Slavonski Brod

U sklopu trinaestog Tjedna psihologije u Hrvatskoj, u organizaciji Društva psihologa Brodsko-posavske županije, u utorak je predavanje na temu "Mobbing - zlostavljanje na poslu i kako si pomoći" održala mr. sc. kliničke psihologije Andreja Kostelić Martić.

- Mnogi miješaju pojmove mobbinga i stresa. Gužve u prometu, čekanje u redovima na blagajni, puno odrađenih prekovremenih sati... sve je to stres. No, ako se jednog dana moj šef počne derati na mene i druge, moramo raditi prekovremeno, ali nam to nije plaćeno to već postaje neki oblik nasilja. Kad se šef počne derati samo na mene, ne daje mi radne zadatke ili mi daje previše posla, kolege me ignoriraju ili me žele isključiti iz radne sredine, to je pravi mobbing. Svi misle da je to jako česta pojava no, na sreću, nije. U velikom istraživanju provedenom prije pet godina dobili smo podatke da je mobbing prisutan u pet do šest posto slučajeva, no variraju nepoželjna ponašanja, pa se ta brojka penje na 15 posto slučajeva mobinga - istaknula je mr. sc. Kostelić Martić. Dodala je da je prvi korak u takvim slučajevima obratiti se kadrovskoj službi, ili izravno direktoru ako se radi o manjoj radnoj sredini, kolegama ako obraćanje nadređenima nema učinka ili udrugama, sindikatu, psiholozima te pravnicima.

- Ako odlučimo podići tužbu za mobbing, svi smo gubitnici. Parnični postupci predugo traju, odštete su male, a ljudi za vrijeme postupaka izgube zdravlje. Žrtve se na sudu ne brane samo od mobbinga već se događa da velike kompanije iznose lažne optužbe protiv žrtve. Tada trpi njeno zdravlje; nastaju napadi panike, nastupaju depresija, nesanica i psihosomatski poremećaji te promjene ponašanja. Onaj tko žrtvu maltretira želi da ona misli da je nešto skrivila, pa prva žrtvina pomisao i jest "Jesam li napravila nešto krivo?". Skupina žrtava koja je idealna za mobere s poremećajima ličnosti su radišne i odane žrtve koje na kritiku reagiraju još većim radom. Moram naglasiti da moberi nisu samo osobe s poremećajima ličnosti, svatko od nas može postati mober i najvažniji su situacijski faktori. I njima se može pomoći, ako to žele, no ako imaju poremećaj ličnosti nisu motivirani za bilo kakvu promjenu - zaključila je mr. sc. Kostelić Martić i dodala da najviše mobinga ima u zdravstvu te u državnim službama. Prema europskom istraživanju provedenom 2015. godine 11 posto radnika potvrdilo je verbalno zlostavljanje u roku od mjesec dana prije provedenog istraživanja, dva posto ispitanika potvrdilo je neželjenu seksualnu pažnju, četiri posto potvrdilo je prijetnje dok je šest posto ispitanika potvrdilo ponižavajuće ponašanje prema njima. Tijekom godine dana u Europi je prijavljeno dva posto fizičkog nasilja, jedan posto seksualnog uznemiravanja te pet posto slučajeva nasilja.

Završetkom projekta pružat će se usluge za ukupno 110 korisnika što je duplo u odnosu na sadašnji broj korisnika

Centar za pružanje usluga u zajednici "Kuća sretnih ciglica" provodi projekt pod nazivom "Sretne ciglice grade put u zajednicu" kojim će se poboljšati, ojačati infrastrukturni kapaciteti ustanova s ciljem daljnje provedbe procesa deinstitucionalizacije. Ukupna vrijednost projekta je 10.165.761,04 kuna od čega su 9.687.865,02 kuna bespovratna sredstva, a ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 20. srpnja 2018. godine. Projekt se provodi od 29. lipnja 2018. godine do 29. lipnja 2021. godine.

Adaptacija prostora na pet lokacija

- Kroz taj projekt ustanova će proširiti mrežu usluga na područje Nove Gradiške, proširit ćemo se na korisničku skupinu djece s problemima u ponašanju, a i povećat će se broj izvaninstitucijskih usluga savjetovanja i organiziranog stanovanja. Stoga je u tijeku adaptacija prostora na pet lokacija, koji će biti i kompletno opremljeni. U planu je i izgradnja nove infrastrukturne jedinice kao središnji dio projekta, a nabavljena su i 4 nova vozila koja su nam potrebna za prijevoz djece i rad mobilnog tima - napomenula je Renata Puljko, ravnateljica Kuće sretnih ciglica.

