tijekom poplava i potraga na vodi Hrvatske gorske službe spašavanja stanice Slavonski Brod uvođenjem standarda i procedura ERDI". Cilj projekta je da novi instruktori obuče dva ronilačka tima javne sigurnosti s ukupno osam članova koji će djelovati na području Brodsko-posavske županije. Voditelj tečaja bio je Robert Korim iz Slovačke, zastupnik Erdija za istočnu Europu, a predavači su bili instruktori iz Mađarske, Slovenije i Srbije. U subotu su, po scenariju traženja osobe u Savi ronili Tomislav Šakić i Dominik Glas, kao tender (pomagač) instruktor Robert Kalanj.

- ERDI je agencija koja educira ronioce i spasioce, a djeluje u 16 europskih zemalja te u Sjevernoj Americi i istočnoj Aziji. Današnji scenarij jest potraga za 28-godišnjim muškarcem kojeg je jedan svjedok vidio kako uznemireno ulazi u vodu. Nakon dva dana pretraga šuma i obala pretražujemo Savu. Ekipa je sastavljena od ronioca i tendera, a ja sam ronilački supervizora. U sportskom ronjenju uvijek idu dva-tri ronioca u vodu koja su dosta neovisna što se tiče opreme, planiranja i zarona. Kod spasilačkog ronjenja uz ronioca je uvijek tender, a oni komuniciraju konopom kojim je vezan ronioc i signalima. U slučaju pronalaska tijela na vodu se postavlja bova - rekao je Robert Korim.

 

Osposobljeni i opremljeni

- Pokazna vježba dio je instruktorskog tečaja koji organiziramo zajedno s Klubom podvodnih aktivnosti "Marsonia" i Brodsko-posavskom županijom, a radi se o simulaciji potrage za utopljenikom u vodi i na obali. Sve dokumentiramo u našem zapovjednom vozilu u kojem se događa sve vezano za logistiku - istaknuo je pročelnik HGSS stanice Slavonski Brod Boris Lovrić.

- ERDI instruktori nadopunili su našu djelatnost u smislu učinkovitosti naših intervencija. Brodsko-posavska županija brani deset posto Republike Hrvatske od poplava i stalno smo u riziku od njih, a bavimo se i potragama. Ovim tečajem ušli smo u područje pretraživanja i intervencija pod vodom. To je novost u našoj službi i stanici, a cilj nam je dobiti dva tima javne sigurnosti koji će biti raspoređeni u županiji i intervenirati po potrebi - kazala je koordinatorica projekta Ivana Kljajić i dodala da je sljedeća faza projekta opremanje timova specijalističkom opremom.

- Radi se o kamperu prenamjenjenom u naše autonomno zapovjedno vozilo koje koristimo u potragama kad su nam potrebna računala i komunikacijska oprema te zatvoreni prostor. Vozilo je opremljeno sa sustavom veze, uredskom opremom te projektorom ili televizorom za brifinge tijekom potrage. U jednom dijelu vozila nalaze se digitalni kartografi, a u drugom dijelu vozila odvijaju se sastanci i dogovori. Vozilo se napaja agregatom - objasnio je ustroj zapovjednog vozila član HGSS-a Danijel Peh i dodao da članovi službe nadograđuju vozilo sukladno trenutačnim potrebama.

 

30.11.2018.
Posavska Hrvatska

Pub kvizovi

Edukativni večernji izlasci

Slavonski Brod : Edukativni večernji izlasci

U Hrvatskoj se pub kvizovi igraju u 107 kafića, barova i pubova.I najpoznatiji lovci iz TV kviza "Potjera" sudjeluju u pub kvizovima.Pub ekipa lovkinje Morane Zibar zove se "Nižerazredni Vratnik", a Dean Kotiga i Mladen Vukorepa natječu se u ekipi "Perlice"

