Slavonski Brod

- Posebno smo emotivni ovih dana, ali drago nam je kad vidimo da nisu zaboravljeni, da se još uvijek okupljamo i da imamo sjećanje i na našu djecu i na hrvatske branitelje, na sve stradale, cijeli naš grad, bili smo tu i znamo koje smo strahote proživjeli, bilo je jako teško. Što vrijeme prolazi, više ljudi to potiskuju, pa je zato i cilj da se ne zaboravi – govori Ljubica Emanović, majka Mirele koja je kao 18-godišnjakinja stradala na kućnom pragu u Domovinskom ratu.

Pod nazivom „Sjetimo ih se s ponosom i tugom” Udruga civilnih stradalnika Brodsko-posavske županije i udruge koordinacije branitelja uz potporu Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije obilježile su 33. obljetnicu stradanja Slavonskog Broda. Svetu misu u Katehetskom centru „Vid Mihaljek” župe Gospe Brze Pomoći predvodio je župnik vlč. Anđelko Cindori koji je u propovijedi istaknuo: - U ovim danima sjećanja pozvani smo odmaknuti se od bilo kakvih dnevno-političkih događanja koja mogu uprljati i učiniti nedostojnom žrtvu tolikih naših branitelja i civila koji su isključivo iz ljubavi prema bližnjemu, domovini i prema Bogu žrtvovali svoj život. Nakon svete mise svim žrtvama Domovinskog rata svijeće su zapalili i cvijeće položili kod spomenika Djevojčica, zatim kod Spomenika hrvatskih branitelja roditelji i obitelji poginule djece, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske brigadir Ivica Pejaković, uime Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja Anita Milas Anzić, ravnateljica Uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, zatim predstavnici koordinacije udruga iz Domovinskog rata i svih udruga hrvatskih branitelja, predstavnici Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije, te predstavnici Domovinskog pokreta. Zajedničku molitvu predvodio je đakon Gutenberg Souro Hounye.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

U Slavonskom Brodu se upravo uređuju fasade dva najstarija nebodera, u Vukovarskoj ulici 8 i u Ulici Petra Krešimira IV. 22, a upravitelj obje stambene zgrade je Đuro Đaković Stan.

Prvi moderni neboder u Slavonskom Brodu izgrađen je 1958. godine u Širokoj ulici na broju 22 i u njega je ugrađen prvi lift u gradu. - Radimo energetsku obnovu izvana, a radi se i izolacija krova. Počeli smo prije tri tjedna s radovima i radovi dobro napreduju – govori nam na gradilištu u Širokoj ulici Danijel Marinović iz tvrtke Geo-gigant iz Slavonskog Broda.

O neboderu na križanju Vukovarske i Pilareve ulice posljednjih se godina pisalo dosta zbog prilično narušene fasade s koje su otpadali dijelovi, pa svi pohvalno govore o njenom uređenju. Izgradnja nebodera počela je 1959. godine, a završila je 1961. godine i s visinom od 33 metra i 9 katova bio je tada najviša zgrada u Slavonskom Brodu.

Čak 80 posto bespovratnih sredstava za neboder u Vukovarskoj

- Zgrada je jako zahtjevna i prostorno i trula je, a kako je izgrađena početkom 60-ih godina prošlog stoljeća vrijeme je učinilo svoje. S radovima smo počeli krajem kolovoza i upravo smo završili prvu fazu, dvije strane, sada prebacujemo skele na stranu u Vukovarskoj ulici. Kad završimo, a nagodinu u ožujku bi trebala biti gotova, bit će najljepša zgrada u Slavonskom Brodu – kaže šef gradilišta u Vukovarskoj ulici Dražen Cvitković. Izvođač radova je Konstrukt građenje sa sjedištem u Pakracu.

Na hodniku smo zatekli Petra Gavrića: - Živim u ovoj zgradi tek 12 godina, jer sam bio vani, u inozemstvu. Nema jače zgrade ni u Zagrebu, ali nije lijepo izgledala fasada. U zgradi je 18 stanara i uspjeli smo se dogovoriti, a nije nam toliko puno ni povećana pričuva.

Stepenište i hodnik u zgradi održava Marija Hercog: - U zgradi živi moj sin. Bit će puno ljepše kada se uredi kompletno fasada, jako je opadala žbuka, puno je prašine zbog toga bilo po prozorima, baš je djelovala zapušteno izvana. Naš cijeli grad treba urediti, sve su zgrade stare. Ja živim u zgradi u Teni i našu fasadu bi trebalo obnoviti, ali u mojoj zgradi je potrebniji lift jer imamo šest katova.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Trideset posto 30 posto populacije treba neki oblik logopedske usluge u Hrvatskoj, a na raspolaganju imamo 1.500 logopeda. Standard Europske unije je 1 logoped na 5.000 stanovnika, a ide se prema tome da bude 1 na tri do četiri tisuće stanovnika. U Hrvatskoj 1 logoped pokriva 7 do 8 tisuća stanovnika. Već ovi podaci pokazuju da „kaskamo” poprilično za Europom i to godinama. Svi smo svjesni tendencije porasta svih oblika poremećaja komunikacije, govora, jezika i glasa, ali i nedostatka logopeda, te je studij logopedije uvršten u deficitarno zanimanje. Brodsko-posavska županija trenutno dodjeljuje stipendije za dva studenta logopedije. Kad je riječ o stručnim službama u školama, na području županije zaposlen je jedan logoped i to u Osnovnoj školi „Milan Amruš“.