U tijeku su radovi adaptacije prizemlja u Kući sretnih ciglica, bruse se parketi, lijepe pločice, kompletno će biti uređene kupaonice, zatim slijedi i adaptacija stanova na katu, a uređivat će se i fasada, te napraviti ograda oko objekta. U stanovima u Naselju Andrije Hebranga mijenja se vanjska i unutarnja stolarija i uređuju se kupaonice. U Podvinju je kroz ovaj projekt kupljena kuća u kojoj će boraviti petero djece s blagim problemima u ponašanju u dobi od 14 do 18 godiina, ta se kuća adaptira da bi bila pogodnija za stanovanje korisnika, uređuje se fasada, balkonske ograde, stepenište i dvije kupaonice. Uređuje se i prostor u središtu Nove Gradiške kojega je Kuća sretnih ciglica dobila od Grada Nova Gradiška na korištenje bez naknade - uvodi se grijanje, stavljaju se prozori i vrata, uređuje se kupaonica.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Drugi sajam vjenčanja Slavonia Aurum održat će se 15. i 16. veljače u Slavonskom Brodu, u trgovačkom centru Supernova Colosseum. Organizatori sajma su MAG-icon, Balon Art-GI uz potporu Udruženja obrtnika Slavonski Brod, Brodsko-posavske županije, Grada Slavonskog Broda i Obrtničke komore Brodsko-posavske županije.

- Na ovom drugom regionalnom sajmu vjenčanja očekuje nas još raznovrsnija ponuda i veći broj izlagača iz Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, ali prijavili su nam se izlagači i izvan Slavonije. Svoju ponudu će na ovogodišnjem sjamu izložiti i prikazati pedesetak izlagača - napominje Ivana Tomašević Grgić, vlasnica obrta Balon Art-GI koja je i inicijator održavanja sajma vjenčanja.

Sajam će za posjetitelje biti otvoren od 10 do 21 sat, a svečani program otvorenja sajma bit će 15. veljače u 12 sati. U sklopu sajma odvijat će se i prigodan zabavni program, pa tako Kozmetički salon "Livia" organizira natjecanje u šminkanju učenica Obrtničke škole Slavonski Brod i Pučkog otvorenog učilišta "Brod", a učenice Obrtničke škole, smjer frizeri, predstavit će i svečane frizure. Za glazbeni ugođaj na sajmu pobrinut će se In corde, bend za vjenčanja. Program će završiti modnom revijom u nedjelju, 16. veljače.

Posjetitelji će zaista imati priliku vidjeti i upoznati se s najboljim što se nudi za organizaciju vjenčanja, od ponude salona vjenčanica i večernjih haljina, odijela, obrta i poduzetnika koji izrađuju ukrase za vjenčanja, pozivnice, revere, zahvalnice, fotografa, snimatelja, zlatarnica, slastičara, cvjećara, restorana, dvorana za vjenčanja, do bendova, dekoratera, iznajmljivača šatora. Prilika je da svi oni koji uskoro planiraju vjenčanje iskoriste sajamske popuste koje će svatko od izlagača i ponuditi, a budućim mladencima pripremljena je i nagradna igra.

Prošloga svibnja na adresi Ivana Gundulića 10 u Slavonskom Brodu otvoren je obrt "Ortooptika" vlasnice Zvjezdane Samardžić. Ondje veliki i mali kupci mogu kupiti dioptrijske te sunčane naočale i provjeriti dioptriju.

- Radila sam u sušionici Vrpolje, a nakon toga nisam mogla pronaći posao u struci - kaže Zvjezdana, po zanimanju inženjerka prehrambene tehnologije, i nastavlja: - S obzirom na to da je moj suprug Kristian oftalmolog preporučio mi je prekvalifikaciju u optičara kroz obrazovanje odraslih i to sam učinila u zagrebačkoj Tehničkoj školi Ruđera Boškovića. Priznali su mi predmete iz gimnazije i polagala sam stručne predmete, a morala sam odraditi dvije godine vježbi među kojima je bilo i ručno brušenje leća i izrada naočala. Danas ih više nitko ne izrađuje ručno, svi radimo na strojevima. Nakon završene prekvalifikacije rodila sam tri djevojčice, zatim sam 2017. godine radila u Ghetaldusu u Požegi, a onda odlučila otvoriti optičarski obrt. Dobila sam poticaj za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje; u početku prijave plana rada činilo se kompliciranim, ali kad sam počela raditi na tome vidjela sam da nema nekih velikih problema. Sama sam izradila plan, a vjerojatno mi je bilo lakše zato što sam već radila u toj struci, pa sam znala kakav on treba biti. Najneobičnije mi je bilo što se rad brani pred sedmeročlanom komisijom; toliku komisiju nisam imala ni na obrani diplomskog rada. Razmišljala sam o otvaranju optičarskog obrta odmah po završetku prekvalifikacije, ali prvo sam se htjela ostvariti kao majka. Nisam odmah htjela biti privatnik jer, znate kako je to. Ne znam bih li onda uopće imala djecu i koliko bih ih imala. Sad ima dosta optičarskih radnji, ali odlučila sam probati otvoriti obrt, pa ćemo vidjeti.