Večernji izlazak podrazumijeva dobar provod vikendom. Što ako se poriv za izlaskom javi i tijekom radnog tjedna? Odgovor je: pub kviz. Ekipe u pubovima i kafićima zabavljaju se uz pitanja iz opće kulture, sporta, politike, prirode te društva. Pub kvizove sedamdesetih godina prošlog stoljeća izmislili su Sharon Burns i Tom Porter kako bi pubovima u sjevernoj Engleskoj povećali promet tijekom mirnijih večeri. Otad se u Engleskoj tjedno održi oko 23 tisuće pub kvizova. Najveći ikad bio je "Kviz života", održan 2010. godine u Gentu s 2.280 natjecatelja. Prvi pub kviz u Hrvatskoj održan je 2005. godine u zagrebačkom klubu "Booksa", a najdužu tradiciju ima kviz studenata Filozofskog fakulteta koji se održava od 2008. godine. Prema podacima Hrvatskog kviz saveza, u Hrvatskoj se pub kvizovi igraju u 107 kafića, barova i pubova.

 

Pametni utorak

I Slavonski Brod ima pub kviz kafić; u Caffe baru "The Edge" od studenoga 2017. godine pub kviz se, uz stanke, održava svakog utorka.

- U suradnji sa Studentskim zborom Strojarskog fakulteta došli smo na ideju organizirati pub kviz i odaziv je uvijek odličan jer je interes građana velik. Bude i bilo je raznolikih natjecatelja; studenata, profesora i građana. Kotizacija ne postoji, natjecatelji se okupljaju oko 20 sati, zauzmu mjesto, a voditelj kviza popiše imena ekipa i podijeli im olovke i papire za odgovaranje na pitanja. Uglavnom je svatko od igrača u ekipama bolji poznavatelj nekog područja. Mi dajemo nagrade; prva je nagrada boca pića, druga je konzumacija u iznosu od 100 kuna, a treća u iznosu od 50 kuna - kazao je Krunoslav Lucić, vlasnik caffe bara.

- Htio sam sudjelovati u takvim kvizovima, i kad sam počeo studirati u Slavonskom Brodu na internetu sam tražio mjesta na kojima se održavaju, ali nije ih bilo. Onda smo odlučili pokrenuti svoj kviz za studente i sve zainteresirane, pa sam ga na kraju počeo voditi. Prošle sezone odradili smo 27 kvizova. Kviz se sastoji od tri kruga po 20 pitanja, a na kraju svakog kruga je set od pet tematskih pitanja. Ekipe studenata i svih zainteresiranih imaju do pet članova, prve tri ekipe budu nagrađene simboličnim nagradama, a ostali dobiju dobru zabavu i druženje - ispričao je Igor Nišević, zamjenik predsjednika Studentskog zbora Strojarskog fakulteta. Trideset posto sudionika čine studenti Strojarskog fakulteta, prosječan broj ekipa je 17, najmanje devet, rekord je bio 23 ekipe, a tog su dana još dvije ekipe otišle jer za njih nije bilo mjesta. Bodovi se oduzimaju za upotrebu mobitela i za suvišne članove ekipe.

Proteklog utorka nazočili smo osmom jesenskom kvizu, a u The Edgu okupilo se 20 ekipa; "Šabani", "Leteći međedi", "65A", "Macuge", "Panjevi", "Jeger bojna", "Dobre vibracije", "Tomica i prijatelji", "Škafiškafnjak"....

Kako se zove puška koja se proizvodi u Karlovcu? Koji je hrvatski naziv za promil? Na kojem sveučilištu je nastao Facebook? Bila su to samo neka od vrlo zanimljivih pitanja, a najuspješnija u odgovaranju bila je ekipa "Šabani", ponosni vlasnici 14 pobjedničkih boca pića.

 

Ljubav na drugi kviz

Za one koji traže nešto drugačije tu je K.L.I.K.A kviz koji su osmislili Hrvoje Alilović, Oskar Džimbeg i Marko Racan. Osim što nije uobičajenog formata, kviz je i nomadskog karaktera; održavan je u Mojsteru, Galiji, Beercu, Innuendu...

- Ideja za kviz nastala je prije nekih osam godina kad smo se vratili u Slavonski Brod s fakulteta. U gradu je bilo jako dosadno. Ako ne možeš naći neku zanimaciju, onda si je sam napraviš i tako je u Mojsteru održan prvi kviz. Marko više nije toliko prisutan, ali bez njega sigurno ne bi bilo ništa od ovoga. Sva pitanja izvlačili smo iz glave i ona su kostur onoga kakav je kviz sada. Kad smo vidjeli koliko se kviz proširio, morali smo posegnuti za knjigama - rekao je Hrvoje.

