Slavonski Brod

10.8.2018.
Posavska Hrvatska

Prijem za prvaka Arijana Hucaljuka

Slavonski Brod : Prijem za prvaka Arijana Hucaljuka

Svjetskog i europskog prvaka u kategoriji F3J radioupravljanja jedrilicama Arijana Hucaljuka, člana Aerokluba Brod, u srijedu je u Gradskoj vijećnici primio zamjenik gradonačelnika Hrvoje Andrić.

- Nije se bilo lako pripremiti za ovaj prijem jer toliko je toga Arijan ostvario. Od 2011. godine i prvog europskog zlata, pa 2015. i 2016. godine europsko i svjetsko te 2017. i ove godine jednako tako. U gradu imamo zaista uspješne sportaše, ali koliko znam dosad nitko tako suvereno nije vladao svojom kategorijom u sportu. Arijan je 2011. i 2016. godine proglašen najboljim sportašem Slavonskog Broda, a vrlo je vjerojatno da će tih titula biti još - istaknuo je Andrić.

- Put do ovih rezultata bio je jako dug. Počeo sam se baviti tim sportom s četiri, a natjecanjima s devet godina. Ne mogu reći koliko vremena smo proveli na aerodromu Jelas; svaki dan čitave godine. Rezultati su polako počeli stizati, kao i podrška prijatelja iz Bugarske koji je prepoznao naš rad i potencijal te nas prati već 13 godina. Nakon osvojenog europskog prvenstva nastala je pauza od četiri godine. Stvari se nisu poklapale, a vjerojatno sam i tad mogao nešto osvojiti. No, od 2015. godine pa sve dosad sve je sjelo na svoje mjesto i rezultati dolaze. Kad sam se počeo ovim baviti bilo nas je 30 natjecatelja i hobista, a sad sam samo ja natjecatelj. Bolje je kad konkurencija postoji, jer to tjera i mene i druge da napredujemo - rekao je Arijan koji će se za 10 dana natjecati na europskom prvenstvu u Bugarskoj u F5J kategoriji upravljanja jedrilicom. Njegov otac Milivoj dodao je da se jedrilica kakvu koristi danas može kupiti, no dogradnju i prilagodbu letjelice za natjecanje rade sami; od promjena na tvorničkom modelu do usavršavanja tehnike pilotiranja: - Od Arijana se može učiti, a trudom i radom doći do vrhunskih rezultata. To bi trebao biti cilj tehničke kulture i način kako dobiti mlade da se bave ovim sportom. 

10.8.2018.
Posavska Hrvatska

Gradsko društvo Crvenog križa Slavonski Brod

Mirjana Matanović nova ravnateljica

Slavonski Brod : Mirjana Matanović nova ravnateljica

Na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu u Gradskom društvu Crvenog križa Slavonski Brod, Plan rada za mandatno razdoblje od 1. kolovoza ove do 31. srpnja 2022. godine predstavila je nova ravnateljica, profesorica Mirjana Matanović.

- Moj plan i strateški ciljevi u iduće četiri godine su razvoj volonterskih programa s djecom i mladima; osnovnim i srednjim školama te fakultetima; osnažiti Gradsko društvo u zajednici te razvoj programa prevencije. Slavonija je u situaciji da je starijeg stanovništva sve više i naši projekti, sadašnji i budući, usmjereni su na pomoć starijim osobama. Provodimo projekt "Pomoć u kući", u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Županja sudjelujemo u projektu humanitarnih paketa za Slavoniju i Pounje, a od 1. kolovoza potpisali smo novi ugovor s našim društvom kao nositeljem projekta FEAD (Fond europske pomoći za najpotrebitije) kojim ćemo pomoći obiteljima i djeci školskim priborom te opremom. Projekt traje godinu dana, a njime ćemo obuhvatiti ne samo starije nego i mlade kako bismo im omogućili temeljno pravo na obrazovanje. Provodimo i program "Ostvari" u kojem je zaposleno 55 žena pomoćnica u kući za starije građane - istaknula je nova ravnateljica, bivša pedagoginja i ravnateljica Tehničke škole te volonterka gradskog Crvenog križa 22 godine, njegova potpredsjednica u nekoliko mandata te članica Odbora Crvenog križa Brodsko-posavske županije. Matanović je istaknula kako je njen plan i unaprijediti sustav kvalitete u Društvu te infrastrukturi stare zgrade slavonnskobrodskog Crvenog križa, za rekonstrukciju koje će GDCK prijaviti projekt na fondove Europske unije. Među najvećim potrebama sugrađana prof. Matanović istaknula je financijsku, te pomoć u hrani i odjeći.

- U našoj su skrbi su četiri azilantske obitelji koje obilazimo i pitamo za njihove potrebe te im priskrbimo potrebnu pomoć. Kao zajednica trebali bismo se više povezati, pogotovo institucije i udruge, kako bi se te osobe integrirale - istaknula je ravnateljica slavonskobrodskog Crvenog križa. Građani se mogu prijaviti za volonterski rad dolaskom u prostro Gradskog društva i Ulici Ante Starčevića 13, telefonski ili e-mailom, a djelatnici Crvenog križa doći će u ustanove i institucije koje iskažu interes za takav rad.

