Slavonski Brod

Projekt „FOR-GEN-LEARN - Zaboravljena generacija – ne zaboravite učiti!” odvija se u sklopu programa Erasmus+, mala partnerstva u području obrazovanja odraslih, Udruga Eko Brezna privodi kraju nakon godinu dana aktivnosti. Stoga je 26. kolovoza održana završna konferencija projekta u velikoj dvorani Doma za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod.

- Bilo je izvrsno. Rezultati koje smo ostvarili nadmašuju planirane i zaista se pokazalo da je ova pomalo zaboravljena generacija ona koja želi učili, spremna je učiti, željna je novih saznanja, novih izazova, željna je druženja, zabave, igre. Ovo je projekt u kojemu se učilo kroz igru i razgovor što osobama starije dobi i osobama s invaliditetom godi i to je način na koji oni najbolje uče. Od 10 planiranih radionica održali smo 14, od planiranih 100 sudionika bilo ih je više od 130, od planiranih 10 trenera koje smo obučili da nastave ove aktivnosti edukaciju je završilo 13, tako da smo zaista u svakom pogledu nadmašili ono što smo planirali, zadovoljna je voditeljica projekta Lidija Vukojević iz Udruge Eko Brezna.

Napomenula je da su na radionicama su obrađivali nekoliko modula, klimatska, zdravstvena, financijska i informatička pismenost koje su usko povezane s razumijevanjem klimatskih promjena koje ne samo da jako utječu na naše zdravlje, nego i na financije, a medijska pismenost je jako važna u kontekstu razumijevanja klimatskih promjena, pa su polaznike radionica nastojali naučiti o svemu tome. Izdali su edukativne materijale, klimatski priručnik putem kojeg oni na jednostavan i razumljiv način mogu doći do svih informacija.

Polaznica radionica iz Doma za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod bila je Marija Baričević: - Jako puno sam čitala i učila o klimatskim promjenama. Inače volim upoznavati prirodu, dolazim iz prirode, sa sela, pa mi je to zanimljiva tema, a dobila sam čak i diplomu i stavila ju u svoju sobu na zid.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

- Zaista vrijedan i koristan je ovo projekt, jako smo zadovoljni i uzbuđeni zbog završetka, ali i dalje ćemo prijavljivati takve i slične projekte jer su ostvareni rezultati izvanredni i toliko su višestruki da ih ne možemo ni nabrojati sve – rekla je Mirjana Jakovčev, predsjednica Udruge osoba s intelektualnim teškoćama „Regoč” na završnoj konferenciji projekta „TEPIH” održanoj 28. kolovoza.

U partnerstvu s Caritasom „Sveta Anastazija” iz Sremske Mitrovice od rujna prošle godine provode Erasmus + projekt pod nazivom „TEPIH - Tkanje, Ekologija, Poučavanje, Inkluzija, Harmonija”.

Tijekom projekta obučili su trenere za tkanje na tkalačkom stanu na izradi tepiha, oni su kasnije obučavali osobe s intelektualnim teškoćama i na taj način pokazali da se i osobe s intelektualnim teškoćama mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada ali i da mogu raditi kod svoje kuće za sebe neku korisnu stvar. Tu se, kako kaže predsjednica Jakovčev, „upetljala” i ekologija jer su od odbačene tkanine stvarali novu vrijednost, novo ruho koja je ponovno postala uporabni predmet. Sve što su radili prikazano je na web stranici Udruge Regoč, a u lipnju su organizirali i izložbu tepiha u Kući tambure, koju su pogledali i Kinezi kad su bili u posjetu, te su se oduševili što se stari zanati obnavljaju.