- Kviz je krenuo iz šale i dosade; skupili smo se više zbog druženja i bilo nam je važno samo "ubit'" ponedjeljak. Svi kasniji pub kvizovi za nas su bili preformalni. Kod nas ima ekipa koje žele pobijediti, ali to nije najvažnije. Nema ni neke nagrade, osim te časti. Dosad smo odradili oko sto kvizova, najviše smo imali 22 ekipe s oko 120 ljudi, a bilo je i onih koji su se zaljubili na kvizu - istaknuo je Oskar, a Hrvoje dodao: - Ja sam svoju suprugu Ivanu našao na kvizu. Vidio sam je jednom prije toga, ali prohodali smo na drugom kvizu.

Populacija koja dolazi na Klika kviz je ona od 17 do 60 godina starosti, a o interesu dovoljno govori to da je na uskrsni kviz došlo stotinjak osoba. Posljednji je održan u kolovozu u Beercu, a idući će biti održan u sklopu Božićne zvijezde Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.

- Mi smo 'klika' duže od Klika kviza i nismo razmišljali o kvizu kao takvom. Svaki put to preraste u polutulum. Volimo se i smijati, pa nije fora samo u pitanjima i odgovorima nego se mora nešto i raditi, a ljudi vole plesati, pjevati i igrati igre. Prvo ih moraš tjerati, a na kraju svi uživaju - pojasnio je Hrvoje. Tako su natjecatelji morali vrtjeti hula-hop, plesati limbo, pogađati miksana pića... Svi su vlasnici kafića pristajali na kviz i ljeti to nije problem, no teško je ostatak godine pronaći lokal u koji stane stotinjak ljudi, pa bi dečki vrlo rado htjeli imati "stalnu" kviz lokaciju. Ono što jest stalno su ekipe među kojima je dosta i onih koje idu na kviz u The Edge. I moto Klika kviza je konstanta, a to je pomoći onima u potrebi.

- Nikad nismo tražili novac za kviz, možda da se pokriju neki troškovi, ali kad vidiš da je to prilika da se nekome pomogne i da ljudi žele pomoći, čim bismo čuli da nekome nešto treba organizirali bismo kviz. Za Božić i Uskrs to bude i cijeli humanitarni vikend zato što volimo pomoći - zaključio je Hrvoje.  

16.11.2018.
Posavska Hrvatska

Književno-zabavni kviz o životu i djelu Dragutina Tadijanovića

S Tadijom u šetnji Slavonskim Brodom

Slavonski Brod : S Tadijom u šetnji Slavonskim Brodom

Zašto je Dragutin Tadijanović živio u sobi u franjevačkom samostanu samo jednu godinu? Koju pjesmu iz zbirke "Dani djetinjstva" je napisao iz perspektive odrasle osobe? Kako biste pantomimom dočarali naslov pjesme "Nosim sve torbe, a nisam magarac"? - to su samo neka od pitanja na koja su morali odgovarati sudionici finala ovogodišnjeg književno-zabavnog kviza o životu i djelu Dragutina Tadijanovića, održanom u petak Područnoj školi "Hugo Badalić". Za prvih pet mjesta na eliminacijskom testu, održanom u matičnoj školi Huge Badalića, borilo se 114 učenika iz 27 gradskih, županijskih te osnovnih škola iz Zadra, Bjelovara, Zagreba, Petrinje, Svete Nedjelje, Đakova i Širokog Polja. Ovogodišnje pobjednice kviza učenice su Osnovne škole Augusta Šenoe iz Gundinaca, drugo mjesto osvojile su učenice slavonskobrodske Osnovne škole Đure Pilara, treće mjesto pripalo je vukovarskoj Osnovnoj školi Dragutina Tadijanovića, četvrto učenicama Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića iz Slavonskog Broda, a peto mjesto osvojili su učenici Osnovne škole Ljudevita Gaja iz Lužana.