- Potrebno je motivirati nastavnike osnovnih i srednjih škola za volonterstvo, a onda ih i uključiti kroz edukacije. U planu su edukacije zaposlenika, novih volontera te nastavnika u školama i Mladeži Crvenog križa. Imamo edukatore koji sigurno mogu pomoći da se mladi uključe, a time i kvalitetnije organiziraju svoje slobodno vrijeme - zaključila je nova predsjednica GDCK u Slavonskom Brodu profesorica Matanović, koja je na ovom mjestu zamijenila dugogodišnju ravnateljicu Milenu Plivelić-Grgić, koja odlazi u mirovinu.  

10.8.2018.
Posavska Hrvatska

Kremiranje još nije uobičajeno, ali nije ni bauk

Kad postanem pepeo i prah...

Slavonski Brod : Kad postanem pepeo i prah...

Cijena samog kremiranja na Krematoriju u Zagrebu je 565 kuna, ali s dodatnim troškovima kreće se oko 1500 kuna, prijevoz pokojnika do Zagreba je oko 2000-2500 kuna, lijes stoji oko 1500 kuna (minimalno 1200, ali tu dođe još podloga, pokrov i sl.), urna stoji oko 500 kuna.

Kako god okrenemo, jedna je stvar u životu neizbježna - smrt. Ona nas sve, prije ili kasnije, očekuje, a tijekom života nećemo se jednom susresti s njom kad nam umre netko blizak i drag i kada treba organizirati sahranu. U takvim trenucima sve češće se pitamo je li konačno rješenje klasični ukop u zemlju, sahrana u grobnicu ili kremiranje. Grobnice su postale standard, čak su i na seoskim grobljima sve rjeđi ukopi u običan, zemljani grob, ali sada se susrećemo i s kremiranjem koje više nije niti bauk niti nepoznanica. Mnogi ističu prednosti kremiranja, prije svega manje troškove, a nas je zanimalo kako se kod nas može organizirati kremiranje, koliko to košta u odnosu na klasičnu sahranu i koliko je zapravo često. Kako će mnogi vjernici i građani upravo ovih dana češće pohoditi groblja, posebno u Slavonskom Brodu gdje se upravo danas proslavlja blagan svetoga Lovre, prilika je da progovorimo i o ovoj dimenziji posljednjega ispraćaja i počivanja.

 

U Zagrebu 41, u Brodu 1,4 posto

 

- Na Groblju Slavonski Brod (a upravljamo grobljima u Slavonskom Brodu, Podvinju i Brodskom Varošu) godišnje imamo oko 620 sahrana, od čega desetak sahrana s urnama - kaže nam voditeljica RJ Groblje TD Komunalac u Slavonskom Brodu Ljiljana Hamedović.

To znači da su ukopi urni zapravo još rijetki ali ih ipak ima. No, s druge strane, s područja županije se u Zagrebu godišnje kremira dvadesetak pokojnika, a čini se da odgovor za ovaj nesklad podataka možemo naći u strukturi stanovništva, jer se očito dio posmrtnih ostataka prenosi u obiteljske grobnice u Bosanskoj Posavini, budući da je procedura za prijenos urne puno jednostavnija i jeftinija (a spretnima i sretnima i besplatna) u odnosu na prekogranični prijevoz pokojnika. Naime, za prijenos urne s pepelom preko granice dovoljno je imati potvrdu o obavljenoj kremaciji, nisu potrebne nikakve posebne dozvole ni uvjeti. S druge strane, ima obitelji koje žive u drugim krajevima, ali u Slavonskom Brodu još imaju obiteljsku grobnicu, pa neće čuditi ako u skoro vrijeme budemo imali više takvih ukopa urni.

Kad je u pitanju cijena, kremiranje je najpovoljnije stanovnicima glavnog grada i okolice, jer prijevoz pokojnika do krematorija iz Slavonskog Broda stoji dvije do dvije i pol tisuće kuna. Sam postupak kremiranja iznosi nešto manje od 600 kuna, ali valjara čunati na ostale troškove, uključujući i lijes (mora biti jednostavan, bez premaza, pa se koristi standardizirani čija je cijena oko 1500 kuna). Budući da se za klasični ukop obične kupuje i nešto skuplji lijes, a uz njega još i križ, jastuk, madrac, pokrov... ispada da je cijena klasičnoga ukopa i kremiranja jednaka. Do razlike dolazi kad su u pitanju grobnice. Naime, cijena grobnice za polaganje urne u Slavonskom Brod, kako nam kaže Ljiljana Hamedović iznosi 4.633,20 kuna, dok se cijena klasične grobnice kreće od 14 do 16 tisuća kuna, a u starom dijelu groblja i do 21.000. Radi se, dakle, o znatnoj uštedi. Naišli smo i na podatak da se cijena uređene grobnice u Zagrebu (doduše, na ekskluzivnom dijelu Mirogoja) kreće i do 150.000 kuna (neuređena je grobnica na Mirogoju 14.000 kuna, ali to je nemoguće naći, dok se cijena uređenih kreće oko 70.000, a na drugim su grobljima cijene ipak niže, sličnije brodskima), dok je grobnica za urne između 7.800 (za četiri) i 9.800 (za šest urni). Mjesta je na grobljima sve manje, pa si malo obitelji može priuštiti ukop na ekskluzivnom mjestu, što je također jedan od razloga da se upravo u Zagrebu najviše obitelji odlučuje za kremiranje pokojnika. To potvrđuje podatak Gradskih groblja Zagreb koja bilježe da je trenutačno više od 41 posto ukopa na njihovim grobljima upravo ukup urni.

