Slavonski Brod

Prošloga svibnja na adresi Ivana Gundulića 10 u Slavonskom Brodu otvoren je obrt "Ortooptika" vlasnice Zvjezdane Samardžić. Ondje veliki i mali kupci mogu kupiti dioptrijske te sunčane naočale i provjeriti dioptriju.

- Radila sam u sušionici Vrpolje, a nakon toga nisam mogla pronaći posao u struci - kaže Zvjezdana, po zanimanju inženjerka prehrambene tehnologije, i nastavlja: - S obzirom na to da je moj suprug Kristian oftalmolog preporučio mi je prekvalifikaciju u optičara kroz obrazovanje odraslih i to sam učinila u zagrebačkoj Tehničkoj školi Ruđera Boškovića. Priznali su mi predmete iz gimnazije i polagala sam stručne predmete, a morala sam odraditi dvije godine vježbi među kojima je bilo i ručno brušenje leća i izrada naočala. Danas ih više nitko ne izrađuje ručno, svi radimo na strojevima. Nakon završene prekvalifikacije rodila sam tri djevojčice, zatim sam 2017. godine radila u Ghetaldusu u Požegi, a onda odlučila otvoriti optičarski obrt. Dobila sam poticaj za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje; u početku prijave plana rada činilo se kompliciranim, ali kad sam počela raditi na tome vidjela sam da nema nekih velikih problema. Sama sam izradila plan, a vjerojatno mi je bilo lakše zato što sam već radila u toj struci, pa sam znala kakav on treba biti. Najneobičnije mi je bilo što se rad brani pred sedmeročlanom komisijom; toliku komisiju nisam imala ni na obrani diplomskog rada. Razmišljala sam o otvaranju optičarskog obrta odmah po završetku prekvalifikacije, ali prvo sam se htjela ostvariti kao majka. Nisam odmah htjela biti privatnik jer, znate kako je to. Ne znam bih li onda uopće imala djecu i koliko bih ih imala. Sad ima dosta optičarskih radnji, ali odlučila sam probati otvoriti obrt, pa ćemo vidjeti.

Zvjezdanin suprug usmjerio ju je k otvaranju obrta, a s obzirom na njegovo zanimanje priskače joj i u pomoć po potrebi. Da nije bilo tako, kaže Zvjezdana, možda bi se odselili iz Slavonskog Broda s obzirom na činjenicu da u gradu nema posla u njenoj struci, a i većina njenih kolegica otišla je u inozemstvo.

Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske

Na jedanaestoj promociji stručnih prvostupnika i petoj promociji stručnih specijalista Veleučilišta u Slavonskom Brodu, održanima proteklog petka u Kazališno-koncertnoj dvorani "Ivana Brlić-Mažuranić", diplome je dobio 161 prvostupnik stručnih studija bilinogojstva, menadžmenta i proizvodnog strojarstva te 81 stručni specijalist studija ekološke poljoprivrede i ruralnog razvoja, menadžmenta te studija energetike. Dvije generacije dio su ukupnog broja od 1.853 studenta koji su stekli diplome i zvanja na Veleučilištu u Slavonskom Brodu.  

(međunaslov) Nikad ne prestati učiti

- Broj promovenata raste iz godine u godinu, a ja sam svake godine iznimno ponosan. Ono što dodatno daje na kvaliteti Veleučilišta je činjenica da, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 1,37 posto nezaposlenih čine studenti veleučilišta. Htjeli bismo da je taj broj nula, ali treba biti realan. Na razini Republike Hrvatske to je 0,1 posto među nezaposlenima i to nam daje nadu u svijetlu budućnost i opstanak ove institucije. O prepoznatljivosti govori činjenica da 48 posto naših studenata dolazi izvan Brodsko-posavske županije i time se jako ponosimo, pogotovo u ovim trenucima depopulacije u Slavoniji i Hrvatskoj. Naši studenti su se odrekli i žrtvovali puno toga te uložili puno angažmana uz potporu svojih obitelji - istaknuo je dekan Veleučilišta izv. prof. dr. sc. Krunoslav Mirosavljević i dodao kako bi dodatni poticaj budućim studentima za nastavak školovanja mogao biti redoviti diplomski studij menadžmenta koji će biti ustrojen iduće jeseni. 

Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske

Gastroskopija i kolonoskopija rade se u dvije smjene, uskoro će se i ultrazvuk dojke moći raditi u dvije smjene, kao i magnetna rezonanca. Uvode se crvene, žute i zelene liste kako bi se smanjilo nepotrebno ponavljanje pretraga

Nedavno smo pisali o iskustvima pacijenata koji su muku mučili da bi samo dobili termin za pretragu ili pregled. No, ima i onih koji ne dođu na zakazani pregled niti ga otkažu, pa na listi čekanja ostane prazno mjesto koje je mogao iskoristiti drugi pacijent. Kakva je situacija u slavonskobrodskoj bolnici i što bi općenito moglo smanjiti liste čekanja?