Zahvaljujući Turističkoj zajednici Slavonskog Broda, osim sudjelovanja u kvizu, učenici su posjetili mnogobrojna mjesta vezana uz Dragutina Tadijanovića i dodatno se upoznali s njegovim životom i ostavštinom.

 

Kvalitetno provedeni dan

Učenice iz gundinačke škole nisu krile iznenađenje, kao i ni veselje zbog pobjede u kvizu, ali i svega viđenoga u danu ispunjenom posjetima 'Tadijinih' mjesta.

- Nismo baš očekivale pobjedu, ali evo, dogodilo se - rekla je Agata Milardić i dodala: - Osjećaj je odličan. Mjesec dana smo se pripremale. Danas smo bile u Spomen domu Dragutina Tadijanovića, Rastušju, u samostanu i bilo je zabavno. Natjecali smo se i prošle godine i bili smo šesti, nedostajao nam je bod do ulaska u finale.

- Učiteljica nam je dala Tadijanovićevu kronologiju i životopis. To smo podijelili i svaka je naučila svoje. Bile smo već u spomen domu i spomen sobi u nižim razredima. Predivno je; njegova kuća i sve knjige koje je imao - objasnila je pripreme Ivana Janković. Na pitanje kakva je bila konkurencija Roza Lutring je rekla da su djevojke mislile da neće uspjeti u finalu: - Konkurencija je bila prevelika. U početku je bilo bod-dva razlike, a na kraju devet bodova razlike. Nismo očekivale pobjedu, bilo nam je važno proći u finale, a kad smo već došle u finale lijepo je što smo ga osvojile. Sretne smo jer smo se dosta trudile.

- Bilo je dosta napeto i pomalo strašno zato što smo malo vodili, pa malo gubili. Jako smo sretne, dobile smo tablete i knjige, ali još nisam vidjela koje - istaknula je Sara Kovačević.

 

Grad za učenje i zabavu

Vrijeme između eliminacijskog testa i objave rezultata te finalnog kviza učenicima je ispunjeno organiziranim posjetima kazamatu Tvrđave, Spomen domu te sobi Dragutina Tadijanovića u franjevačkom samostanu, njegovoj rodnoj kući u Rastušju te Centru za posjetitelje Turističke zajednice grada Slavonskog Broda. "Super", "strašno" i "uzbudljivo" bili su kratki, ali najčešći komentari učenika o kazamatu.

- Prvi put sam u Slavonskom Brodu i grad je jako lijep - kratko je odgovorila Edina Selihović iz Osnovne škole Smiljevac u Zadru prilikom izlaska iz kazamatskog zatvora, a s njom se složila njena kolegica Doris Zelić, koja je bila uvjerena da će njihov posjet Slavonskom Brodu i Tadijinom rodnom mjestu biti vrlo dobar: - Najzanimljivije su mi Tadijanovićeve veze s Jelom i Marijom. Bilo je dosta teško pripremiti se za kviz jer smo imali dosta suvišnih podataka, a nismo znali što treba skroz naučiti, ali mislim da ćemo proći u pet najboljih.

U Spomen domu i Tadijinoj rodnoj kući učenici su morali pozorno slušati sve detalje predavanja s obzirom na to da su se pitanja u finalnom kvizu odnosila upravo na ta mjesta.

- Baš mi je lijepo to kako je Tadijanović bio blizak sa svojom sestrom Katom i kako ju je stalno spominjao - rekla je Dora Fligić, učenica područne Osnovne škole Sibinjskih žrtava u Slobodnici, nakon posjeta Spomen domu.

- Došla sam u Slavonski Brod naučiti nešto. Nije nam važna nagrada nego naučiti nešto više o Dragutinu Tadijanoviću. Sviđa mi se čitav njegov ciklus i lijepo nam je ovdje - istaknula je Mia Marija Lovrić. Eliminacijski test, posjet Tvrđavi te Tadijinim mjestima i stjecanje novih prijatelja iz drugih gradova…

Tadijanović i Slavonski Brod i ove su godine pomogli stvoriti nova iskustva, znanja i poznanstva.  

