Slavonski Brod

I dok vrijeme uopće nije proljetno, nego je hladno, tmurno, kišovito, na gradskoj tržnici je ove srijede bio pravi proljetni ugođaj, čak i blagdanski. Na klupama se prostiralo svježe povrće, mladi luk, rotkvica, hren, mrkva, peršin, a bilo je tu i jagoda iz Grčke po cijeni od 2 ili 3 eura za pola kilograma, te prekrasnog proljetnog cvijeća, narcisa, zumbula, kao i ukrasnih grana cica maca.

Ankica Vlajić upravo je birala korijen hrena: - Volim svježi hren, a za uskrsni doručak tradicionalno kuhana šunka, jaja. Imam 88 godina, pa kolače više ne pečem, naručim ih.

Hren već godinama na tržnici prodaje Katarina Butković iz Rastušja: - Netko kaže da je hren korov, ali mora se i oko njega potruditi, kopati, plijeviti, ima posla. Ljudi koji vole domaći hren znaju to i cijeniti. Jako je ljut pa se mora ribati vani na otvorenom, ja ga naribam, pofurim, stavim vrhnja, soli, octa, šta tko voli. Moram i u subotu na tržnicu, pa ne stignem kolače i jaja bojati, ali kupit ću to na tržnici.

Deset jaja za šaranje, a ostalo za kolače

Uske, široke rezance, taranicu, flekice umijesila je Terezija Bukvić iz Zadubravlja: - Imam kokoši, pa imam i jaja, šarana sam već prodala. Redovito pravim tijesto, a za subotu za tržnicu napravim od stotinu jaja, tako da to tri dana radim. Imam već svoje kupce koji vole domaće rezance. Za Uskrs kuhamo šunku, kulin, jaja, hren, sir i kajmak su prilozi. Svetenje je kod nas na Veliku subotu, a na uskrsno jutro muž i ja doručkujemo sami, zatim idemo u crkvu, pa nam na ručak dolaze djeca. Za ručak kuham juhu i uz to imamo kuhano meso, ništa posebno ne pravim, nego jedemo od doručka, Ispeći ću i tri, četiri vrste kolača koje svi volimo.

Zumbule, narcise i tulipane na tržnicu je donijela Slavica Vrca iz Slobodnice: - Uzgajam cvijeće u bašči i ovo je jako lijepo i rado ga kupuju jer je prvo proljetno cvijeće. Narcisi su zahvalni, oni se i jako šire, tako da ih brzo bude puno. U jesen imam jesensko cvijeće, krizanteme za Svi svete. I stari i mladi vole cvijeće.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Uz Svjetski dan podrške oboljelima od epilepsije, Ljubičasti dan, koji se obilježava 26. ožujka Odjel za neurologiju Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod organizirao je stručno-znanstveni skup.

- Epilepsija je bolest koja se liječi, ali nosi sa sobom snažnu stigmu koja dovodi do socijalne izolacije tih bolesnika i mijenja njihov život na duge staze. Zato smo i organizirali ovo predavanje kako bismo skrenuli pozornost da to ne bi trebalo biti i kako bismo pomogli ljudima da steknu više znanja, sigurnosti i više empatije prema tim bolesnicima – napomenula je doc. dr. sc. prim. Lidija Šapina.

U Hrvatskoj je oko 50.000 oboljelih od epilepsije, ali to nije konačan broj, kako je navela doc. dr. sc. prim. Šapina: - Neki ne dolaze liječniku zbog toga, neki kriju bolest, a neki su dugo stabilni pa ih nema na kontroli. No, dijagnostika se poboljšava, bolesnici su informiraniji, puno je lijekova, terapija koje se prilagođavaju svakom pacijentu ponaosob, prema dobi, spolu i profesiji, tako nećemo istu terapiju dati starijoj i osobi koja studira ili planira trudnoću.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Liga protiv raka Brodsko-posavske županije više od dva desetljeća na Svjetski dan bolesnika, 11. veljače, posjeti Dom za starije i nemoćne osobe u Slavonskom Brodu i štićenicima pokloni voće.