Novi softver - kraće liste

- Puno čimbenika utječe na formiranje liste čekanja; na neke možete utjecati, a druge slabo možemo kontrolirati, no oni su neminovni. Primjerice, u Općoj bolnici u Kninu RTG kralježnice čeka se nekoliko godina, a u našoj bolnici možete ga snimiti odmah. Sada postoji razlika, no prije tri godine bili smo u istoj situaciji. Tada smo imali problem jer uređaji stari 12 do 15 godina nisu bili popravljeni, a na novom nisu radili paneli što što je isto kao i da vam ne radi uređaj, no onda smo rješavali problem jedan po jedan. Prošloga ljeta dva uređaja su se pokvarila, a treći su baš u to vrijeme instalirali. Jedan smo popravili, kupili jedan novi, a na trećem stavili nove panele. U ovom trenutku od tri koja rade dva su nova - pojašnjava ravnatelj Opće bolnice "Dr. Josip Benčević" prim. dr. sc.  Josip Samardžić,dr. med., i dodaje da liste čekanja nastaju zato što su pretraga postale sofisticiranije i zahtijevaju više vremena, prostora i novca te ljudskog rada.

- Netko mora biti uz uređaj, za očitanje nalaza potreban je liječnik, a za invazivniju pretragu i medicinska sestra. Je li medicina ušla u defanzivu, pa sad radimo pretrage na nešto očigledno kako bismo zadovoljili postupnik, stvar je rasprave stručnjaka, no liječnici prate njihove preporuke, pa se broj pretraga jako povećao. Opća bolnica "Dr. Josip Benčević" je klinička bolnica druge A kategorije i htjeli bismo zadovoljiti sve potrebe građana Brodsko-posavske i drugih županija te onih koji nam dolaze iz Bosne i Hercegovine. Devedeset i osam posto svih zdravstvenih usluga obavlja se na području Brodsko-posavske županije, a dva posto pretraga u kliničkim bolničkim centrima i općoj županijskoj bolnici u Požegi. U slavonskobrodskoj bolnici zaposleno je 1.186 djelatnika, a pojedine pretrage ovise o jednom uređaju i jednom čovjeku; ako u slučaju njegove bolesti ili kvara uređaja nemate pričuvni sustav, lista se odjednom poveća. Uprava bolnice prati rast lista čekanja i pokušava reagirati nabavom opreme, gastroskopija i kolonoskopija rade se u dvije smjene, a do kraja mjeseca očekujemo još jedan ultrazvuk, koji će nam putem javne nabave osigurati Ministarstvo zdravstva, uz koji bismo ultrazvuk dojke mogli raditi u dvije smjene - ističe ravnatelj i dodaje kako će vjerojatno biti uvedene i dvije smjene za magnetnu rezonancu. Liste čekanja zbunjujuće su jer se na prve preglede UZV srca čeka 30 do 60 dana, ali se na kontrolni pregled čeka i po 300 dana, no to je propisani vremenski rok za kontrolni pregled.

- Može li bolje? Uvijek može bolje i rekao bih da ima puno prostora za poboljšanje. Uočili smo da se liste čekanja nakon naglog smanjenja u roku od mjesec dana opet povećaju zato što se sazna da se u bolnici kraće čeka na pretragu, pa nam dolaze pacijenti i izvan županije. U Slavonskom Brodu bazalni RTG se radi odmah, mamografija za dva dana, a na endoprotezu kuka i slične operacije, na koje se u Londonu čeka do dvije i pol godine, kod nas dođete na red u roku od mjesec dana - kaže prim. dr. sc. Samardžić. Od 1. studenoga prošle godine do 31. listopada ove godine u slavonskobrodskoj bolnici obavljeno je 50 tisuća ultrazvuka, dnevno na objedinjeni hitni bolnički prijem dođe u prosjeku od 100 do 120 ljudi, a godišnje ih oko 50 tisuća prođe kroz OHBP, hitnu ginekološku, pedijatrijsku i psihijatrijsku ambulantu. Svim pacijentima budu napravljene barem osnovne laboratorijske pretrage, CT, ultrazvuk ili rendgenska snimanja kojih je u proteklom mjesecu u hitnoći napravljeno dvije tisuće. Pretrage objezvrjeđuje njihovo često izvođenje, ali i nepodizanje nalaza iz kojeg se može zaključiti da je pretraga napravljena nepotrebno.