Zvjezdanin suprug usmjerio ju je k otvaranju obrta, a s obzirom na njegovo zanimanje priskače joj i u pomoć po potrebi. Da nije bilo tako, kaže Zvjezdana, možda bi se odselili iz Slavonskog Broda s obzirom na činjenicu da u gradu nema posla u njenoj struci, a i većina njenih kolegica otišla je u inozemstvo.

Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske

Na jedanaestoj promociji stručnih prvostupnika i petoj promociji stručnih specijalista Veleučilišta u Slavonskom Brodu, održanima proteklog petka u Kazališno-koncertnoj dvorani "Ivana Brlić-Mažuranić", diplome je dobio 161 prvostupnik stručnih studija bilinogojstva, menadžmenta i proizvodnog strojarstva te 81 stručni specijalist studija ekološke poljoprivrede i ruralnog razvoja, menadžmenta te studija energetike. Dvije generacije dio su ukupnog broja od 1.853 studenta koji su stekli diplome i zvanja na Veleučilištu u Slavonskom Brodu.  

(međunaslov) Nikad ne prestati učiti

- Broj promovenata raste iz godine u godinu, a ja sam svake godine iznimno ponosan. Ono što dodatno daje na kvaliteti Veleučilišta je činjenica da, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 1,37 posto nezaposlenih čine studenti veleučilišta. Htjeli bismo da je taj broj nula, ali treba biti realan. Na razini Republike Hrvatske to je 0,1 posto među nezaposlenima i to nam daje nadu u svijetlu budućnost i opstanak ove institucije. O prepoznatljivosti govori činjenica da 48 posto naših studenata dolazi izvan Brodsko-posavske županije i time se jako ponosimo, pogotovo u ovim trenucima depopulacije u Slavoniji i Hrvatskoj. Naši studenti su se odrekli i žrtvovali puno toga te uložili puno angažmana uz potporu svojih obitelji - istaknuo je dekan Veleučilišta izv. prof. dr. sc. Krunoslav Mirosavljević i dodao kako bi dodatni poticaj budućim studentima za nastavak školovanja mogao biti redoviti diplomski studij menadžmenta koji će biti ustrojen iduće jeseni. 

Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske

Gastroskopija i kolonoskopija rade se u dvije smjene, uskoro će se i ultrazvuk dojke moći raditi u dvije smjene, kao i magnetna rezonanca. Uvode se crvene, žute i zelene liste kako bi se smanjilo nepotrebno ponavljanje pretraga

Nedavno smo pisali o iskustvima pacijenata koji su muku mučili da bi samo dobili termin za pretragu ili pregled. No, ima i onih koji ne dođu na zakazani pregled niti ga otkažu, pa na listi čekanja ostane prazno mjesto koje je mogao iskoristiti drugi pacijent. Kakva je situacija u slavonskobrodskoj bolnici i što bi općenito moglo smanjiti liste čekanja?

Novi softver - kraće liste

- Puno čimbenika utječe na formiranje liste čekanja; na neke možete utjecati, a druge slabo možemo kontrolirati, no oni su neminovni. Primjerice, u Općoj bolnici u Kninu RTG kralježnice čeka se nekoliko godina, a u našoj bolnici možete ga snimiti odmah. Sada postoji razlika, no prije tri godine bili smo u istoj situaciji. Tada smo imali problem jer uređaji stari 12 do 15 godina nisu bili popravljeni, a na novom nisu radili paneli što što je isto kao i da vam ne radi uređaj, no onda smo rješavali problem jedan po jedan. Prošloga ljeta dva uređaja su se pokvarila, a treći su baš u to vrijeme instalirali. Jedan smo popravili, kupili jedan novi, a na trećem stavili nove panele. U ovom trenutku od tri koja rade dva su nova - pojašnjava ravnatelj Opće bolnice "Dr. Josip Benčević" prim. dr. sc.  Josip Samardžić,dr. med., i dodaje da liste čekanja nastaju zato što su pretraga postale sofisticiranije i zahtijevaju više vremena, prostora i novca te ljudskog rada.

- Netko mora biti uz uređaj, za očitanje nalaza potreban je liječnik, a za invazivniju pretragu i medicinska sestra. Je li medicina ušla u defanzivu, pa sad radimo pretrage na nešto očigledno kako bismo zadovoljili postupnik, stvar je rasprave stručnjaka, no liječnici prate njihove preporuke, pa se broj pretraga jako povećao. Opća bolnica "Dr. Josip Benčević" je klinička bolnica druge A kategorije i htjeli bismo zadovoljiti sve potrebe građana Brodsko-posavske i drugih županija te onih koji nam dolaze iz Bosne i Hercegovine. Devedeset i osam posto svih zdravstvenih usluga obavlja se na području Brodsko-posavske županije, a dva posto pretraga u kliničkim bolničkim centrima i općoj županijskoj bolnici u Požegi. U slavonskobrodskoj bolnici zaposleno je 1.186 djelatnika, a pojedine pretrage ovise o jednom uređaju i jednom čovjeku; ako u slučaju njegove bolesti ili kvara uređaja nemate pričuvni sustav, lista se odjednom poveća. Uprava bolnice prati rast lista čekanja i pokušava reagirati nabavom opreme, gastroskopija i kolonoskopija rade se u dvije smjene, a do kraja mjeseca očekujemo još jedan ultrazvuk, koji će nam putem javne nabave osigurati Ministarstvo zdravstva, uz koji bismo ultrazvuk dojke mogli raditi u dvije smjene - ističe ravnatelj i dodaje kako će vjerojatno biti uvedene i dvije smjene za magnetnu rezonancu. Liste čekanja zbunjujuće su jer se na prve preglede UZV srca čeka 30 do 60 dana, ali se na kontrolni pregled čeka i po 300 dana, no to je propisani vremenski rok za kontrolni pregled.