 

Obratite se pogrebnom poduzeću

 

Što se samog postupka kremiranja tiče, u slučaju smrti svoga člana, bilo da premine kod kuće ili u bolnici, obitelj će najbolje učiniti ako najprije kontaktira pogrebno poduzeće koje izaberu da obavlja poslove oko ukopa i prepusti njima organizaciju. Djelatnici pogrebnih poduzeća imaju i raspored dežurstava mrtvozornika - što je dragocjeno ako je smrt nastupila izvan medicinske ustanove ili ustanove skrbi za starije - a kad mrtvozornik obavi svoj posao i izda potrebnu dokumentaciju djelatnici pogrebnoga poduzeća preuzimaju tijelo i prevoze u hladnjak. Ukoliko smrt nastupi u bolnici, domu za stare i sl., obitelj opet treba kontaktirati pogrebno poduzeće i dogovoriti sve oko postupka sahrane. Ukoliko pokojnika žele kremirati, termin za kremiranje također dogovara pogrebno poduzeće, koje će tijelo uz potrebne dozvole i dokumentaciju i prevesti do krematorija.

Obitelji najčešće organizairaju klasični ispraćaj tijela pokojnika, u lijesu, s mjesnog groblja, pa tijelo nakon ispraćaja ide u krematorij. Rjeđi su slučajevi, ali nisu neobični, da se ispraćaj organizira nakon što se obavi postupak kremiranja, te na odru umjesto lijesa bude urna. Ima i onih koji sve to žele zadržati u krugu obitelji te se na polaganju urne okupi tek najuža obitelj. Obitelj također može pozvati svećenika, ali i ne mora. Voditeljica Groblja Slavonski Brod kaže kako se polaganje urne kod nas najčešće obavlja u dopodnevnim satima. Dovoljno je nazvati Gradsko groblje i s njima dogovoriti termin. Djelatnici Komunalca pripremit će grobno mjesto i poslije polaganja urne obaviti sve ostalo, kao i u slučaju standardnog ukopa.

 

Raspolaganje pepelom pokojnika

 

Kremiranje više nije nikakava novost ili neobičnost, jer Krematorij na Mirogoju radi još od daleke 1985., ali zanimljivo je da neka pitanja nisu pravno jasno definirana. A što nije zabranjeno, to je dopušteno. Primjerice, ni jedan zakon ili pravilnik ne brani članovima obitelji da slobodno raspolažu urnom s posmrtnim ostacima. Urnu na krematoriju jednostavno možete preuzeti nakon obavljenoga postupka i nitko vas ne pita što ćete s njom i pepelom. Slobodno je, dakle, ispuniti želju pokojnika da ga se prospe u more, rijeku, na nekom zemljištu (ali za to ipak treba zatražiti dozvolu jedinice lokalne samouprave na čijem području se to radi)... ili pak urnu možete zadržati u svom domu. Istina, to se ne radi često, a u krematoriju nude i male spomen-urne u koje stave dio pepela, dok se ostatak može položiti u grobnicu. Za prijenos urne nije potrebna niti sprovodnica propisana Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, jer pepeo je epidemiološki potpuno bezopasan, tako da vam za prijevoz s krematorija do kuće ili groblja nije potreban ovlašteni posrednik, a posebnih uvjeta ne postavlja niti Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja prijenosa, pogreba i iskopavanja umrlih osoba, nego to obitelj može učiniti sama. Zakon o grobljima predviđa mogućnost ukapanju mrtvih izvan groblja, ali uz odobrenje koje daje tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalne poslove, uz prethodno mišljenje tijela jedinice lokalne samouprave nadležne za poslove zdravstva.

Zanimljivo je da sve više ljudi izražava želju da budu kremirani. Čini se da tu ulogu ima i promjena stava Katoličke crkve koja nekada takav postupak (za razliku od drugih vjera, ali primjerice i za razliku od protestanata) nije odobravala, a sada ga prihvaća. No, ako je želja za kremiranjem izričita, ponekad nije dovoljno to samo reći članovima obitelji, jer se oni u trenucima šoka toga možda neće sjetiti, pa je dobro osigurati njeno izvršenje pismenim putem, u nekom obliku oporuke. Ima sugrađana koji su takvu izjavu ovjerili i kod javnog bilježnika, a zanimljivo je da uplatitelji posmrtne pripomoći imaju mogućnost da se ta želja zabilježi u njihovu knjižicu.