- Tome ministarstvo nastoji doskočiti crvenim, žutim i zelenim listama. Možemo se pohvaliti da će slavonskobrodska bolnica biti u tom pilot projektu koji će biti proveden i u kliničkim bolničkim centrima u Rijeci, Osijeku, Dubravi i Općoj bolnici Bjelovar. Sofverski program, po preporukama Europskog radiološkog društva i Američkog koledža za radiologiju, neće vam zabraniti ponovljanje pretrage, ali upozorit će vas ako ste, primjerice, zakazali treće CT snimanje u ovoj godini, uputit će vas na moguću MR pretragu te vas upozoriti i na ono što ne trebate snimati. Primjerice, MR čitave kralježnice traje oko tri sata dok MR lumbalnosakralnog dijela traje oko 40 minuta. U Švedskoj su pomoću tog softvera nepotrebne pretrage smanjene s deset na jedan posto, a ako se kod nas taj postotak od oko 20 posto prepolovi značajno će se smanjiti i liste čekanje. U našem laboratoriju softver i-smjernice upozorava koju ste krvnu pretragu napravili i trebate li je i danas, a uvođenjem tog programa uštede u laboratoriju bile su od 15 do 20 posto. Novi softver, koji će financirati ministarstvo, do kraja mjeseca trebao bi biti primijenjen za MR i CT, a zatim na ostale pretrage - kaže ravnatelj.

Bagatelizacija pretraga

U razdoblju od tri mjeseca prošle godine na magnetnoj rezonanci od naručenih 240 nije se pojavilo 66 pacijenata, od 595 naručenih na MSCT nisu došla 82 pacijenta, 59 pacijentica od 457 nije došlo na ultrazvuk dojke, a na ultrazvuk abdomena od 270 nije došlo 108 pacijenata. - Zaposlili smo studenticu koja je nekoliko dana unaprijed zvala pacijente da potvrdi njihov dolazak na pretrage i nakon toga su se nedolasci smanjili. Ne stigne nazvati sve pacijente zbog broja pretraga, ali i tome smo tako pokušali doskočiti. Igramo se mačke i miša s listama čekanja i bili bismo najsretniji kad ih ne bi bilo jer mislim da bi se pritisak na svakog liječnika smanjio. Dobrim dijelom držimo liste čekanja pod kontrolom i u nižem smo prosjeku u Hrvatskoj zahvaljujući velikom trudu kolega te medicinskih tehničara i inženjera koji dijagnostičke postupke obavljaju u dvije smjene i u rokovima koji su za neke operacije raniji nego igdje drugdje, a nedostatke skupih uređaja i potrošnog materijala kompenziraju svojim znanjem i zalaganjem. Nadam se da ćemo situaciju unaprijediti još više, ali mislim da liste čekanja neće nestati - pojašnjava prim. Samardžić. Smanjenju lista čekanja pomogao bi veći odaziv na preventivne preglede, centralizacija podataka o obavljenim i (ne)otkazanim pretragama te, kako kaže ravnatelj, domaćinsko ponašanje pacijenata: - Kako biste se ponašali oko nečega kod kuće, tako se treba odnositi i prema pretragama. One pripadaju svima i treba ih shvatiti kao svoje.

Prim. dr. sc. Samardžić kaže da nije čuo za puno slučajeva pacijenata koji su u čekaonicama sjedili u nadi da će dobiti termin pacijenta koji nije došao na zakazani pregled ili pretragu. Pacijenti su dobivali otkazane termine drugih pacijenata, ali o tome bi bili prethodno obaviješteni telefonom. Događa se pak da pacijenti kojima su potrebni nalazi za pripremu za operaciju ponekad zlorabe objedinjeni hitni bolnički prijem kako bi ondje obavili potrebne pretrage. - Problem je svuda isti, pitanje je koliko se sustav zloupotrebljava. Mi smo ovaj sustav preuzeli od Europske unije koja ga modificira, a mislim da će se to dogoditi i kod nas. Mislim da je javno zdravstvo u Hrvatskoj među boljima u svijetu i da nam treba samo malo vremena i iskustva. Ni sve bolnice u Hrvatskoj još nemaju objedinjeni hitni bolnički prijem niti jednake informatičke sustave koji mogu pratiti liste čekanja. To je postupak koji će trajati; ništa se ne može dogoditi preko vikenda - smatra ravnatelj i dodaje da nije za novčanu penalizaciju nedolazaka na pretragu ili pregled, kakve postoje u skandinavskim zemljama i Sjedinjenim Američkim Državama, nego za edukaciju građana i osvješćivanje o važnosti pretraga. Eksperimentom provedenim u Engleskoj utvrđeno je da je među pacijentima koji se nisu pojavili na pregledu ili pretrazi bilo manje onih kojima je u SMS podsjetniku naveden i trošak pretrage za zdravstveni sustav u slučaju njihova nedolaska.