- Može li bolje? Uvijek može bolje i rekao bih da ima puno prostora za poboljšanje. Uočili smo da se liste čekanja nakon naglog smanjenja u roku od mjesec dana opet povećaju zato što se sazna da se u bolnici kraće čeka na pretragu, pa nam dolaze pacijenti i izvan županije. U Slavonskom Brodu bazalni RTG se radi odmah, mamografija za dva dana, a na endoprotezu kuka i slične operacije, na koje se u Londonu čeka do dvije i pol godine, kod nas dođete na red u roku od mjesec dana - kaže prim. dr. sc. Samardžić. Od 1. studenoga prošle godine do 31. listopada ove godine u slavonskobrodskoj bolnici obavljeno je 50 tisuća ultrazvuka, dnevno na objedinjeni hitni bolnički prijem dođe u prosjeku od 100 do 120 ljudi, a godišnje ih oko 50 tisuća prođe kroz OHBP, hitnu ginekološku, pedijatrijsku i psihijatrijsku ambulantu. Svim pacijentima budu napravljene barem osnovne laboratorijske pretrage, CT, ultrazvuk ili rendgenska snimanja kojih je u proteklom mjesecu u hitnoći napravljeno dvije tisuće. Pretrage objezvrjeđuje njihovo često izvođenje, ali i nepodizanje nalaza iz kojeg se može zaključiti da je pretraga napravljena nepotrebno.

- Tome ministarstvo nastoji doskočiti crvenim, žutim i zelenim listama. Možemo se pohvaliti da će slavonskobrodska bolnica biti u tom pilot projektu koji će biti proveden i u kliničkim bolničkim centrima u Rijeci, Osijeku, Dubravi i Općoj bolnici Bjelovar. Sofverski program, po preporukama Europskog radiološkog društva i Američkog koledža za radiologiju, neće vam zabraniti ponovljanje pretrage, ali upozorit će vas ako ste, primjerice, zakazali treće CT snimanje u ovoj godini, uputit će vas na moguću MR pretragu te vas upozoriti i na ono što ne trebate snimati. Primjerice, MR čitave kralježnice traje oko tri sata dok MR lumbalnosakralnog dijela traje oko 40 minuta. U Švedskoj su pomoću tog softvera nepotrebne pretrage smanjene s deset na jedan posto, a ako se kod nas taj postotak od oko 20 posto prepolovi značajno će se smanjiti i liste čekanje. U našem laboratoriju softver i-smjernice upozorava koju ste krvnu pretragu napravili i trebate li je i danas, a uvođenjem tog programa uštede u laboratoriju bile su od 15 do 20 posto. Novi softver, koji će financirati ministarstvo, do kraja mjeseca trebao bi biti primijenjen za MR i CT, a zatim na ostale pretrage - kaže ravnatelj.

Bagatelizacija pretraga

U razdoblju od tri mjeseca prošle godine na magnetnoj rezonanci od naručenih 240 nije se pojavilo 66 pacijenata, od 595 naručenih na MSCT nisu došla 82 pacijenta, 59 pacijentica od 457 nije došlo na ultrazvuk dojke, a na ultrazvuk abdomena od 270 nije došlo 108 pacijenata. - Zaposlili smo studenticu koja je nekoliko dana unaprijed zvala pacijente da potvrdi njihov dolazak na pretrage i nakon toga su se nedolasci smanjili. Ne stigne nazvati sve pacijente zbog broja pretraga, ali i tome smo tako pokušali doskočiti. Igramo se mačke i miša s listama čekanja i bili bismo najsretniji kad ih ne bi bilo jer mislim da bi se pritisak na svakog liječnika smanjio. Dobrim dijelom držimo liste čekanja pod kontrolom i u nižem smo prosjeku u Hrvatskoj zahvaljujući velikom trudu kolega te medicinskih tehničara i inženjera koji dijagnostičke postupke obavljaju u dvije smjene i u rokovima koji su za neke operacije raniji nego igdje drugdje, a nedostatke skupih uređaja i potrošnog materijala kompenziraju svojim znanjem i zalaganjem. Nadam se da ćemo situaciju unaprijediti još više, ali mislim da liste čekanja neće nestati - pojašnjava prim. Samardžić. Smanjenju lista čekanja pomogao bi veći odaziv na preventivne preglede, centralizacija podataka o obavljenim i (ne)otkazanim pretragama te, kako kaže ravnatelj, domaćinsko ponašanje pacijenata: - Kako biste se ponašali oko nečega kod kuće, tako se treba odnositi i prema pretragama. One pripadaju svima i treba ih shvatiti kao svoje.