O smrti je dobro razmišljati za života i donijeti odluke koje će pomoći onima koji ostaju iza nas. Nekada je bila tradicija da starije osobe pripreme i odjeću, pokrov, ručnike koji će ići na križ, a mjesto ukopa najčešće je bio grob u koji su ukapane prethodne generacije obitelji. Mjesta na grobljima nema puno, pa se mnogi danas unaprijed pobrinu te za života kupe grobno mjesto i urede grobnicu po svojoj želji. Jednako se tako može izraziti želja da poslije smrti budemo kremirani. S obzirom na to da je na grobljima sve manje slobodnih mjesta, da se u isti grob može pokopati najviše dvije do tri osobe (to ovisi o vrsti groba i prvome ukopu, s tim da je tek 15 godina nakon posljednjeg ukopa moguće koristiti isti grob u "novom ciklusu" i to nakon ekshumacije preostalih posmrtnih ostataka), a da izgleda za proširenje nema, očito je da će se ubuduće mnogi odlučiti za kremiranje. Naime, u klasičnu grobnicu može se sahraniti onoliko urni koliko ima mjesta.

- Prije dvadesetak godina bilo je riječi da će se u Slavonskom Brodu proširiti groblje i izgraditi krematorij, ali to se još nije dogodilo. Izgradnja je krematorija jako skupa, iako bi zbog geoprometnog položaja Slavonskog Broda to i moglo biti isplativo - kaže Ljiljana Hamedović. Znamo i da su u Osijeku prije nekoliko godina na velika zvona najavljivali izgradnju krematorija s Dvoranom sjećanja, za što su očekivali sredstva iz europskih fondova, ali u posljednje dvije godine taj projekt se više ne spominje. Očito da Krematorij Mirogoj za sada zadovoljava hrvatske potrebe (ponekad se na red treba čekati, ali najviše do pet dana, a "čepovi" nastaju najviše zbog toga što Krematorij ne radi vikendom i praznicima), no kad bi se izgradio krematorij u Brodu ili Osijeku, čime bi se snizili troškovi prijevoza, sigurno bi i broj postupaka na našem području bio i daleko veći.

10.8.2018.
Posavska Hrvatska

450 mililitara = 15 minuta = 3 života

Pomozi, spas je u jednoj dozi

Slavonski Brod : Pomozi, spas je u jednoj dozi

Superjunaci su u pravilu "anonimusi" koji svojim posebnim moćima spašavaju one u nevolji. Ako ćemo suditi po tim parametrima, dobrovoljni darivatelji krvi su također superjunaci. Za 15 minuta svog slobodnog vremena, jednom dozom svoje krvi mogu spasiti tri života. A nitko ne zna tko su; poštar, susjed, poznanik pored kojeg prođete svakog jutra, vozač autobusa... I ono što je dodatno super kod njih - darivanje krvi postaje im navika, jedna od onih koje se teško odreći i jedna od rijetkih koja ni u kojem slučaju nije loša.

 

Četiri godine godine bez apela građanima

Trenutačno se na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, koji prikuplja 50 posto krvi u Republici Hrvatskoj, "vrti" apel darivateljima krvne grupe A+ i A-. Trenutačno je u zavodu najmanja zaliha doza krvi krvne grupe AB- te krvne grupe A-. Najviše, i podjednako, ima doza krvnih grupa 0+ i B+. Od oko 160.000 doza krvi prikupljenih godišnje u Hrvatskoj, bude pripravljeno oko 350.000 doza krvnih pripravaka. Na internetskoj stranici Hrvatskog Crvenog križa stoji apel darivateljima da se tijekom ljetnih mjeseci kontinuirano odazivaju na akcije darivanja krvi. HCK godišnje prikupi oko 180.000 doza krvi, odnosno 40 davanja na 1.000 stanovnika.

- Prošle godine prikupljeno je 3.700 doza krvi. Prema planu KBC-a Osijek i Opće bolnice "Dr. Josip Benčević" ovogodišnji plan za Brodsko-posavsku županiju je 6.000 doza krvi, od kojih gradskom društvu pripada 3.900 doza. Na dobrom smo putu; u prvih šest mjeseci ove godine krv je darivalo 1.555 osoba. Zasad pokrivamo potrebe slavonskobrodske bolnice, a to se dogodilo zbog reogranizacije zdravstva. Sve doze krvi prikupljene u istočnoj Slavoniji su u KBC-u Osijek i na pozive za određenim krvnim grupama i količinom prevoze se u bolnice, pa su i u najkritičnijim ljetnim mjesecima zbrinuti svi pacijenti. Unatoč nezadovoljstvu darivatelja krvi što ne mogu odlaziti na Odjel za transfuzijsku medicinu bolnice u Slavonskom Brodu, dobra je stvar što od 2014. godine nije bilo apela iz Crvenog križa darivateljima krvi - kaže Tatjana Kolobarić, voditeljica zdravstveno-preventivnih programa i dobrovoljnog darivanja krvi Gradskog društva Crvenog križa Slavonski Brod. Hrvatski crveni križ u suradnji s Ministarstvom zdravstva, dodaje, neprestano radi na poboljšanju sustava darivanja krvi. Zbog samo jednog vozila dostupnog timu transfuzijske medicine Kliničkog bolničkog centra Osijek, akcije koje organizira slavonskobrodski Crveni križ raspoređene su na raziličite lokacije u različitim terminima.