Značajna vrijednost projekta je i sklopljeno prijateljstvo s Caritasom „Sv. Anastazija” iz Sremske Mitrovice, razmijenili su iskustva i nadaju se daljnjoj suradnji. U sklopu projekta nabavljeni su i tkalački stanovi, šest malih, stolnih i jedan veliki Udruzi „Regoč” i isto tako Caritasu „Sv. Anastazija” što im omogućava i da stečene kompetencije prenose drugima, a već je uspostavljena suradnja s Obrtničko-tehničkom školom Slavonski Brod čiji su učenici bili uključeni u rad.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Kamp na Korčuli, nekadašnje vlasništvo Ferijalnog saveza, a nakon toga Grada Slavonskog Broda, već treću godinu zjapi prazan. Sudski sporovi, nalozi za uklanjanje novih mobilnih kućica, prebacivanje odgovornosti, izvrtanje istine, podmetanja, prigovaranja... sve to, pa i puno više, obilježava "Slučaj Korčula" posljednjih godina, a i desetljeća. No ono što se događa u posljednje dvije godine nadmašilo je sve dosad jer kamp propada, nitko o njemu ne brine, nitko ne čuva gradsku imovinu...

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

- Genijalna je ponuda na tržnici. Živim u Belgiji, došla sam na godišnji odmor i kada sam ovdje obavezno dolazim na brodsku tržnicu. Kupila sam domaće šljive. Cijene su ovdje na tržnici iste kao i u Belgiji, ali tamo su bolje plaće - kaže nam Marija Milanković.

Zatekli smo ju dok je kupovala domaće šljive kod Terezije Matušić iz Gornjeg Slatinika: - Ima šljiva ove godine, ali nema puno, slabije nego lani kad ih je bilo dosta. Najprije je bio mraz, pa poslije led i sve se to odrazilo na urod. Uvijek nješta, ali uvik je bilo i suše i leda.

Šljive prodaje po 2 eura za kilogram, crveni luk po 1,5 eura, a kilogram bijelog luka je 10 eura.

- Sve je jadno, velika je suša, iako se zalijeva ništa puno ne vrijedi. Ali eto, još uvijek se nešto nađe. Bez zalijevanja ništa ne može opstati. Nikako. Svake godine je sve teže i teže – veli Ljubica Vrbljančević iz Bickog Sela.

Kilogram mahuna kod nje je 5 eura, jabuke i šljive prodaje po 2 eura, kukuruz je 70 centi, grožđe 3 eura, smokve 5 eura, a kilogram bijelog luka 12 eura: - U proljeće je bilo malo bolje za mahune, bilo je i kiše i hladnije, sada još imamo ovo što smo ubrali, jedino smo nove posadili, pa ako dođu krajem listopada, bit će. Kukuruz je rodio koji je ranije sadit, ovaj koji je kasnije uvrnio se. Bijeli luk je jesenski i on uvijek bude krupniji od proljetnog, on je uspio, a proljetni je ostao sitan. Skupo je sve, ono što je bilo 1 kunu, sad je 1 euro. Sve kod mene je domaće, prirodno uzgojeno, ništa ne prskam, pa što ostane, ostane. Na tri, četiri bašče sadim, na svakoj nešta uspijeva, pa uvijek nešta bude.

Na štandu OPG-a Zirdum, dvadesetpetogodišnja Antonela prodavala je sve vrste povrća: - Suprug i ja smo prije tri godine počeli i u Tomici uzgajamo povrće na otvorenom, nemamo plastenike, sve je vanjsko. Imamo navodnjavanje i bez toga ni ne može, ali velike su suše, pa se odrazi na prinose i kvalitetu. Moglo je puno bolje biti, ali zadovoljni smo. Jako je puno posla, a kad smo se odlučili na poljoprivredu, puno su nam pomogli i pokazali svekar i svekrva. Dobivamo savjete od starijih i iskusnijih.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Šezdeset pet prijavljenih ekipa, vrhunski fišpaprikaši, dobro raspoloženje i druženje obilježili su i ovogodišnju, dvadeset osmu slavonskobrodsku fišijadu. Iako se temperatura prošloga petka opasno penjala iznad 30 stupnjeva Celzija, a zrak su dodatno grijale vatre ispod desetaka kotlića, nitko nije ni pomišljao na odustajanje. Onda se poslijepodne i Nebo smilovalo, pojavio se oblak, zapuhao je vjetar i bilo je puno ugodnije pa se sa sve više mjesta čula pjesma. Naravno, osim fišpaprikaša, zbog kojeg su se svi i okupili, na prostorima natjecateljskih ekipa bilo je i svega drugoga, od prženih riba, šaranskih polovica, preko suhomesnatih specijaliteta do roštilja sa svim mogućim vrstama mesa.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Udruga „Regoč” u partnerstvu s Caritasom „Sveta Anastazija” iz Sremske Mitrovice od rujna prošle godine provodi Erasmus + projekt pod nazivom „TEPIH - Tkanje, Ekologija, Poučavanje, Inkluzija, Harmonija”, a svoje uratke pokazali su na izložbi tkanih tepiha koja je otvorena u srijedu, 18. lipnja u Kući tambure.