Prim. dr. sc. Samardžić kaže da nije čuo za puno slučajeva pacijenata koji su u čekaonicama sjedili u nadi da će dobiti termin pacijenta koji nije došao na zakazani pregled ili pretragu. Pacijenti su dobivali otkazane termine drugih pacijenata, ali o tome bi bili prethodno obaviješteni telefonom. Događa se pak da pacijenti kojima su potrebni nalazi za pripremu za operaciju ponekad zlorabe objedinjeni hitni bolnički prijem kako bi ondje obavili potrebne pretrage. - Problem je svuda isti, pitanje je koliko se sustav zloupotrebljava. Mi smo ovaj sustav preuzeli od Europske unije koja ga modificira, a mislim da će se to dogoditi i kod nas. Mislim da je javno zdravstvo u Hrvatskoj među boljima u svijetu i da nam treba samo malo vremena i iskustva. Ni sve bolnice u Hrvatskoj još nemaju objedinjeni hitni bolnički prijem niti jednake informatičke sustave koji mogu pratiti liste čekanja. To je postupak koji će trajati; ništa se ne može dogoditi preko vikenda - smatra ravnatelj i dodaje da nije za novčanu penalizaciju nedolazaka na pretragu ili pregled, kakve postoje u skandinavskim zemljama i Sjedinjenim Američkim Državama, nego za edukaciju građana i osvješćivanje o važnosti pretraga. Eksperimentom provedenim u Engleskoj utvrđeno je da je među pacijentima koji se nisu pojavili na pregledu ili pretrazi bilo manje onih kojima je u SMS podsjetniku naveden i trošak pretrage za zdravstveni sustav u slučaju njihova nedolaska.

- Mislim da bi navođenje cijene pretrage možda pomoglo jer ljudi ne znaju o kojim se iznosima radi i što to pretraga zahtijeva; od ljudskog rada do uređaja i potrošnog materijala. I sam sam bio iznenađen brojkom od 50 tisuća odrađenih ultrazvuka jer to znači da su toliko puta liječnici, koji su ulagali u svoje znanje, sjeli za uređaje kupljene u Japanu ili Americi. Radi se o velikim iznosima. Magnetna rezonanca, ultrazvuk i CT u inozemstvu su predstavljene kao skupe pretrage, a kod nas se bagateliziraju - zaključuje ravnatelj.  

"KUL centar - jučer, danas, sutra" naziv je javne tribine održane proteklog petka u organizaciji Kazališne družine "Ivana Brlić-Mažuranić", korisnika projekta Kulturni centar mladih - Razvoj javno-civilnog partnerstva u kulturi u Slavonskom Brodu. Cilj programa KUL centra je promovirati koncept sudioničkog upravljanja uz uključenost lokalne zajednice te javno-privatnog partnerstva u kulturi uz očekivanu veću uključenost građana, posebno mladih, u odlučivanju, pripremi i provedbi kulturnih te edukativnih radionica. Na tribini su sudjelovali predstavnici partnera u provedbi projekta; ravnateljica Kazališno-koncertne dvorane "Ivana Brlić-Mažuranić" Sanja Nuhanović, Kristijan Vuković iz gradskog Upravnog odjela za društvene djelatnosti, tajnik Kino kluba "Paluba 7" Hrvoje Gažo, predsjednik udruge "Kameleon i mreža" Jugoslav Gojković i predsjednik Fotokluba Kadar SB Mario Boić, a tribinu su vodili Stjepan Lacković i Stella Antolović iz tvrtke Hadrian & partneri.

- Mi smo dio projekta vezanog za KUL centar, a radi se o strateškoj potpori za izradu plana upravljanja centrom. Postoji veliki interes da KUL centar profunkcionira te da svi uključeni u projekt surađuju i privuku što više mladih. Vjerujem da će kroz nekoliko godina centar biti vrlo konkretan proizvod - kazala je Stella Antolović i dodala da postoji šest sličnih projekata u Hrvatskoj, a Slavonski Brod je među prvim gradovima koji su pokrenuli projekte suradničkog upravljanja u kulturi. Umjetnička voditeljica Kazališne družine "Ivana Brlić-Mažuranić" Darija Vlajnić istaknula je da je tribina organizirana kako bi se građani mogli izjasniti kakvu organizaciju kulturnih događanja i Centra mladih žele: - Kad si mlad koncerti su ti na prvom mjestu, no svaka osoba je drugačija i uvijek si može naći druge programe kojima može zadovoljiti svoje potrebe za kulturnim razvitkom. Razgovarali smo o Savezu udruga u kulturi grada Slavonskog Broda u kojem bismo radili na projektima i inicijativama za razvoj civilnog društva. Već postoje i ideje o KUL centru 2, a razmišlja se i o nastavku projekta Galerokaz u kojem smo partneri Galeriji umjetnina grada Slavonskog Broda. Čekamo otvorenje natječaja na koje se možemo prijaviti.