- Potaknuti smo na ovu gestu od 1992. godine, kada je papa Ivan Pavao II. ustanovio Svjetski dan bolesnika. Na ovaj način podržimo sve u Domu za starije i nemoćne osobe sa željom da oni koji su bolesni i ozdrave. Apeliram na sve da u svojoj zajednici i okolini odvoje bar nekoliko minuta dnevno kako bi pomogli onima koji su kraj nas i kojima treba pomoć, koji su bolesni. Na današnji dan se sjećamo i svih onih koji skrbe o bolesnima, medicinski radnici, liječnici, sestre, volonteri i zahvaljujemo im od srca svima za ono što čine – istaknuo je Darko Katić, predsjednik Lige protiv raka Brodsko-posavske županije, te dodao kako su lani i zapjevali, pa očekuju da će tako biti i ove godine u nastavku druženja.

Ivanka Klančić već 25 godina dolazi u Dom za starije i nemoćne na Svjetski dan bolesnika, članica je Udruge žena operiranih od raka dojke „Nada”, kojoj je prije deset godina bila predsjednica: - Prije korone smo po sobama dijelili voće i bake su nas tako lijepo dočekale, rekle su: „Nije nama do ove naranče, nego što ste vi nas došli obići”. Zahvalan sam što sam živa i zdrava, da ih mogu obići i prošli put su bili jako veseli i pjevali smo. Čovjek poželi starost provesti u ovom domu.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Rođendaonice i igraonice novija su gospodarska djelatnost, a posljednjih godina su vrlo popularne i potrebne. Razna obiteljska slavlja odvijaju se u iznajmljenim prostorima, a za dječje rođendane, rekli bismo da je to „nasušna” potreba. Rijetko tko može u svom domu primiti dvadesetak neumornih mališana, još i nekako ako su ljetni rođendani i mogu se odvijati u dvorištu, ali za zimske slavljenike, složit će se vjerojatno svi roditelji, treba prostor namijenjen upravo za proslavu dječjeg rođendana. I igraonice su jedna od potreba današnjih mladih roditelja, a to su među prvima ponudili trgovački centri kako bi omogućili roditeljima da ostave svoje dijete u igri dok oni kupuju. U igraonici roditelji mogu djecu ostaviti dok nešto obave, ali i dovode ih u igraonicu kako bi se družili, poigrali, pa nešto i naučili sa svojim vršnjacima, posebno mališani koji ne idu u dječji vrtić. Shvatili su i poduzetnici da je to prilika za posao, pa se posljednje vrijeme i u Slavonskom Brodu otvorilo nekoliko rođendaonica i igraonica. I podaci Odsjeka za gospodarstvo i obrtništvo Brodsko-posavske županije, koje su nam proslijedili, potvrđuju da je to novija grana gospodarstva: - Prema podacima iz Obrtnog registra na području Brodsko-posavske županije trenutačno su registrirana ukupno 4 aktivna obrta (obrti u radu) koji se u sklopu NKD djelatnosti 93.29.9 (Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti) bave i djelatnostima rođendaonica, igraonica i radionica. Sva četiri spomenuta aktivna obrta imaju sjedište u gradu Slavonskom Brodu. Od navedena četiri aktivna obrta, koja se bave ovom djelatnošću, a prema godini upisa u Obrtni registar, odnosno izdavanja rješenja: 3 obrta su registrirana u 2025. godini, a 1 u 2024. godini.