- Mislim da bi navođenje cijene pretrage možda pomoglo jer ljudi ne znaju o kojim se iznosima radi i što to pretraga zahtijeva; od ljudskog rada do uređaja i potrošnog materijala. I sam sam bio iznenađen brojkom od 50 tisuća odrađenih ultrazvuka jer to znači da su toliko puta liječnici, koji su ulagali u svoje znanje, sjeli za uređaje kupljene u Japanu ili Americi. Radi se o velikim iznosima. Magnetna rezonanca, ultrazvuk i CT u inozemstvu su predstavljene kao skupe pretrage, a kod nas se bagateliziraju - zaključuje ravnatelj.  

"KUL centar - jučer, danas, sutra" naziv je javne tribine održane proteklog petka u organizaciji Kazališne družine "Ivana Brlić-Mažuranić", korisnika projekta Kulturni centar mladih - Razvoj javno-civilnog partnerstva u kulturi u Slavonskom Brodu. Cilj programa KUL centra je promovirati koncept sudioničkog upravljanja uz uključenost lokalne zajednice te javno-privatnog partnerstva u kulturi uz očekivanu veću uključenost građana, posebno mladih, u odlučivanju, pripremi i provedbi kulturnih te edukativnih radionica. Na tribini su sudjelovali predstavnici partnera u provedbi projekta; ravnateljica Kazališno-koncertne dvorane "Ivana Brlić-Mažuranić" Sanja Nuhanović, Kristijan Vuković iz gradskog Upravnog odjela za društvene djelatnosti, tajnik Kino kluba "Paluba 7" Hrvoje Gažo, predsjednik udruge "Kameleon i mreža" Jugoslav Gojković i predsjednik Fotokluba Kadar SB Mario Boić, a tribinu su vodili Stjepan Lacković i Stella Antolović iz tvrtke Hadrian & partneri.

- Mi smo dio projekta vezanog za KUL centar, a radi se o strateškoj potpori za izradu plana upravljanja centrom. Postoji veliki interes da KUL centar profunkcionira te da svi uključeni u projekt surađuju i privuku što više mladih. Vjerujem da će kroz nekoliko godina centar biti vrlo konkretan proizvod - kazala je Stella Antolović i dodala da postoji šest sličnih projekata u Hrvatskoj, a Slavonski Brod je među prvim gradovima koji su pokrenuli projekte suradničkog upravljanja u kulturi. Umjetnička voditeljica Kazališne družine "Ivana Brlić-Mažuranić" Darija Vlajnić istaknula je da je tribina organizirana kako bi se građani mogli izjasniti kakvu organizaciju kulturnih događanja i Centra mladih žele: - Kad si mlad koncerti su ti na prvom mjestu, no svaka osoba je drugačija i uvijek si može naći druge programe kojima može zadovoljiti svoje potrebe za kulturnim razvitkom. Razgovarali smo o Savezu udruga u kulturi grada Slavonskog Broda u kojem bismo radili na projektima i inicijativama za razvoj civilnog društva. Već postoje i ideje o KUL centru 2, a razmišlja se i o nastavku projekta Galerokaz u kojem smo partneri Galeriji umjetnina grada Slavonskog Broda. Čekamo otvorenje natječaja na koje se možemo prijaviti.

- Europski socijalni fond dodjeljuje sredstva za projekte sudioničkog upravljanja u kulturi, odnosno spuštanje odluka o pojedinim segmentima na razinu samih sudionika u kulturi. Projekt KUL centra govori da postoje ljudi kojima je kultura važna i htjeli bi popraviti stanje u Slavonskom Brodu, što ne znači da ono nije dobro već da uvijek ima prostora za bolje - rekao je Stjepan Lacković.

Biti uporni u organizaciji kulturnih programa i privući mlade, ali i one starije, u Centar mladih sredstvima poput kalendara društvenih aktivnosti na području grada i Brodsko-posavske županije te razviti suradnju među udrugama - zaključci su sugovornika tribine o koracima potrebnima za što kvalitetnije ostvarenje projekta KUL centra.   

Dušan Kerić, Brođanin sa zaprešićkom adresom, ovogodišnji je prvak u natjecanju Julius Meinl barista championshipa u kojem je poznavanje kave i vještine njene pripreme odmjerilo osam finalista iz Osijeka, Rijeke, Zagreba i Splita. Karijera tog barista, trenera za Lavazzu Hrvatska u distributerskoj tvrtki Orbico, iz kratkoročnog plana prerasla je u poziv.