- Europski socijalni fond dodjeljuje sredstva za projekte sudioničkog upravljanja u kulturi, odnosno spuštanje odluka o pojedinim segmentima na razinu samih sudionika u kulturi. Projekt KUL centra govori da postoje ljudi kojima je kultura važna i htjeli bi popraviti stanje u Slavonskom Brodu, što ne znači da ono nije dobro već da uvijek ima prostora za bolje - rekao je Stjepan Lacković.

Biti uporni u organizaciji kulturnih programa i privući mlade, ali i one starije, u Centar mladih sredstvima poput kalendara društvenih aktivnosti na području grada i Brodsko-posavske županije te razviti suradnju među udrugama - zaključci su sugovornika tribine o koracima potrebnima za što kvalitetnije ostvarenje projekta KUL centra.   

Dušan Kerić, Brođanin sa zaprešićkom adresom, ovogodišnji je prvak u natjecanju Julius Meinl barista championshipa u kojem je poznavanje kave i vještine njene pripreme odmjerilo osam finalista iz Osijeka, Rijeke, Zagreba i Splita. Karijera tog barista, trenera za Lavazzu Hrvatska u distributerskoj tvrtki Orbico, iz kratkoročnog plana prerasla je u poziv.

- Pohađao sam Ekonomsko-birotehničku školu, smjer administrativni tajnik, ali odradio sam samo obveznu praksu. Planirao sam raditi dok ne skupim novac za studij povijesti i književnosti, a prvi ugostiteljski objekt u kojem sam radio bio je Caffe bar "Horoskop". Nije mi bila namjera ostati u tom poslu, ali s vremenom je to preraslo u ljubav, a ljudi koji su me educirali prepoznali su moj talent i tako sam u ugostiteljstvu već 15 godina - ispričao nam je Dušan dok smo sjedili u Caffe baru "Lutvinka" njegovog prijatelja i kolege Nikole Barišića.

- Dečki iz Juliusa Meinla bili su sretni kad sam rekao da ću se prijaviti na natjecanje, a odlučio sam se na to samo zbog (nagradnog) puta u Australiju koji si sam ne mogu priuštiti. Julius Meinlu sam zahvalan što je otvorio vrata svima. Većina brendova se zatvori u natjecanja u vlastitoj korporaciji, a kad organizirate natjecanje na koje se može prijaviti bilo tko, onda možete znati tko je najbolji - pojasnio je naš sugovornik. Dušanov organoleptički talent prepoznao je njegov mentor i prijatelj Marko Brajković, vlasnik tvrtke Lively roasters za proizvodnju i nabavu specijalitetnih kava.

Bolje dobra kava nego lijep crtež

- Ne vidim dobro, ali zato imam dobro razvijen okus, a s time ste rođeni ili niste. Kako vježbati okusne pupoljke? Svakodnevnim ispijanjem kave. Često si radim cuppinge (kušanje kave u nekoliko faza) i pokušavam probati što više vrsta kako bih se izvježbao. Pijem dosta biljnih čajeva s izraženim okusima. Treba smanjiti ispijanje alkohola i gaziranih pića te konzumiranje začinjene hrane kako bi organoleptičke vještine bile što očuvanije - rekao je Dušan. Učio je i od kolega Olivera Oljice te Nika Orosija, vrsnih barista i poznavatelja kave, a s kolegom Karlom Purićem bio je među prvim hrvatskim natjecateljima na Barista league natjecanju. Danas je njegovo radno mjesto, uz Orbicov trening centar, i 1.300 lokala pod Orbicovim ugovorom o distribuciji Lavazza kave.

- Na edukaciji se prilagodim svakom polazniku i kad završimo ljudi shvate koliko toga zapravo nisu znali. U tom trenutku ću ih ili pridobiti za posao barista ili će mi reći "Mislio sam da je to samo crtanje po kavi. Ne zanima me aparatura ili spravljanje espressa". No, ako od sedmero polaznika pridobijem dvoje, uspio sam u svom naumu. Gosti vole vidjeti, ali i popiti lijepu kavu svaki dan, više nego dobiti na njoj neki crtež, a ostaviti je napola popijenu. Na dobrom smo putu da to usavršimo. Mogu reći da se u Hrvatskoj trenutačno pije jako dobra kava - istaknuo je Dušan. Svi baristi edukatori, prema njegovim riječima, imaju isti problem; sve zanima latte art (iscrtavanje oblika zagrijanim mlijekom na espressu), a i medije je do njegove pobjede na natjecanju zanimala uglavnom ta tema. U Hrvatskoj mnogi koji kuhaju kavu i crtaju po njoj nazivaju se baristima dok u inozemstvu konobari ne prisvajaju titulu dok ne polože ispit za to zanimanje. No, ugostitelji znaju kad netko slaže da je barist, zbog čega Dušan smatra da će kroz nekoliko godina oni biti najcjenjeniji a konobara više neće biti i gosti će svoju naručenu kavu dobivati na malom pladnju za šankom.