- Zadovoljni smo što se naš projekt Erasmus + privodi kraju, kao i što ostvarujemo takav vid prijenosa znanja našim partnerima iz Caritasa iz Sremske Mitrovice. Vrijedno smo radili u različitim aktivnostima i sada pokazujemo rezultat naših radova, tepihe koje su tkali naši treneri i naše osobe koje su se uključile u edukaciju, kao i naši članovi, osobe s intelektualnim teškoćama. Projekt je to hvale vrijedan jer smo upoznali nove ljude, izmijenili s njima svoja iskustva, uključili osobe s intelektualnim teškoćama u ove aktivnosti, u zajednicu i omogućili im da spoznaju vrijednost svoga rada – istaknula je Mirjana Jakovčev, predsjednica Udruge „Regoč”.

Zadovoljstvo projektom izrazili su i partneri. - S nama su podijelili vještinu tkanja što mi do sada nismo imali u našem dnevnom boravku, a ovime smo uspjeli proširiti znanja da naši korisnici, a to su odrasle osobe s duševnim smetnjama i intelektualnim poteškoćama, imaju još jednu aktivnost u svojim radno-okupacijskim terapijama – naglasila je Kristina Dragišić iz Caritasa „Sv. Anastazija”, te podsjetila da je ovo treći projekt Erasmusm plus koji rade s udrugama iz Slavonskog Broda, prethodno su surađivali s udrugama Enas i Vrapčići.

(Više u tisaknom izdanju Posavske Hrvatske)

- Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma obveza je koja administrativno opterećuje računovodstvene urede, ali ne samo nas. Kao primjer često spominjem kad jedan obrtnik u banci podiže kredit, na primjer kupuje halu, uzme posrednika za promet nekretnina, odvjetnika da mu taj ugovor posloži, pregleda, opremu će kupiti iz leasinga i naravno da ima i računovodstvo. Nabrojala sam pet pravnih subjekata i svi će ga tražiti kopije osobnih iskaznica, izjave o tome da nije politički izložena osoba, svih pet subjekata će morati provesti dubinsku analizu za njega, a to stvarno dosta opterećujuće apsolutno sve obveznike ovoga zakona – napomenula je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa u Hrvatskoj obrtničkoj komori na seminaru kojega je prošloga tjedna održala računovođama u Slavonskom Brodu.

Predstavila im je odredbe Zakona, temeljne pojmove, tko su obveznici primjene Zakona, ali i preporučila kako uspostaviti politiku, kontrolu i postupke za učinkovito smanjivanje i djelotvorno upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma.