- Pohađao sam Ekonomsko-birotehničku školu, smjer administrativni tajnik, ali odradio sam samo obveznu praksu. Planirao sam raditi dok ne skupim novac za studij povijesti i književnosti, a prvi ugostiteljski objekt u kojem sam radio bio je Caffe bar "Horoskop". Nije mi bila namjera ostati u tom poslu, ali s vremenom je to preraslo u ljubav, a ljudi koji su me educirali prepoznali su moj talent i tako sam u ugostiteljstvu već 15 godina - ispričao nam je Dušan dok smo sjedili u Caffe baru "Lutvinka" njegovog prijatelja i kolege Nikole Barišića.

- Dečki iz Juliusa Meinla bili su sretni kad sam rekao da ću se prijaviti na natjecanje, a odlučio sam se na to samo zbog (nagradnog) puta u Australiju koji si sam ne mogu priuštiti. Julius Meinlu sam zahvalan što je otvorio vrata svima. Većina brendova se zatvori u natjecanja u vlastitoj korporaciji, a kad organizirate natjecanje na koje se može prijaviti bilo tko, onda možete znati tko je najbolji - pojasnio je naš sugovornik. Dušanov organoleptički talent prepoznao je njegov mentor i prijatelj Marko Brajković, vlasnik tvrtke Lively roasters za proizvodnju i nabavu specijalitetnih kava.

Bolje dobra kava nego lijep crtež

- Ne vidim dobro, ali zato imam dobro razvijen okus, a s time ste rođeni ili niste. Kako vježbati okusne pupoljke? Svakodnevnim ispijanjem kave. Često si radim cuppinge (kušanje kave u nekoliko faza) i pokušavam probati što više vrsta kako bih se izvježbao. Pijem dosta biljnih čajeva s izraženim okusima. Treba smanjiti ispijanje alkohola i gaziranih pića te konzumiranje začinjene hrane kako bi organoleptičke vještine bile što očuvanije - rekao je Dušan. Učio je i od kolega Olivera Oljice te Nika Orosija, vrsnih barista i poznavatelja kave, a s kolegom Karlom Purićem bio je među prvim hrvatskim natjecateljima na Barista league natjecanju. Danas je njegovo radno mjesto, uz Orbicov trening centar, i 1.300 lokala pod Orbicovim ugovorom o distribuciji Lavazza kave.

- Na edukaciji se prilagodim svakom polazniku i kad završimo ljudi shvate koliko toga zapravo nisu znali. U tom trenutku ću ih ili pridobiti za posao barista ili će mi reći "Mislio sam da je to samo crtanje po kavi. Ne zanima me aparatura ili spravljanje espressa". No, ako od sedmero polaznika pridobijem dvoje, uspio sam u svom naumu. Gosti vole vidjeti, ali i popiti lijepu kavu svaki dan, više nego dobiti na njoj neki crtež, a ostaviti je napola popijenu. Na dobrom smo putu da to usavršimo. Mogu reći da se u Hrvatskoj trenutačno pije jako dobra kava - istaknuo je Dušan. Svi baristi edukatori, prema njegovim riječima, imaju isti problem; sve zanima latte art (iscrtavanje oblika zagrijanim mlijekom na espressu), a i medije je do njegove pobjede na natjecanju zanimala uglavnom ta tema. U Hrvatskoj mnogi koji kuhaju kavu i crtaju po njoj nazivaju se baristima dok u inozemstvu konobari ne prisvajaju titulu dok ne polože ispit za to zanimanje. No, ugostitelji znaju kad netko slaže da je barist, zbog čega Dušan smatra da će kroz nekoliko godina oni biti najcjenjeniji a konobara više neće biti i gosti će svoju naručenu kavu dobivati na malom pladnju za šankom.

Na pitanje kakve smo kavopije zaključio je: - Volimo sjediti uz kavu i pijemo je jako puno po glavi stanovnika. Talijanski espresso i dalje pijemo na turski način, a treba ga ispijati brzo jer već nakon nekoliko sekundi iz njega hlape arome i okus. Uz tursku kavu sjedite i razgovarate, a nama kava služi upravo za to. U inozemstvu možete naručiti ristretto, espresso, macchiato, cappuccino i bijelu kavu. U Hrvatskoj možete naručiti 72 verzije male kave i 84 verzije velike kave. Kao konobar i barist dobio bih narudžbu za espresso, skoro ga otkucao na blagajni, pa bi gost dodao: "S mlijekom", otkucao bih 'mala s mlijekom', a onda još čuo: "U veliku šalicu". Ljudi očekuju da im konobari čitaju misli. Za razliku od prije deset godina ljudi danas znaju da će kad naruče macchiato dobiti malu kavu s kap toplog mlijeka i pjenicom i da je sve u velikoj šalici zapravo cappuccino.