- Počeci reorganizacije darivanja krvi bili su teški. Dobili smo obavijest o takvom načinu prikupljanja krvi možda dva tjedna prije i bilo je teško i nama i KBC-u Osijek, jer njihov tim je prvi put izašao na teren i morao se prilagoditi našem dotadašnjem načinu organizacije. No, mislim da se sada jako dobro uklapaju u naš kolektiv, darivatelji ih prihvaćaju, a oni se trude biti što bolji - ističe Kolobarić. Zbog povećanog broja prometnih nesreća u ljetnim mjesecima tijekom srpnja povećan je broj akcija darivanja krvi, a tijekom kolovoza u planu gradskog društva je sedam akcija.

 

4.000 darivatelja

- Djelujemo na području grada i 16 općina, a planom za 2018. godinu pokušali smo organizirati akcije darivanja krvi u svim općinama. Organizirane su svaka četiri mjeseca, a darivatelji su zadovoljni jer im je omogućeno da u akcijama u selima daruju krv u posljepodnevnim satima, nakon obavljenog posla kod kuće. U Slavonskom Brodu aktivno je oko četiri tisuće darivatelja, a broj se mijenja s dolaskom srednjoškolaca, odnosno novih darivatelja. Ove godine, od siječnja do ožujka, bilo je više od 400 aktivnih. Podjednako su voljni dati krv; kod djevojaka se javlja problem nedovoljne težine, a i dobar dio učenika još nema navršenih 18 godina. Većina ih daje krv prvi put zbog dva dana izostanka iz škole, ali svi koji se uključe u akciju darivanja krvi, makar bili odbijeni prvi put zbog niskog hemoglobina, i dalje pokušavaju dati krv. Istaknula bih i općinu Gundinci; jedno su selo s velikim brojem darivatelja te općinu Sikirevci koja također najbolje kotira u odnosu darivatelja na broj stanovnika - kaže Kolobarić. Prije davanja krvi darivatelji trebaju piti dovoljno tekućine i jesti prije postupka, ne konzumirati alkohol te se ponašati kao u slučaju uobičajene krvne pretrage. Krv ne mogu dati osobe koje su šest mjeseci prije akcije bile tetovirane, konzumirale lijekove protiv bolova ili bile podvrgnute stomatološkom zahvatu te osobe s preniskim hemoglobinom. Ako je razina hemoglobina u granicama normalnoga, što se određuje na licu mjesta, slijedi medicinski upitnik te odluka liječnika može li osoba dati krv. Građani koje žele darivati krv, primjerice, prije odlaska na godišnji odmor, ukoliko u njihovoj blizini nema akcija darivanja mogu to obaviti svakodnevno u kliničkim bolničkim centrima Osijek, Zagreb, Rijeka, Split i Dubrovnik. Darivatelji krvi s 36 davanja ostvaruju pravo na besplatno dopunsko osiguranje i javni prijevoz, oslobođeni su participacije, a Crveni križ im dodijeljuje priznanja u povodu Dana darivatelja.

- Najviše što darivatelji dobiju jest osjećaj spašavanja tuđeg života, što je i poanta darivanja krvi, jer se ona još uvijek ne može proizvesti. Sve je vođeno načelom dobrovoljnosti, anonimnosti i humanosti te solidarnosti - ističe Tatjana Kolobarić. Tome u prilog ide činjenica da se bajkeri, vatrogasci, policajci, liječnici, zaposlenici velikih tvrtki, gradskih poduzeća, studenti... grupe zdravih ljudi u Slavonskom Brodu rado uključuju u akcije darivanja krvi, a Gradsko društvo Crvenog križa u evidenciji ima 23 darivatelja s više od 100 davanja.

 

3.8.2018.
Posavska Hrvatska

Đuro Đaković grupa

Ključno pronalaženje rješenja za Industrijska rješenja

Slavonski Brod : Ključno pronalaženje rješenja za Industrijska rješenja

Tijekom prvih šest mjeseci ove godine Đuro Đaković grupaa ostvarila je ukupne prihode od 282,2 milijuna kuna, ukupne rashode od 277,2 milijuna kuna, odnosno ukupnu dobit od pet milijuna kuna te pozitivan operativni rezultat od 20,1 milijun kuna, uz Đuro Đaković Industrijska rješenja kao jedino društvo koje nije ostvarilo pozitivan EBITDA, te je preostalo za restrukturiranje unutar grupe. Dio plana dovršetka restrukturiranja bili su jednokratni troškovi otpremnina i otkaznih rokova u vrijednosti 2,6 milijuna kuna, pa je normalizirani EBITDA 22,7 milijuna kuna. Ostvareno je 159 milijuna kuna izvoza, a s 30. lipnja grupacija je imala 279,3 milijuna kuna ukupnih obveza, odnosno 71,2 milijuna kuna manje nego toga datuma prošle godine. S posljednjim danom u lipnju grupacija je imala ugovorene poslove vrijedne 623 milijuna kuna. Planovi Đuro Đaković grupe su dovršetak restrukturiranja Industrijskih rješenja d.d. pronalaskom strateškog partnera za dio proizvodnog programa te dovršetak procesa poboljšanja strukture izvora financiranja u pasivi bilance promjenom omjera kratkoročnih i dugoročnih obveza. Zaključci su to s konferencije za novinare koju su u utorak održali predsjednik i član Uprave Đuro Đaković grupe Marko Bogdanović i Slaven Posavac.