Govoreći o Registru stvarnih vlasnika, navela je koji su rokovi za upis, kao i rokovi za promjenu podataka u slučajevima promjene vlasničke strukture, o načinu provođenja mjera dubinske analize stranke, te čuvanja, zaštite podataka i vođenja evidencija.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Po gradilištima koja su „okupirala” Slavonski Brod posljednje vrijeme poslovica „Gdje god vidiš zgodno mjesto, ti drvo posadi” mogla bi se preimenovati u „Gdje god vidiš zgodno mjesto ti stambenu zgradu posadi”. I zaista, ako se provozate ili prošetate po gradu vidjet ćete da zgrade niču iz dana u dan i samo se može zaključiti da je potreba za stanovima više nego ikad. Prema podacima Upravnog odjel za graditeljstvo, infrastrukturu i zaštitu okoliša Brodsko-posavske županije tijekom prošle godine i do 20. svibnja 2025. godine izdane su ukupno 433 građevinske dozvole, a ove godine do svibnja predan je 141 zahtjev za građevinskom dozvolom i u prosjeku se čeka 45 dana za izdavanje dozvole. I Vlada je prvi put donijela Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine radi ublažavanja negativnog utjecaja povećanja cijena stanova za kupovinu prve nekretnine i povećanja ponude priuštivih stanova. Od ukupno 2.390.000 stambenih jedinica, 40 posto nije u funkciji stanovanja. Oni koji ponudu i potražnju stanova i kuća imaju „u malom prstu” svakako su agencije nekretninama, stoga smo razgovarali s Mariom Brezičevićem i Ninom Bračunom, vlasnicima agencija Diva i Trgo-Invest koji su nam iznijeli vrijedna zapažanja i podatke.

Kakav je odnos ponude i potražnje, što kupuju mlade obitelji, a što samci, a saznat ćete i zašto jeoblje kupitit stan u Slaovnskom Brodu nego u Zagrebu.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske) 

- Godinama se gomilaju problemi nas stanara ove zgrade, što je ogledni primjer neodgovornog upravljanja nekretninama u vlasništvu Grada Slavonskog Broda za koje je nesporno odgovoran gradonačelnik Mirko Duspara – rekao je na početku konferencije za novinare Mato Gavran, predstavnik stanara zgrade na Trgu pobjede broj 12.

Napomenuo je da je ta zgrada sagrađena 1905. godine i u jednakom suvlasničkom omjeru od 41 posto su Grad Slavonski Brod i tvrtka MIG, čiji je vlasnik Mato Gavran, te 18 posto stanar Ivan Horvat.

- Kroz sve vrijeme pozivali smo Grad da bude aktivan sudionik obnove i održavanja zgrade, ali na sve se oglušuju svaki put. Vrhunac svega i razlog sazivanja konferencije je poplava koja je bila 5. svibnja kada smo po ne znam koji put plivali, nemamo rješenje. Kompletno renoviranje prostora u podrumu rađeno je 2014. godine i tada smo pokušali napraviti spoj kanalizacije i kroz prostor koji je gradski, ali su nam gradonačelnik i njegove službe zabranili. I od tada naprosto se stalno vrtimo u krug – kaže Mato Gavran.

I struka je rekla da se taj podrumski prostor mora sanirati, ali vlasnik, Grad ne dozvoljava, odnosno nema interesa, a nakon svake iduće poplave bit će još gore. Problem je i krov koji prokišnjava, a i dimnjaci koji su u katastrofalnom stanju i ozbiljna su prijetnja prolaznicima, na što su ukazali još 2007. godine. Prije nekoliko godina jedan dimnjak su srušili, dok drugi ne mogu jer do njega trebaju doći vatrogasci, stanje je takvo da nitko od izvođača nije htio dati ni ponude. Stan pod krovom ima Ivan Horvat kojemu sva tri krovna prozora prokišnjavaju, a krov i dimnjak se mogu i urušiti i on samo apelira na Grad da zajedno s njima to sanira.

(više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Unatoč kišici koja je neumorno padala, mnogi su prošle subote došli na prvi buvljak, kojega je pod imenom „BrodUVLJAK” organizirala Brođanka Vedrana Jurišinac. Više od desetak izlagača ponudilo je raznu robu, od cipela, odjeće do torbica i sunčanih naočala, a po izrazima posjetitelja vidjelo se da su „pogodili”. Odlična atmosfera i svi nasmijani koji su izlazili iz dvorišta Pipa bara motivacija su da se ponovi. BrodUVLJAk je zaista razvedrio kišno subotnje prijepodne.