Na pitanje kakve smo kavopije zaključio je: - Volimo sjediti uz kavu i pijemo je jako puno po glavi stanovnika. Talijanski espresso i dalje pijemo na turski način, a treba ga ispijati brzo jer već nakon nekoliko sekundi iz njega hlape arome i okus. Uz tursku kavu sjedite i razgovarate, a nama kava služi upravo za to. U inozemstvu možete naručiti ristretto, espresso, macchiato, cappuccino i bijelu kavu. U Hrvatskoj možete naručiti 72 verzije male kave i 84 verzije velike kave. Kao konobar i barist dobio bih narudžbu za espresso, skoro ga otkucao na blagajni, pa bi gost dodao: "S mlijekom", otkucao bih 'mala s mlijekom', a onda još čuo: "U veliku šalicu". Ljudi očekuju da im konobari čitaju misli. Za razliku od prije deset godina ljudi danas znaju da će kad naruče macchiato dobiti malu kavu s kap toplog mlijeka i pjenicom i da je sve u velikoj šalici zapravo cappuccino.

Loša kava ne postoji

Ne postoji loša već loše bodovno rangirana kava, istaknuo je Dušan, a parametri koje moraju poštovati oni koji rade u šanku su izbor što bolje sirovine, dobra aparatura te ulaganje u osoblje, što puno ugostitelja ne smatra važnim. Nedovoljna higijena jako utječe na kvalitetu kave: - Mnogi posvećuju jako malo pozornosti higijeni mlinca, aparata za kavu, radne stanice i opreme i moramo još jako puno raditi na tome. Kava je masna i ako aparat ne operete jedan dan zbog nje će, kad ponovno uključite aparat, bez obzira kako je dobro napravili, kava smrdjeti.

Istra prati Zagreb u konzumiranju arabičnih kava, na jugu Hrvatske piju se gorče kave, a iako vrstu diktiraju cijene, u Slavoniji se piju bolje kave nego u Dalmaciji. U Slavonskom Brodu ima nekoliko lokala u kojima se ulaže u edukaciju, a osoblje se trudi gostima dati dobru kavu. On kod kuće voli raditi V60, aeropress i chemex iz kojih se mogu izvući okusno bolji rezultati nego u espressu, pije čisti espresso, a najbolju kavu popio je prije četiri tjedna na sajmu kave u Milanu kada je probao kavu iz Hondurasa jedne londonske pržionice. Kava koju si često priušti je etiopijska Yirgacheffe, a prije prve kave mora popiti čaj i nešto pojesti. Nije pobornik instant napitaka jer oni se rade od najlošijih dijelova kave s puno šećera i masnoće. Kad se ne bavi kavom bavi se fitnessom, igra se s kćerkicom ili sa suprugom čita knjige. Ima li planova za bližu ili dalju budućnost? - Ne planiram život previše unaprijed jer se 90 posto toga izjalovi. Nadam se da ću razvijati i dijeliti svoje znanje. Volio bih ostati u svijetu kave jer je sve više ljudi cijeni kao napitak. Ako bih nešto otvarao bio bi to coffee shop - istaknuo je Dušan. Pobjeda na Julius Meinl barista championshipu donijela mu je putovanje u Melbourne, grad u kojem je počeo razvoj craft kave i u kojem prebivaju neki od najboljih barista na svijetu Craig Simon i Saša Šestić, a ondje će imati priliku slušati i predavanja Scotta Raoa, autora priručnika za profesionalne bariste, te svog idola Tima Wendelboa čiji coffee shop u Oslu bi htio posjetiti jednog dana.  

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana tolerancije proteklog petka u Gimnaziji "Matija Mesić"

održane su radionice za učenike o ljudskim pravima kroz povijest te (ne)toleranciji u književnosti 20. stoljeća, a postavljena je i izložba postera "Oboji svijet šarenim bojama tolerancije". Najviše zanimanja učenika izazvale su "Cipelice pričalice", događaj tijekom kojeg su mogli interpretirati priče ljudi koji su nosili cipele postavljene u auli škole. Nakon toga, hodajući po oslikanim stopama do knjižnice učenici su sudjelovali u okruglom stol na temu "Empatija". Prema riječima pedagoginje Lucije Brnić gimnazija je već treću godinu uključena u europski projekt "Pokreni promjenu" koji se u Hrvatskoj provodi pod vodstvom Foruma za slobodu odgoja: - Forum je imao ulogu osposobiti nas da samostalno organiziramo projekte, a osnovni cilj našeg projekta je razbijanje predrasuda, stereotipa i poticanje tolerancije te prihvaćanja različitosti. Stoga smo organizirali cjelodnevni program, a dio toga su i "Cipelice pričalice". Priče u cipelama najčešće su tužne priče drugačijih i diskriminiranih ljudi, a cilj događanja je osvijestiti učenike o razumijevanju i empatiji prema drugima. Najljepše likovne uratke naših učenika na temu tolerancije poslali smo u Forum za slobodu odgoja gdje će biti objavljeni.