 

Prodaja ili restrukturiranje

- Ključan događaj bio je objava rezultata na burzi u ponedjeljak. Oni su dobri i njihova kvaliteta jest u činjenici da je nekoliko kvartala povezano s vrlo jasnim trendom poboljšanja pokazatelja dnevnog operativnog poslovanja, a to pokazuje perspektivnost. Već dugo nismo imali situaciju da je ugovorenost poslova tolika i da su kapaciteti popunjeni. Đuro Đaković Strojna obrada i Energetika i infrastruktura su poslovale standardno uspješno, a najveći problem su i dalje Industrijska rješenja, koja su temeljni generator gubitka čitave grupe. Ovoga proljeća prošli smo kroz ciklus kadrovskog restrukturiranja i to je dalo rezultate; gubitak se smanjio na pola. Naravno, to nije dobar trend, ali ohrabruje. Mislim da smo na dobrom putu da do kraja godine, s planovima koje imamo, i taj problem eliminiramo - istaknuo je Bogdanović. Jedan od idućih koraka za grupu je dokapitalizacija temeljnog kapitala: - Vlasnici i dalje podržavaju takav način prikupljanja sredstava. Nismo definirali trenutak za idući ciklus dokapitalizacije. Procjenjujemo da trenutačno nije vrijeme za to, ali svakako imamo mandat da taj proces pokrenemo u idućih šest mjeseci. Odnos s vlasnicima, privatnim i državnim osobama, je vrlo dobar i konstruktivan. S obzirom na intenzitet kontakata i razgovora o potencijalnim modelima rješavanja tog gorućeg problema veliki sam optimist - rekao je Bogdanović.

Slaven Posavac pojasnio je povijest poslovanja Đuro Đaković grupe istaknuvši kako se u posljednjih dvadesetak godina dogodio gubitak od oko milijardu kuna, a rekordni prihodi veći od milijardu kuna ostvareni su 2012. godine. Od 2010. do 2013. godine, odnosno tijekom isporuke borbenih vozila Ministarstvu obrane grupu je, prema njegovim riječima, obilježavala zastarjelost proizvodne tehnologije, kontinuitet negativnog poslovanja pojedinih dijelova grupe, nedostatak vlastitog kapitala i kadrovska struktura koja nije pravovremeno prilagođena perspektivi grupe. Ukupni prihodi od 2013. do 2017. godine stabilizirali su se na šestotinjak milijuna kuna dok je gubitak 2013. godine bio 125 milijuna kuna, a 2014. godine prihodi su bili manji od 400 milijuna kuna. Trenutačno, jedina tvrtka s negativnim EBITDA i neto dobiti su Industrijska rješenja koja su tijekom šest mjeseci ove godine ostvarila minus od deset milijuna kuna.

- Ako uzmete da smo konsolidirano zaradili ukupno pet milijuna kuna, jasno je da je moguće kako bi, da nije bilo te tvrtke, neto dobit bila 15 milijuna kuna što bi stvarno bio izvrstan rezultat. Predstoje dva rješenja. Oglasili smo prodaju dijela kompanije, odnosno proizvodnje teških komponenata koja je generator gubitaka. Ili će doći do prodaje hale i strojeva, te prelaska radnika drugom poslodavcu ili ćemo morati nastaviti proces restrukturiranja. Tim procesom došli smo do onoga što je Đuro Đaković danas. Održivi programi su vagonogradnja, inženjering i vođenje projekata srednje veličine po principu "ključ u ruke", imamo izvrsnu strojnu obradu te energetiku, ogroman prostor za ekspanziju vidimo u vojnom programu gdje je bitna prisutnost na tržištu i održavanje hladnog pogona te spremnost za veliki iskorak - zaključio je Posavac. 

27.7.2018.
Posavska Hrvatska

Najljepši prozor u Slavonskom Brodu

Sreća je u (malim) biljkama

Slavonski Brod : Sreća je u (malim) biljkama

Ulica don Ive Prodana jedna je od ulica s najljepšim prozorima u Slavonskom Brodu. Naime, ondje je 2016. godine najljepšim proglašen prozor obitelji Jelinić, a ove godine u akciji Turističke zajednice grada Slavonskoga Broda nagradu je dobila Mirela Bilić. S obzirom na to da se obitelj Bilić preselila u ulicu u ožujku, priznanje za najljepši prozor lijep je "poklon dobrodošlice". Majka troje djece prozore svog doma ukrasila je sufrinijama i tamjanom.