Loša kava ne postoji

Ne postoji loša već loše bodovno rangirana kava, istaknuo je Dušan, a parametri koje moraju poštovati oni koji rade u šanku su izbor što bolje sirovine, dobra aparatura te ulaganje u osoblje, što puno ugostitelja ne smatra važnim. Nedovoljna higijena jako utječe na kvalitetu kave: - Mnogi posvećuju jako malo pozornosti higijeni mlinca, aparata za kavu, radne stanice i opreme i moramo još jako puno raditi na tome. Kava je masna i ako aparat ne operete jedan dan zbog nje će, kad ponovno uključite aparat, bez obzira kako je dobro napravili, kava smrdjeti.

Istra prati Zagreb u konzumiranju arabičnih kava, na jugu Hrvatske piju se gorče kave, a iako vrstu diktiraju cijene, u Slavoniji se piju bolje kave nego u Dalmaciji. U Slavonskom Brodu ima nekoliko lokala u kojima se ulaže u edukaciju, a osoblje se trudi gostima dati dobru kavu. On kod kuće voli raditi V60, aeropress i chemex iz kojih se mogu izvući okusno bolji rezultati nego u espressu, pije čisti espresso, a najbolju kavu popio je prije četiri tjedna na sajmu kave u Milanu kada je probao kavu iz Hondurasa jedne londonske pržionice. Kava koju si često priušti je etiopijska Yirgacheffe, a prije prve kave mora popiti čaj i nešto pojesti. Nije pobornik instant napitaka jer oni se rade od najlošijih dijelova kave s puno šećera i masnoće. Kad se ne bavi kavom bavi se fitnessom, igra se s kćerkicom ili sa suprugom čita knjige. Ima li planova za bližu ili dalju budućnost? - Ne planiram život previše unaprijed jer se 90 posto toga izjalovi. Nadam se da ću razvijati i dijeliti svoje znanje. Volio bih ostati u svijetu kave jer je sve više ljudi cijeni kao napitak. Ako bih nešto otvarao bio bi to coffee shop - istaknuo je Dušan. Pobjeda na Julius Meinl barista championshipu donijela mu je putovanje u Melbourne, grad u kojem je počeo razvoj craft kave i u kojem prebivaju neki od najboljih barista na svijetu Craig Simon i Saša Šestić, a ondje će imati priliku slušati i predavanja Scotta Raoa, autora priručnika za profesionalne bariste, te svog idola Tima Wendelboa čiji coffee shop u Oslu bi htio posjetiti jednog dana.  

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana tolerancije proteklog petka u Gimnaziji "Matija Mesić"

održane su radionice za učenike o ljudskim pravima kroz povijest te (ne)toleranciji u književnosti 20. stoljeća, a postavljena je i izložba postera "Oboji svijet šarenim bojama tolerancije". Najviše zanimanja učenika izazvale su "Cipelice pričalice", događaj tijekom kojeg su mogli interpretirati priče ljudi koji su nosili cipele postavljene u auli škole. Nakon toga, hodajući po oslikanim stopama do knjižnice učenici su sudjelovali u okruglom stol na temu "Empatija". Prema riječima pedagoginje Lucije Brnić gimnazija je već treću godinu uključena u europski projekt "Pokreni promjenu" koji se u Hrvatskoj provodi pod vodstvom Foruma za slobodu odgoja: - Forum je imao ulogu osposobiti nas da samostalno organiziramo projekte, a osnovni cilj našeg projekta je razbijanje predrasuda, stereotipa i poticanje tolerancije te prihvaćanja različitosti. Stoga smo organizirali cjelodnevni program, a dio toga su i "Cipelice pričalice". Priče u cipelama najčešće su tužne priče drugačijih i diskriminiranih ljudi, a cilj događanja je osvijestiti učenike o razumijevanju i empatiji prema drugima. Najljepše likovne uratke naših učenika na temu tolerancije poslali smo u Forum za slobodu odgoja gdje će biti objavljeni.

- Pokušat ćemo razgovarati s učenicima o predrasudama i vidjeti koliko znaju o tome te što znaju o empatiji i koliko su empatični jedni prema drugima. S obzirom na to da se bliže blagdani, a tijekom blagdana uvijek bude raznih humanitarnih akcija, razgovarat ćemo i tome kako uvijek samo u vrijeme blagdana budu organizirane takve akcije, a trebali bismo pomagati jedni drugima tijekom čitave godine, posebno potrebitima. Idući tjedan na radionicama o toleranciji, empatiji i prihvaćanju različitosti pokušat ću pronaći zainteresirane učenike svih generacija za razgovore o stereotipima između muškaraca i žena, a potaknut ću učenike i da ih prikažu i likovnim radovima, pa bismo kanije mogli napraviti i izložbu tih radova - rekla je stručna savjetnica i knjižničarka prof. Sandra Blažević. Ravnatelj Zlatko Markovinović istaknuo je da Gimnazija "Matija Mesić" nije obična škola kad je u pitanju građanski odgoj: - U ovoj školi, uz to što ćete puno toga naučiti, bit ćete usmjeravani i odgojeni da postanete pravi građanin Hrvatske i Europske unije. Imamo kvalitetne nastavnike koji žele raditi na projektima, kao što je i današnji projektni dan kojim su organizirali radionice i predavanja kako bi se učenici mogli izraziti, a cipelicama pričalicama učenici daju svoj doprinos projektu.