- Pokušat ćemo razgovarati s učenicima o predrasudama i vidjeti koliko znaju o tome te što znaju o empatiji i koliko su empatični jedni prema drugima. S obzirom na to da se bliže blagdani, a tijekom blagdana uvijek bude raznih humanitarnih akcija, razgovarat ćemo i tome kako uvijek samo u vrijeme blagdana budu organizirane takve akcije, a trebali bismo pomagati jedni drugima tijekom čitave godine, posebno potrebitima. Idući tjedan na radionicama o toleranciji, empatiji i prihvaćanju različitosti pokušat ću pronaći zainteresirane učenike svih generacija za razgovore o stereotipima između muškaraca i žena, a potaknut ću učenike i da ih prikažu i likovnim radovima, pa bismo kanije mogli napraviti i izložbu tih radova - rekla je stručna savjetnica i knjižničarka prof. Sandra Blažević. Ravnatelj Zlatko Markovinović istaknuo je da Gimnazija "Matija Mesić" nije obična škola kad je u pitanju građanski odgoj: - U ovoj školi, uz to što ćete puno toga naučiti, bit ćete usmjeravani i odgojeni da postanete pravi građanin Hrvatske i Europske unije. Imamo kvalitetne nastavnike koji žele raditi na projektima, kao što je i današnji projektni dan kojim su organizirali radionice i predavanja kako bi se učenici mogli izraziti, a cipelicama pričalicama učenici daju svoj doprinos projektu.

- Cilj priča je da ljudi čitaju priče i pokušaju se staviti na mjesto osoba o kojima su priče napisane i gledati život njihovim očima zato što nas to uči empatiji. Uzor nam je bio Roman Krznarić koji je osnovao Muzej empatije - istaknuo je Ivan Marunica iz 4.B razreda. - Ideja je bila da u svakoj cipelici koju oslikamo bude izmišljena priča, ali svatko od nas je napisao i dio onoga što smo sami doživjeli i osjetili. U mom razredu je komunikacija vrlo dobra. Kao i u svakom razredu, ima učenika koje ne volimo i znamo da bismo trebali biti bolji i tolerantniji prema njima. Mislim da je netko predmet netolerancije zato što smo svi drugačiji i nemamo dovoljno razumijevanja za sve. Na društvenim mrežama svi se predstavljamo onakvima kakvi nismo i puno smo drugačiji od onoga kakvi bismo trebali biti - rekla je Ana Lović, učenica 3. F razreda. 

U Općoj bolnici "Dr. Josip Benčević" proteklog vikenda organiziran je trodnevni CRO MRMI tečaj u kojem su sudjelovali pripadnici svih žurnih službi zaštite i spašavanja. U subotu je u Poliklinici održana simulacijska vježba organizacije pomoći unesrećenima prema scenariju utemeljenom na terorističkom napadu u Madridu 2004. godine, u kojoj su sudjelovali djelatnici iz žurnih službi diljem Hrvatske.

- Pokušavamo unaprijediti tečaj kako bi bilo više suradnje s drugim žurnim službama pri čemu prvenstveno mislim na policajce i vatrogasce. Scenarij današnje simulacijske vježbe ponavlja se iz godine u godinu s drugim sudionicima. Može se primijetiti da ova edukacija, koju provode Hrvatski zavod za hitnu medicinu i Krizni stožer Ministarstva zdravstva, ima učinka jer se znanje s tečaja prenosi među medicinskim djelatnicima- istaknuo je član Međunarodnog MRMI tečaja dr. Boris Hrečkovski. Zamjenik župana i načelnik županijskog Stožera civilne zaštite Stjepan Bošnjaković istaknuo je zadovoljstvo činjenicom da je slavonskobrodska bolnica organizator MRMI tečaja kojim se testiraju protokoli postupanja žurnih službi u kriznim situacijama. Prema riječima ravnatelja bolnice prim.dr.sc. Josipa Samardžića slavonskobrodski organizacijski tim MRMI tečaja, koji se održava u 11 zemalja, postavio je slavonskobrodsku bolnicu na kartu bolnica u kojima djelatnici hitnih službi iz čitave Europe mogu učiti i dijeliti svoja iskustva te ih primijenjivati u kriznim situacijama.