Voditelj odsjeka Stjepan Bošnjaković naveo je i da su za ovu djelatnost u Obrtnom registru u prethodnom razdoblju bila registrirana još 4 obrta koji su u međuvremenu zatvoreni, odnosno odjavljeni i to po godinama: 2019., 2022., 2024. i 2025. godine. Od ta su četiri odjavljena obrta tri imali sjedište u Slavonskom Brodu, a jedan u Oprisavcima. Prvi obrt u Brodsko-posavskoj županiji registriran za djelatnost rođendaonica datira u 2019. godinu, a taj je obrt iste godine i odjavljen odnosno zatvoren.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Prošla je ponoć, prošao je vatromet, čestitka slavonskobrodskog gradonačelnika Mirka Duspare, a onda je Dražen Žerić Žera najavio da će klavijaturist Crvene jabuke, naš čovjek Stjepan Šarić, Oriovčanin, Brođanin, otpjevati neslužbenu himnu Slavonije. I Stipa je, da ga svi čuju, zaorio: - I kad umrem, pjevat će Slavonija...

Ljekarna Korzo od 9. prosinca nalazi se na novoj adresi, na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić 3 u novouređenom, vlastitom prostoru. Na svečanom otvorenju vrpcu su presjekle minisrica zdravstva Irena Hrstić i ravnateljica Zdravstvene ustanove Ljekarna Slavonski Brod Tihana Kitter, a među mnogobrojnim gostima bili su saborski zastupnik i predsjednik Županijske skupštine Brodsko-posavske županije Pero Ćosić sa potpredsjednicima Brankom Grizeljom i Slavicom Lemaić, saborska zastupnica Sanda Livia Maduna, brodsko-posavski župan i zamjenik Danijel Marušić i Marko Šimić, te zamjenica slavonskobrodskog gradonačelnika Marina Martić Puača.

- Ovo nije samo otvorenje još jednog poslovnog prostora nego ostvarenje dugogodišnje težnje, kako svih prethodnih ravnateljica ustanove tako i mene, a to je da u vlastitom prostoru u gradu koji je središte županije, na glavnom, gradskom trgu osiguramo našim pacijentima ljekarnu kao mjesto sigurnosti i povjerenja gdje svaki pacijent dobiva stručni savjet, toplu riječ i pravi lijek u pravom trenutku. U vremenu kada nam je zdravlje važnije nego ikada ljekarna treba biti više od mjesta gdje dolazimo po svoju terapiju, treba biti prostor u kojem se ljudi osjećaju dobrodošlo, saslušano, zbrinuto.– rekla je u uvodu ravnateljica Kitter zahvalivši osnivaču, Brodsko-posavskoj županiji na bezrezervnoj podršci.

Farmakoterapijsko savjetovanje i robotsko posluživanje

Napomenula je da su u realizaciji naišli na hrpu problema jer je zgrada stara, ali su sve uspjeli riješiti. Zahvalila je ravnateljica Kitter zaposlenicima jer su, kako je rekla, svojim radom i dodatnim angažmanom uštedjeli pa su vlastitim sredstvima financirali taj projekt od milijun eura. Zahvalila je i obitelji Golubić koji su Ljekarni Korzo bili stanodavci 25 godina. Uz suvremeno uređen prostor, obnovu fasade u izvornom obliku, u ljekarni je uređen poseban prostor za farmakoterapijsko savjetovanje: - Kroz individualnu konzultaciju o terapijskim problemima, kao što su interakcija lijekova, nuspojave, u suradnji s obiteljskim liječnikom našim pacijentima će se omogućiti optimalna terapija i poboljšanje zdravlja.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Svečanom sjednicom Povjerenstva za osobe s invaliditetom i ove je godine u Slavonskom Brodu obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom, koji je 3. prosinca, te Međunarodni dan volontera, 5. prosinca. Uz izvješće o izuzetno aktivnom i uspješnom proteklom radu svih udruga, središnji dio je dodjela godišnjih nagrada. Poslodavac 2025. godine za osobe s invaliditetom je tvrtka EP-ING d. o. o.. Najbolji ovogodišnji volonteri su Darijo Barić, Marin Babić, Tomislav Srbalj, Marica Poje i Marija Ražek. Kao primjeri dobre prakse uključivanja volontera istaknuti su Volonterski klub „Agenti dobrote” SKAC-a, Osnovna škola Sibinjskih žrtava te Tipico Sports Services d. o. o.
Čestitke je udrugama na predanom radu uputila zamjenica gradonačelnika Marina Martić Puača, kao i volonterima, te poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom: - Grad je uključen u rad Povjerenstva, a i inače imamo lijepu suradnju sa svim udrugama. Svi volonteri na ponos su svih nas, a svojim primjerom, kao i poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, potiču sve koliko je važno pomagati.