- Cilj priča je da ljudi čitaju priče i pokušaju se staviti na mjesto osoba o kojima su priče napisane i gledati život njihovim očima zato što nas to uči empatiji. Uzor nam je bio Roman Krznarić koji je osnovao Muzej empatije - istaknuo je Ivan Marunica iz 4.B razreda. - Ideja je bila da u svakoj cipelici koju oslikamo bude izmišljena priča, ali svatko od nas je napisao i dio onoga što smo sami doživjeli i osjetili. U mom razredu je komunikacija vrlo dobra. Kao i u svakom razredu, ima učenika koje ne volimo i znamo da bismo trebali biti bolji i tolerantniji prema njima. Mislim da je netko predmet netolerancije zato što smo svi drugačiji i nemamo dovoljno razumijevanja za sve. Na društvenim mrežama svi se predstavljamo onakvima kakvi nismo i puno smo drugačiji od onoga kakvi bismo trebali biti - rekla je Ana Lović, učenica 3. F razreda. 

U Općoj bolnici "Dr. Josip Benčević" proteklog vikenda organiziran je trodnevni CRO MRMI tečaj u kojem su sudjelovali pripadnici svih žurnih službi zaštite i spašavanja. U subotu je u Poliklinici održana simulacijska vježba organizacije pomoći unesrećenima prema scenariju utemeljenom na terorističkom napadu u Madridu 2004. godine, u kojoj su sudjelovali djelatnici iz žurnih službi diljem Hrvatske.

- Pokušavamo unaprijediti tečaj kako bi bilo više suradnje s drugim žurnim službama pri čemu prvenstveno mislim na policajce i vatrogasce. Scenarij današnje simulacijske vježbe ponavlja se iz godine u godinu s drugim sudionicima. Može se primijetiti da ova edukacija, koju provode Hrvatski zavod za hitnu medicinu i Krizni stožer Ministarstva zdravstva, ima učinka jer se znanje s tečaja prenosi među medicinskim djelatnicima- istaknuo je član Međunarodnog MRMI tečaja dr. Boris Hrečkovski. Zamjenik župana i načelnik županijskog Stožera civilne zaštite Stjepan Bošnjaković istaknuo je zadovoljstvo činjenicom da je slavonskobrodska bolnica organizator MRMI tečaja kojim se testiraju protokoli postupanja žurnih službi u kriznim situacijama. Prema riječima ravnatelja bolnice prim.dr.sc. Josipa Samardžića slavonskobrodski organizacijski tim MRMI tečaja, koji se održava u 11 zemalja, postavio je slavonskobrodsku bolnicu na kartu bolnica u kojima djelatnici hitnih službi iz čitave Europe mogu učiti i dijeliti svoja iskustva te ih primijenjivati u kriznim situacijama. 

Kad čovjek pomisli da je neka manifestacija doživjela vrhunac, i ne može više rasti, treba samo pomisliti na Moto klub Brod, njihove prijatelje, znane i neznane, treba pomisltii na Brođane i goste sa svih strana... treba pomisliti na Pečenkijadu, i shvatit će da nije bio u pravu. Tako su mnogi nakon prošlogodišnjeg okupljanja na Poloju, na obilježavanju završetka bajkerske sezone, kada se vrtjelo više od 130 ražnjeva, zaključili da je to vrh. I prevarili su se!

Pečenkijada No. 11, održana u subotu, 12. listopada, privukla je na Poloj po službenom popisu 173 ekipe koje su pekle uglavnom svinjske pečenke, ali bilo je tu i janjića, šarana na rašljama, kotlića sa čobancem, morskih plodova... Lijepo vrijeme dodatno je pomoglo uspjehu Pečenkijade, na Poloj su se slijevale tisuće ljudi, stizale su cijele obitelji, a nitko, baš nitko nije otišao nezadovoljan. Ni gladan.

Pečenkijada, to je već mnogima jasno, iako je i do sada privlačila mnoge goste iz raznih dijelova Hrvatske pa i drugih zemalja, može postati prvorazredan turistički događaj. Jer, treba o tome ozbiljno razmisliti, zašto ne ponuditi i organizirati dolazak 15-20 autobusa toga dana na Poloj? U hrvatskoj turističkoj ponudi zaista ima svega i svačega, a Pečenkijada je manifestacija kakva se ne može nigdje drugdje vidjeti. Zanimljivo, nesvakidašnje, veselo, nezapamćeno... samo su neki od epiteta koji su se ove prošle nedjelje čuli na Poloju, a izrekli su ih ljudi koji nisu ništa pekli, nisu bili u ekipama, već su došli "nakratko vidjeti o čemu se tu radi". Pa su ostali satima.