28.9.2018.
M.Kovačević

Gradsko vijeće Slavonskog Broda

Aktualno prijepodne

Slavonski Brod : Aktualno prijepodne

Posljednja sjednica Gradskog vijeća održana je u srijedu, 26. rujna, na dnevnom redu bilo je 14 točaka, sjednici su prisustvovala 22 vijećnika.

Aktualno prijepodne počelo je pitanjem vijećnika Tomislava Tekića (HDZ) kada će se urediti kuća Đure Đakovića u Brodskom Varošu i zašto na dnevnom redu nije izvješće Brodina. Odgovoreno je da je kuća pod zaštitom Ministarstva kulture i dinamika rada ovisi o njima, a projekt vrijedan 1,4 milijuna kuna kandidiran je EU fondovima. Brodin je bio u fazi likvidacije, likvidiran je i više ne postoji. Negativno je odgovoreno na pitanje vijećnika Bore Grubišića (nestranački s liste HDZ-a) postoji li tužba Lidla prema Gradu, dok je potvrđeno da je "pao" natječaj za koncesiju za javni prijevoz i bit će raspisan novi. Vijećnicu Slavicu Lemaić (Grupa birača) zanimalo je koliko će koštati uređenje stadiona kraj Save, iz kojih će se izvora financirati i postoji li studija izvedivosti. Pitala je i je li gradonačelnik zaista uputio pismo ponude kineskom investitoru za zonu Jelas uz niz pogodnosti koje ne može ispuniti, zona ima 89 hektara, a oni su tražili 136 hektara i ta je zona u vlasništu Republike Hrvatske a ne Grada. Odgovoreno je da će se stadion graditi u etapama sredstvima gradskog proračuna i potvrđeno da su obavljeni kontakti s kineskim investitorom, a gradonačelnik smatra da bi u tom slučaju država poklonila to zemljište Gradu, te da se zona može širiti. Na pitanje potpredsjednika Vijeća Stanislava Sorića (DMNL) što je s projektom širkopojasnog interneta, odgovoreno je da se čeka natječaj. Na pitanje o aerodromu na Jelasu rečeno je da se planira da postane poslovno-sportski aerodrom. Vijećnica Adela Kovačević (HDZ) pitala je je li Udruzi "Veselo dvorište" isplaćeno prošle godine 30.000 kuna za projekt kastracije mačaka i pasa na području grada, te prometuje li autobus kroz Ulicu Vida Došena. Rečeno je da Udruga prošle godine nije odradila kastraciju, ali ove su im isplaćena sredstva jer su odradili. U Ulici Vida Došena tek će novom koncesijom biti planirana autobusna linija. Vijećnica Sanda Livia Maduna pitala je zašto Slavonski Brod nije na ljestvici 128 najboljih gradova u zemlji sukladno adekvatnim podacima. Odgovoreno je da se podaci ne rangiraju svuda isto.

Ima li SDP Klub vijećnika

Vijećnicu Eminu Berbić Kolar (nezavisna) zanimalo je jesu li učinjeni pomaci da učenici u osnovnim školama dobivaju svježu užinu. na što je pozitivno odgovoreno. Uspoređujući Brodsko kolo s Vinkovačkim jesenima i Đakovačkim vezovima zaključila je kako ova najstarija smotra tradicijskog folklora treba nove ljude i ideje kako bi bila dovedeno na zasluženu razinu.

Vijećnica Karmen Dizdar Grgurević (Grupa birača) pitala je zašto je raspisan novi natječaj za izgradnju gradskih stanova za mlade, koji je ocijenila lošim projektom, kad je pola stanova ostalo prazno, te je zatražila imena javnih medija koji dobivaju sredstva iz gradskog proračuna. Odgovoreno je da će svi stanovi biti popunjeni, te da se novci medijima ne daju tako lako i da će dobiti pisani odgovor. Vijećnica Anita Holub (HDZ) ni ovaj put nije dobila odgovor postoji li Klub vijećnika SDP-a u Gradskom vijeću. Vijećnica Lidija Blažević (HDZ) pitala je je li se pokušalo kontaktirati tvrtku Rimac Automobili da otvori inženjerski razvojni ured u Slavonskom Brodu kao što je u Osijeku. Odgovoreno je da je to plod suradnje Elektrotehničkog fakulteta i te tvrtke. Vijećnik Ante Cvitković (HDZ) pitao je mogu li se zamijeniti toplovodi u Naselju Hebrang kao što je to učinjeno na Slavoniji I i II, a odgovoreno je kako uvijek postoji mogućnost. Predsjednik Vijeća Stribor Valenta (SDP) pitao je do kuda je došao projekt Kuća Tambure, a odgovoreno je da zamjenik gradonačelnika Hrvoje Andrić zbog poslovnog puta nije bio na potpisivanju ugovora na posljednjoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, ali je projekt u sklopu ITU mehanizma prijavljen i vrijednost je više od 23 milijuna kuna.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