Darijo Barić godinama je volontirao u Caritasu, a kada je prije tri godine otišao u mirovinu volonter je Udruge Loco moto: - I ime udruge mi je blisko, godinama sam vozio lokomotivu, bio sam strojovođa, tako da sam se kod njih snašao kao riba u vodi. Ispunjavam kvalitetno svoje vrijeme i svima nezadovoljnima, koji kukaju, ne znaju kud će sa sobom, preporučujem da se uključe u rad bilo koje udruge i vidjet će kakvo će ispunjene doživjeti i koliko ljubavi dobiti. Najvažnije je podijeliti ljubav i nemojte biti škrti.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Izložbeni prostor Sportske dvorane Vijuš te plato ispred objekta rukotvorinama i proizvodima u sklopu dvadeset i osmog Katarinskog sajma od petka do utorka ispunilo je 236 izlagača. Od igračaka do odjevnih predmeta, od nakita do namještaja, tradicionalnih slavonskih jela do mnogima dragih slatkiša u rinfuzi – ponuda Katarinskog sajma obuhvatila je sve dobne skupine posjetitelja. Sajam su u petak svečano najavili Folklorni ansambl Broda i Limena glazba „Željezničar”, a otvorio ga je gradonačelnik Mirko Duspara osvrnuvši se na činjenicu da se sajam održava od 1769. godine: - Ovo je sajam obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Održavao se krajem godine kad ljudi više nisu imali posla na poljima i imali su vremena doći u Slavonski Brod, prodati nešto od onoga što su proizveli i vidjeti prijatelje koje možda nisu vidjeli godinu dana. Tradicija se nastavlja i lijepo je vidjeti punu dvoranu, a još ljepše ispunjen plato ispred dvorane posebno zato što ima puno sadržaja za najmlađe koji će imati tri dana dječjeg Katarinskog sajma. Pozivam vas i na njihov sajam jer imate što vidjeti. Naša su djeca kreativna, rade dobre stvari i treba im pomoći kojim eurom. Hvala organizatoru i svim izlagačima koji su došli ove godine.

Tijekom programa otvorenja uručene su nagrade za najljepše štandove, a u izbornom povjerenstvu bili su Margareta Rubil iz Turističke zajednice područja Slavonski Brod-Posavina, Krunoslav Paun iz Udruženja obrtnika Slavonski Brod i Dunja Vanić iz županijskog tjednika Posavska Hrvatska. Nagradu za najljepši štand dobio je „Silvestris design” Silvije Pandurić, drugo mjesto osvojio je obrt „Puce” d. o. o., a treće štand tvrtke Color trade d.o.o.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

- Posebno smo emotivni ovih dana, ali drago nam je kad vidimo da nisu zaboravljeni, da se još uvijek okupljamo i da imamo sjećanje i na našu djecu i na hrvatske branitelje, na sve stradale, cijeli naš grad, bili smo tu i znamo koje smo strahote proživjeli, bilo je jako teško. Što vrijeme prolazi, više ljudi to potiskuju, pa je zato i cilj da se ne zaboravi – govori Ljubica Emanović, majka Mirele koja je kao 18-godišnjakinja stradala na kućnom pragu u Domovinskom ratu.