- Nisu mi to najdraže biljke, samo sam pretpostavila da će biti najbolje s obzirom na to da se prozori nalaze na zapadnoj strani na kojoj ima taman dovoljno sunca. Biljke su mi odmor nakon posla; lijepo je malo opustiti se i uživati u njima. Rad s cvijećem odmara jer vidite plodove svog rada, a to je ono što vam nešto znači. Možete danima čistiti i prati u kući, ali na kraju ništa od toga ne vidite. Kad posadite svoj cvijet ili nešto u svom vrtu pa vidite kako niče, to je ono što vas odmara i čini zaista sretnim. No, ne provodim previše vremena uz cvijeće; kidam ocvale cvjetove i zalijevam ih redovito, ništa previše. Kad hoće cvjetati, hoće - kaže Mirela. Dodaje da njena djeca nisu baš zainteresirana za biljke, no bili su ponosni što je njihova mama osvojila nagradu.

 

Nova susjeda, nova nagrada za susjedstvo

- Nitko me nije kandidirao. Mislila sam da netko jest, ali saznala sam da nije bilo kandidiranih pa je ocjenjivačka komisija vjerojatno samoinicijativno obilazila ulice. Vjerojatno su smatrali da nigdje u gradu nema ovakva tri prozora, pa mi je nagrada još draža. Svi su mi čestitali i iznenadili se. Rekli su: "Ti si tek doselila i već si dobila nagradu, a mi smo ovdje godinama, pa ništa", pa sam im rekla da mi se jave za savjete - sa smješkom kaže Mirela. Uz priznanje i knjigu za nagradu je dobila i pribor za vrtlarenje zbog čega, ističe, mora nastaviti njegovati svoje cvijeće.

- Ne razmišljam o kandidaturi iduće godine. Iskreno, da sam znala da za to, cvijeće bi izgledalo puno bolje. Nastojat ću urediti prozore koliko mogu, a ako se nekome svidi - tu sam (za kandidaturu). Treba puno više raditi na tome da nam grad bude ljepši. Mislim da bi svi građani trebali raditi na uređenju vlastitog okoliša, ali i sam grad - kaže Mirela i dodaje: - Zaista ima prekrasnih terasa, balkona i prozora. Naravno, sve je stvar toga što se kome sviđa, ali ljudi si zaista daju truda.

Dok bude na godišnjem odmoru za cvijeće će se, kaže Mirela, brinuti njena majka, a u šali kaže da se nada kako njena djeca neće zaboraviti zaliti ga barem jednom u tri dana.

- I moja sestra jako voli cvijeće, pa je rekla: "Kako ti možeš osvojiti nagradu, kad je moje cvijeće ljepše?" Ali, ja za razliku od nje imam diplomu - šali se Mirela koja po diplomu gotovo nije došla jer nije vjerovala telefonskom pozivu iz Turističke zajednice i mislila je da je netko zapravo zafrkava. Nagrada joj je poticaj za daljnji trud, ali nema planova kad je sadnja novog cvijeća u pitanju. Prilike za nabavku sadnica su joj ograničene s obzirom na posao te obveze kod kuće.

- U poljoprivrednoj školi zna biti lijepog cvijeća koje se baš lijepo primi i nije skupo, ali dosad nisam imala prilike kupiti nešto ondje s obzirom na vrijeme kad dođem kući s posla. Subota je jedina prilika kad mogu otići na tržnicu, a ondje je najveći izbor cvijeća, pa ga tamo kupim. Ove godine nisam stigla otići ni na Florafest, ali ponekad bih i ondje nešto kupila - ističe Mirela. Za vrijeme našeg razgovora padala je kiša koja će svakako pomoći u zalijevanju Mirelinog cvijeća dok ona bude na zasluženom odmoru. Do iduće godine možda bi se mogao istražiti fenomen Ulice don Ive Prodana i utvrditi je li to ulica lijepih prozora zbog njenog geografskog položaja, naziva ili koncentracije ljubitelja cvijeća u jednoj gradskoj četvrti.   

4.5.2018.
Posavska Hrvatska

Dvadeset šesta obljetnica stradavanja Slavonskog Broda

Da se takvo što nikad ne ponovi

Slavonski Brod : Da se takvo što nikad ne ponovi

Misom za poginule civile i branitelje u Crkvi Gospe Brze Pomoći, kratkim programom te polaganjem vijenaca kod spomenika "Djevojčica" i Spomenika hrvatskim braniteljima u četvrtak, 3. svibnja, Udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Brodsko-posavske županije i Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata obilježili su 26. obljetnica stradavanja Slavonskog Broda. Kod spomenika "Djevojčica" učenici Osnovne škole Antuna Mihanovića izveli su recitacije i pjesmu kojom su odali počast poginulim sugrađanima te djeci stradaloj među 16 Brođana koji su poginuli 3. svibnja 1992. godine. Šestero djece, najmlađe među njima staro godinu i pol dana, poginulo je toga dana, a jedno dijete podleglo je ozlijedama dan kasnije. Vijence i svijeće kod spomenika položili su predstavnici udruge civilnih stradalnika Domovinskog rata Brodsko-posavske županije, gradske i županijske uprave, Policijske uprave brodsko-posavske, udruge Hrvatska žena, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, gradskog i županijskog ogranka Hvidre, Malonogometnog kluba djece hrvatskih branitelja iz Trilja, Osnovne škole Huge Badalića i Vladimira Nazora te političkih stranaka.