21.9.2018.
Posavska Hrvatska

Plesna večer za umirovljenike

Grad Slavonski Brod u nedjelju, 23. rujna organizira ponovno plesnu večer za građane treće životne dobi. Zabava počinje u 19.30 sati u Radničkom domu, a ulaz je besplatan. Pozivaju stoga sve umirovljenike na ugodno zabavu uz glazbu i ples.

21.9.2018.
Posavska Hrvatska

Grad Slavonski Brod

Otpis duga fizičkim osobama

Na osnovu Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama Grad Slavonski Brod obavještava dužnike da će samostalno izvršiti otpis duga fizičkim osobama koje ne obavljaju registriranu djelatnost i fizičkim osobama koje su registriranu djelatnost obavljale najduže do 31. prosinca 2017. godine, a nad kojima se provodi ovrha na novčanim sredstvima po računu radi nedospjelog duga.

Upravni odjel za financije i računovodstvo će nakon analize dokumentacije koja se odnosi na vrstu i visinu dugovanja dužnika, utvrditi dužnike i dugove koji se mogu otpisati i prijedlog za donošenje zasebne odluke o otpisu.

U roku od 60 dana od ove obavijesti, koja je objavljena 19. rujna 2018. godine, Grad Slavonski Brod će obaviti otpis duga te podnijeti prijedlog za obustavu ovrhe, odnosno poduzeti odgovarajuću radnju koja dovodi do prestanka ovrhe na novčanim sredstvima radi naplate dospjelog duga. Isto tako, Grad Slavonski Brod će obavijestiti dužnike o izvršenom otpisu dospjelog duga bez odgode.

 

21.9.2018.
Posavska Hrvatska

Gradsko vijeće Slavonskog Broda

Polugodišnja izvješća trgovačkih društava, ustanova, gradonačelnika

Na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća Slavonskog Broda, koja će se održati u srijedu, 26. rujna, predviđeno je 13 točaka. Nakon aktualnog prijepodneva gradski vijećnici raspravljat će o ovogodišnjim polugodišnjim izvješćima trgovačkih društava Brod-plina, Vodovoda, Komunalca, Razvojne agencije grada Slavonskog Broda, Brod-turista, Posavske Hrvatske i Lasice, te o polugodišnjim izvješćima gradskih ustanova Dječjeg vrtića "Ivana Brlić-Mažuranić", Dječjeg vrtića "Potjeh", Gradske knjižnice, Kazališno-koncertne dvorane "Ivana Brlić-Mažuranić", Galerije umjetnina, Ustanove za gospodarenje sportskim objektima, Hrvatskom institutu za povijest - Podružnici Slavonije, Srijema i Baranje. Na dnevnom redu je i financijsko i izvješće o radu Javne vatrogasne postrojbe Slavonski Brod za razdoblje od siječnja do lipnja 2018. godine, kao i polugodišnji izvještaj o izvršenju gradskog proračuna za 2018. godinu, te izvješće gradonačelnika za prvih šest mjeseci ove godine. Na sjednici će biti podneseno i polugodišnje izvješće decentraliziranih funkcija osnovnog školstva, a bit će predložene izmjene i dopune Odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva u 2018. godini. Vijećnici će raspravljati i o prijedlogu Odluke o izgledu službene odore, te izgledu i sadržaju iskaznice i značke komunalnog redara. Na raspravi gradskih vijećnika bit će i infromacija o stanju i poslovanju slavonskobrodskih poduzetnika. Dnevnim redom planirana je i Lokalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2018. do 2022. godine, te Odluka o komunalnoj infrastrukturi grada i njezinom pravnom statusu.