Pod nazivom „Sjetimo ih se s ponosom i tugom” Udruga civilnih stradalnika Brodsko-posavske županije i udruge koordinacije branitelja uz potporu Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije obilježile su 33. obljetnicu stradanja Slavonskog Broda. Svetu misu u Katehetskom centru „Vid Mihaljek” župe Gospe Brze Pomoći predvodio je župnik vlč. Anđelko Cindori koji je u propovijedi istaknuo: - U ovim danima sjećanja pozvani smo odmaknuti se od bilo kakvih dnevno-političkih događanja koja mogu uprljati i učiniti nedostojnom žrtvu tolikih naših branitelja i civila koji su isključivo iz ljubavi prema bližnjemu, domovini i prema Bogu žrtvovali svoj život. Nakon svete mise svim žrtvama Domovinskog rata svijeće su zapalili i cvijeće položili kod spomenika Djevojčica, zatim kod Spomenika hrvatskih branitelja roditelji i obitelji poginule djece, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske brigadir Ivica Pejaković, uime Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja Anita Milas Anzić, ravnateljica Uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, zatim predstavnici koordinacije udruga iz Domovinskog rata i svih udruga hrvatskih branitelja, predstavnici Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije, te predstavnici Domovinskog pokreta. Zajedničku molitvu predvodio je đakon Gutenberg Souro Hounye.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

U Slavonskom Brodu se upravo uređuju fasade dva najstarija nebodera, u Vukovarskoj ulici 8 i u Ulici Petra Krešimira IV. 22, a upravitelj obje stambene zgrade je Đuro Đaković Stan.

Prvi moderni neboder u Slavonskom Brodu izgrađen je 1958. godine u Širokoj ulici na broju 22 i u njega je ugrađen prvi lift u gradu. - Radimo energetsku obnovu izvana, a radi se i izolacija krova. Počeli smo prije tri tjedna s radovima i radovi dobro napreduju – govori nam na gradilištu u Širokoj ulici Danijel Marinović iz tvrtke Geo-gigant iz Slavonskog Broda.

O neboderu na križanju Vukovarske i Pilareve ulice posljednjih se godina pisalo dosta zbog prilično narušene fasade s koje su otpadali dijelovi, pa svi pohvalno govore o njenom uređenju. Izgradnja nebodera počela je 1959. godine, a završila je 1961. godine i s visinom od 33 metra i 9 katova bio je tada najviša zgrada u Slavonskom Brodu.

Čak 80 posto bespovratnih sredstava za neboder u Vukovarskoj

- Zgrada je jako zahtjevna i prostorno i trula je, a kako je izgrađena početkom 60-ih godina prošlog stoljeća vrijeme je učinilo svoje. S radovima smo počeli krajem kolovoza i upravo smo završili prvu fazu, dvije strane, sada prebacujemo skele na stranu u Vukovarskoj ulici. Kad završimo, a nagodinu u ožujku bi trebala biti gotova, bit će najljepša zgrada u Slavonskom Brodu – kaže šef gradilišta u Vukovarskoj ulici Dražen Cvitković. Izvođač radova je Konstrukt građenje sa sjedištem u Pakracu.

Na hodniku smo zatekli Petra Gavrića: - Živim u ovoj zgradi tek 12 godina, jer sam bio vani, u inozemstvu. Nema jače zgrade ni u Zagrebu, ali nije lijepo izgledala fasada. U zgradi je 18 stanara i uspjeli smo se dogovoriti, a nije nam toliko puno ni povećana pričuva.

Stepenište i hodnik u zgradi održava Marija Hercog: - U zgradi živi moj sin. Bit će puno ljepše kada se uredi kompletno fasada, jako je opadala žbuka, puno je prašine zbog toga bilo po prozorima, baš je djelovala zapušteno izvana. Naš cijeli grad treba urediti, sve su zgrade stare. Ja živim u zgradi u Teni i našu fasadu bi trebalo obnoviti, ali u mojoj zgradi je potrebniji lift jer imamo šest katova.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)