O 11. Pečenkijadi pričat će se još dugo. Zaslužila je.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske!)

U povodu Međunarodnog dana starijih osoba udruga "Treća dob" i Matica umirovljenika Slavonskog Broda proteklog petka organizirali su u prostorijama Matice sportsko druženje uz belot, pikado, šah i kuglanje.

- Imamo 250 članova u udruzi i 300 u Matici čija smo produžena ruka. Danas je u sportske aktivnosti uključeno od 110 do 120 umirovljenika, a mi se uvijek želimo sresti i iduće godine - rekao je tajnik udruge Zvonko Fontana i dodao da udruga planira organizirati i plesno natjecanje, no najprije je potrebno osigurati sredstva. Brodsko-posavska županija ove je godine za udrugu izdvojila pet tisuća kuna, no osim takvih dotacija "Treća dob" nema drugih sredstava.

- Htjeli smo naše umirovljenike vratiti u vrijeme kad su bili aktivni u raznim sportovima. Planova uvijek ima, no oni ovise o novcu. Koliko ga bude toliko će biti i aktivnosti kao što su izleti, odlasci u toplice i svaka aktivnost koja je na dobrobit umirovljenika - rekao je Jure Čorak, potpredsjednik udruge "Treća dob". Potpredsjednik Matice umirovljenika Slavonskog Broda Ante Špiranović istaknuo je da su aktivnosti u povodu Međunarodnog dana starijih osoba organizirane prvenstveno zbog druženja i međusobnog pomaganja u svakodnevnom životu. Dodao je da Slavonskom Brodu nedostaje još jedan dom za umirovljenika, pa umirovljenici razmišljaju o ulasku u strukture vlasti kako bi sugrađanima treće dobi osigurali ono što im je potrebno za dostojan svakodnevni život i aktivnosti koje bi poboljšale kvalitetu njihovog života u Slavonskom Brodu.

- Došli smo na kuglanje, ja sam kartala 'belu', a naše ekipe još igraju pikado i šah. Svatko voli kad su sportski rezultati bolji od tuđih, ali važno je druženje. Upoznajemo ljude iz drugih dijelova županije, razgovaramo i sad se već poznajemo - rekla je Ana Ilčešen iz Batrine, članica Udruge umirovljenika Nova Kapela.

U povodu Svjetskog dana srca proteklog petka djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, slavonskobrodske bolnice i Službe za patronažu slavonskobrodskog Doma zdravlja na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić građanima su mjerili tlak i indeks tjelesne mase te im dijelili edukativne materijale o rizicima od kardiovaskularnih bolesti te aktivnostima koje smanjuju te rizike. Dr. Igor Ivić-Hofman iz Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije istaknuo je da svake godine 17,5 milijuna ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti, a do 2030. godine broj oboljelih bit će 25 milijuna: - Prekomjerna tjelesna težina povećava vjerojatnost kardiovaskularnih bolesti, a prekomjerni unos soli jedan je od uzroka povišenog krvnog tlaka, koji uzrokuje povišeni tjelesni tlak što je pak uzrok kardiovaskularnih bolesti. Nažalost, u svijetu postoji i trend pretile djece, a prisutan je i kod nas, pa zato zdrave navike treba usvajati prije svega u obitelji. Potrebno je tri do pet puta tjedno baviti se laganom tjelovježbom prikladnom za sve dobne skupine. Preventivnim savjetima i aktivnostima potrebno je osvijestiti ljude da brinu o svome zdravlju, a dio tih aktivnosti odvija se i kroz komponente projekta "Živjeti zdravo", a to su "Volonteri u parku" i "Hodanjem do zdravlja".

- Upozoravamo građane da oni određuju kvalitetu svog života. Osnovna formula za zdrav život je umjerena prehrana i obraćanje pozornosti na to što jedemo te koliko se krećemo. Postoji puno aktivnosti kojima bi se umirovljenici, ali i svi građani, mogli baviti i preuzeti odgovornost za vlastito zdravlje. Umirovljenici više vode računa o sebi dok se građani srednje dobi više prepuštaju pretilosti. Pacijenti kojima su dijagnosticirane kardiovaskularne bolesti shvate to kao upozorenje i najčešće mijenjaju svoje navike dok su rizična skupina oni koji ne prepoznaju znakove i postanu svjesni opasnosti po zdravlje tek kad se nešto dogodi - rekla je Maria Damjanović Križanović, voditeljica patronažne službe Doma zdravlja Slavonski Brod.