- Danas smo evocirali uspomene na te tragične dane. Jedan od razloga zašto je hrvatska vojska, po Ženevskoj konvenciji, prešla na područje Bosne i Hercegovine upravo je taj što smo svakodnevno gledali granatiranje i stradavanje civilnih žrtava i djece. Bili smo prisiljeni prijeći Savu i neprijatelja potisnuti što dalje kako ne bi mogao granatirati naš grad i Brodsko-posavsku županiju - rekao je Vlatko Krznarić, predstavnik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata i dodao kako je početak svibnja vrijeme kad su pomiješani tuga i sreća jer je vojno-policijskom operacijom "Bljesak" oslobođena Zapadna Slavonija, u Borovom selu ubijeno je 12 hrvatskih policajaca, a u Slavonskom Brodu uslijed granatiranja bilo je puno žrtava. U odnosu na šibenska "oba su pala" u manje od tri minute u Slavonskom Brodu srušeno je šest zrakoplova, a 1991. i 1992. godine, prema njegovim riječima, nije bilo ratišta na kojem Brođani nisu bili. Djeci okupljenoj kod Djevojčice ispričao je stradanjima hrvatskih branitelja i civila u Brodsko-posavskoj županiji.

- Ovaj dan je prije 26 godina stvarno bio pakao. U jednom trenutku u kući na Jelasu poginulo je sedmero djece i ukupno 16 naših sugrađana. Nema riječi kojima se to može opisati. Slavonski Brod podnio je jako veliki teret u Domovinskom ratu u ljudskim životima, stradavanjima grada i gospodarskim gubicima. Za posljedicu imamo šest obitelji kojima je ubijeno po dvoje djece. Tko to smije ignorirati i tko smo mi da to smijemo zaboraviti? Ove žrtve su svete i zalog su budućnosti - istaknula je Julijana Rosandić, predsjednica Udruge civilnih žrtava Domovinskog rata Brodsko-posavske županije i dodala kako se nada da će od iduće godine na snazi biti Zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata.

- Takva strahota s toliko civilnih žrtava dugo nije zabilježena, s toliko djece, a još je veća što za taj zločin nitko nije odgovarao. Toliko smo skupo platili slobodu, ali uvijek se moramo sjetiti malih anđela s porukom; da se takvo što nikad ne ponovi - rekao je župan Danijela Marušić. Zamjenik gradonačelnika Hrvoje Andrić istaknuo je kako su danas školarci sudjelovanjem u komemoraciji slika budućnosti koja ima tešku, ali ponosnu prošlost. 

13.4.2018.
Posavska Hrvatska

Od 15. do 22. travnja

U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić 2018.

Slavonski Brod : U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić 2018.

Cijeli tjedan, od 15. do 22. travnja u Slavonskom Brodu i ove će godine biti posvećen djeci i Ivani Brlić-Mažuranić. Program počinje svečanim otvorenjem na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić i premijerom glazbeno-scenske čarolije "Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica"

Očekuje se da će i ove godine programe dječjih svečanosti "U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić" posjetiti pet do šest tisuća djece, a samo glazbeno-scensku čaroliju Kazališne radionice "U svijetu bajki" koju pri Kazališno-koncertnoj dvorani izvodi šezdesetak sudionika, od nedjelje do petka vidjet će oko šest tisuća posjetitelja. 

8.1.2018.
Posavska Hrvatska

Izbor ravnatelja u ustanovama kulture

Tekić umjesto Pešuta

Slavonski Brod : Tekić umjesto Pešuta

Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda dobila novu ravnateljicu

Koncem godine Upravno vijeće Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, na temelju prijava pristiglih na natječaj za ravnatelja raspisan 27. studenoga, izabralo je novog ravnatelja ove ustanove. Nakon dva ravnateljska mandata, na čelu Galerije tako više neće biti Branimir Pešut, inače i kustos Kabineta akvarela, nego zaposlenica ustanove, kustosica Romana Tekić, voditeljica Galerije Ružić.

8.1.2018.
Posavska Hrvatska

Turistička zajednica Slavonski Brod

Grad u 2017. posjetilo 18.674 turista

Inozemni turisti činili su 55,2 posto prošlogodišnjih posjetitelja, što je 13,6 posto više nego u 2016.

Prema podacima iz popisa turista pri Turističkoj zajednici grada Slavonskog Broda grad je prošle godine posjetilo 18. 674 turista od kojih 55,2 posto inozemnih. Porast je to dolazaka stranih turista od 13,6 posto u odnosu na 2016. godinu. Broj noćenja porastao je za 14,3 posto, a od 36.119 noćenja 53 posto ostvarili su inozemni turisti koji su se u Slavonskom Brodu zadržavali u prosjeku 1,93 dan. Najviše su gostiju protekle godine imali hoteli ART, SAVUS i CENTRAL.