14.9.2018.
Posavska Hrvatska

Tvrđava brod, 16. rujna

Dječji sajam

U nedjelju, 16. rujna u Tvrđavi Brod održava se 8. Dječji sajam. Ove godine na otkrivenom i natkrivenom dijelu pod montažnim šatorom površine oko 1.000 metara kvadratnih ponudu će predstaviti 50 izlagača. Uz veliki izbor dječjih igračaka i opreme za najmlađe su tradicionalno pripremljeni i zabavni sadržaji. U 10 sati je svečano otvorenje, a u programu će sudjelovati Mažoretkinje BPS "Cascavela", djeca iz Dječjeg vrtića "Ivana Brlić-Mažuranić" i Dječjeg vrtića "Potjeh", te Športski plesni klub "Top dance". U 10.30 sati počinje program u kojemu sudjeluju Dječji centar Logos, Studio za moderni i klasični ples "Brodski leptirići" te glazbena zvjezdica Nola Klea Krtalić, koja će ponovno nastupiti i u završnici programa u 16.30 sati. U 10.45 mališane će zabaviti Bajkopričalica Sandra, a u 11.30 sati Kajak kanu lub Olimpik priprema kružnu utrku i utrku ubrzanja u opkopu Tvrđave. U 14 sati nastupa Dječji zbor Nota, u 14.30 Ukrajinsko kulturno-prosvjetno društvo "Ukrajina", a nakon njih Josip Ciganović iz Vile Magic. Kazališna družina "Ivana Brlić-Mažuranić" izvest će edukativnu predstavu o različitosti pod nazivom "Pinokio i prijatelji" s početkom u 15.30 sati. Akrobatski rock and roll u izvedbi Športskog plesnog kluba "Astra" planiran je u 15.55 sati, a nakon njih predstavit će se i Karate klub Prevent.

14.9.2018.
Posavska Hrvatska

Najljepši kej u Hrvatskoj

Vodostaj diktira tempo uređenja

Slavonski Brod : Vodostaj diktira tempo uređenja

Planirani rok završetka 31. srpnja 2019. godine.Kocke, teške 45 kilograma, postavlja desetak ljudi i dva stroja.Novi dio keja imat će 10 bitvi za privez brodova, a u svaku ide 60 kubičnih metara betona.

Najuočljivije gradilište u Slavonskom Brodu trenutačno je na šetalištu u Ulici braće Radića u kojoj su su tijeku radovi na obaloutvrdi.

- Postavljanje kocki uzima najviše vremena jer se postavljaju ručno. Još treba biti dovršen dio prema ušću Mrsunje i onda se radi srednja greda, odnosno srednji dio šetališta. Nakon toga prelazi se na gornji pokos, rade se stubišta i ostatak bitvi. Građevina je zamišljena kao nastavak sadašnjeg šetališta s mogućnošću priveza brodova. Taj se dio prema Mrsunji sužava sa sadašnja četiri na oko jedan metar i kompletirat će dio šetališta do ušća - rekao je direktor Brodske Posavine Ivan Ćosić. Ugovor o uređenju obaloutvrde potpisan je potkraj lipnja 2016. godine, a zbog pravnih procedura tvrtka je u posao uvedena 1. kolovoza. Uz pomoć ronioca iz tvrtke Ronex najprije su izvađeni stari dijelovi mosta, a osim tog materijala uklonjena su i minsko-eksplozivna sredstva pronađena na sredini korita te tijekom iskopa donje kamene nožice.

- Sve je u vodi bilo pod muljem pa je bilo problema i kod iskopa, a nasipavanje kamena išlo je svojim tijekom. Velika količina kamena postavljena je u vodi, a sve je odrađeno proteklog ljeta kad je vodostaj to dopuštao - istaknuo je Igor Tomašević, inženjer na gradilištu. Proteklog ljeta počeli su radovi s kopna i trajali su do rujna, kada je nastupio vodni val Save, a nije ih bilo moguće nastaviti sve do sredine lipnja ove godine. Prema riječima direktora Ćosića radovi su nastavljeni na betonskoj gredi koja drži podnožje čitave obaloutvrde: - Nakon toga pristupilo se nasipavanju šljunka te postavljanju kocki koje je još uvijek u tijeku, a one daju završni sloj obaloutvrdi. Prvi rok izvršenja bio je dvije godine od potpisa ugovora, no zbog vodostaja Save i uvjeta koji nisu omogućavali odvijanje radova planiranom dinamikom u dogovoru s investitorom (Hrvatskim vodama) taj rok produžen je za još godinu dana, do 31. srpnja 2019. godine. Vjerujemo da će, ako sve ostane kako jest, svi radovi do tada biti završeni. Najvažnije je izaći iz sredine (obaloutvrde) jer onda smo zaštićeni od velikog dijela vremenskih uvjeta i radimo nešto što je već betonirano i već izgrađeno. Humusiranje i holtikulturni radovi predviđeni su za iduće proljeće ili ljeto, a ugovoren je i naručen i dio žardinjera. Radovi su ove godine nastavljeni s povećanim kapacitetima i intenzitetom, radi se 10 sati dnevno uz radne subote, s ciljem da se taj dio što prije izvede. Naš je cilj do kraja rujna napraviti sve do srednje AB grede kako bismo se zaštitili od srednjih voda rijeke Save te preostalih mjeseci i početkom iduće godine mogli nastaviti radove na gornjem dijelu. U planu je, početkom ljeta, uređenje gornjeg dijela obaloutvrde. Prognoze za rujan su dobre i vodostaj bi trebao biti povoljan, a on je ključan da se izdignemo do neke srednje razine Save i nakon toga nastavimo radove sve dok vremenski uvjeti dopuste.

 

Na ponos svima

- Radovi pod vodom ne vide se s obale, inače zahtijevaju pola godine ili godinu dana rada. Svaka vodna građevina, pogotovo na rijeci Savi, zahtijeva veliki utrošak kamenog materijala za njenu stabilnost. Ono što se najviše s vodoutvrde vidi su kocke, teške 45 kilograma, koje postavlja desetak ljudi i dva stroja. Taj dio posla najduže traje pa se stoga stalno izvodi - istaknuo je Ćosić i dodao kako građevina estetski možda ne izgleda zanimljivo ni zahtjevno no zanimljiva je hidrotehničarima zbog načina rada na nagibu uz rijeku, ograničenog pristupa gradilištu te utrošenog materijala.

- Ukupna površina svih (lojtrenih) blokova je šest tisuća četvornih metara i do sada je izvedeno oko 2.500, a u svaki blok ide 10 kocaka, što je ukupno 60 tisuća kocaka dok je donji pokos manji i njegova površina je 2.700 četvornih metara. Radnici dnevno slože 18-20 paleta kocaka, a svaka paleta ima 36 komada, što je dnevno 25 do 30 tona. Donja greda napravljena je čitavom dužinom od 575 metara kojom su položeni i kamen u vodi, stabilizacijski madrac i donja nožica. Od gornjih elemenata izgrađeni su donji blokovi za svih 10 bitvi za privez brodova, a u svaku ide 60 kubičnih metara betona - kazao je Tomašević. Dodao je kako je ispust iz Tvrđave umjesto cijevi predviđene širine D800 do 1000 bio kamenom nadsvođeni tunel dimenzija 2x2 metra, no s konzervatorima u dogovoru postavljeno je novo okno, šaht i zapornica koja sprječava ulazak vode u odvod. Brodska Posavina nositelj je većine radova, uz kooperanta za betonske poslove te jednoga za predstojeće električarske poslove pri postavljanju stupova za rasvjetu.

- Na gradilištu bude najmanje dvadesetak ljudi i radovi su neprestano pod nadzorom, a nama je prioritet da budu izvedeni u rokovima i po pravilima struke, naposljetku i nama na ponos te građanima koji će šetati po šetalištu. Mislim da se radi punim kapacitetom i da su pomaci vidljivi - zaključio je Ćosić.