- Mi prema sistematizaciji i kategorizaciji imamo popunjena mjesta, ali potrebe za logopedima uvijek ima, kako u bolnici tako i u Domu zdravlja, zavodima i drugim zdravstvenim ustanovama - odgovorio je izv. prof. prim. dr. sc. Josip Samardžić, dr. med., ravnatelj Opće bolnice „Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod u kojoj su zaposlene dvije mag. logopedije.

Pitanje o broju logopeda, dodijeljenih stipendija studentima logopedije uputili smo i Gradu Slavonskom Brodu, gradonačelniku i pročelniku za društvene djelatnosti, ali odgovor nismo dobili.

Neslužbeno smo saznali kako niti jedan dječji vrtić ni osnovna škola u Slavonskom Brodu nemaju logopeda. U Slavonskom Brodu su dva logopeda privatno i još dva rade u Zlatnom cekinu, te uz dva u bolnici i jednog u OŠ „Milan Amruš” ukupno ih je sedam. Prije devet godina, 2016. godine, na slavonskobrodskom području jedino su osnovne škole u Garčinu i Sibinju imale stručnu suradnicu logopeda, mag. logopedije tada je u svakoj od ove dvije škole radila pola radnog vremena, a sada niti jedna škola nema logopeda.

Uskoro logopedi i u domovima zdravlja

Prvi puta je u Hrvatskoj ove godine donesen Zakon o logopedskoj djelatnosti, a usvojen je u srpnju i njime je logopedska djelatnost utvrđena kao zdravstvena djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku čija je svrha unaprjeđenje kvalitete života, verbalne i neverbalne komunikacije te procesa gutanja i hranjenja. Logopedsku djelatnost obavljaju samostalno magistri logopedije na svim razinama zdravstvene zaštite sukladno normativima i standardima.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Srijeda, 29. listopada 2025., 6.55 ujutro. Roditelji su donosili dječicu, a male pospane oči širom su se otvorile kad su ušli u novu zgradu, u Dječji vrtić "Svarožić" koji je toga dana prvi put otvorio vrata. Smješten u neposrednoj blizini Srednje škole Matije Antuna Reljkovića, "Svarožić" je primio sedamdesetak mališana raspoređenih u jednu jasličku i tri mješovite vrtićke skupine.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Gradska tržnica uvijek lijepo izgleda, u svako doba godine na klupama je neko povrće i voće, ali u ovo vrijeme je posebno lijepa jer je preplavljena krizantemama. Cvijeće koje se kod nas uglavnom nosi na groblje za blagdan Svih svetih i Dušni dan u istočnoj Kini, odakle potječu, simbol su dugog života, a u Japanu nacionalni cvijet. Ovi prekrasni cvjetovi predivnih boja lijepo ukrašavaju i dvorišta. Ove srijede na tržnici su se baš i razgledavale, ali i kupovale krizanteme.

Zahtjevno cvijeće za uzgoj

Terezija Jurić iz Slavonskog Šamca cvijećem se bavi godinama: - Krizanteme su zahtjevne za uzgoj, sadnice moramo kupiti, krupne imamo u plastenicima, dok su ove sitne multiflora na otvorenom. Jako su osjetljive i treba s njima pažljivo. Ljudi nemaju baš novaca i gledaju one što manje da je jeftinije. Skupi su pelceri, gnojivo je otišlo gore tu je i prehrana. Puno uložimo. a pitanje je šta će se prodati. Što ostane, izvrnemo. Cijene su kao i prošle godine 7 i 10 eura, a one manje sitnije po 4, 5 i 6 eura. Ove krupne su osjetljivije, dvi-tri magle i odoše, a sitne mogu i na temperaturi do -5. Svojima na groblje u Bosnu sam ove godine odnijela sitne lončanice, a mužu krupnu i kći će aranžman praviti. Mislim da se ipak malo pretjeruje s ukrašavanjem groblja, bitno je svijeću upaliti i misu platiti.

Kupcima na slavonskobrodskoj tržnici dobro su znane krizanteme Bernarda Savija iz Nove Gradiške. - Dobra je godina, ali prodaja za sada slabo. Trgovački centri imaju i jeftinije pa se i to možda osjeti. Uzgoj krizantema je veliki posao, skup je repromaterijal, skupa je i radna snaga. Imamo ih svih boja i svatko kupuje nešto drugo. Boje se svi mraza, a u lončanicama je ipak cvijeće otpornije i duže traje. I ljepše je staviti živo cvijeće na grob za blagdan Sviju svetih nego umjetno – kaže Milka Šarić. Kod njih je cijena lončanica krizantema od 7 do 10 eura.

Rezane krizanteme ponudio je Antun Budisavljević iz Sibinja: - Dobra je godina za krizanteme, bolja nego lani. Imam jedan plastenik i isključivo uzgajam cvijeće za blagdan Sviju svetih. Cijena je 2 eura za vezicu i komad.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Posljednjih dana Grad Slavonski Brod obavještava građane da zbog označavanja parkirališnih mjesta na novim lokacijama u gradu uklone vozila s tih mjesta, tako je nova zona na kojoj će se naplaćivati parkiranje Slavonija II, a označena su proteklih dana mjesta i u Naselju kralja Tomislava, te u ulicama Jurja Dobrile i 108. brigade ZNG. U obrazloženju piše kako je cilj poboljšanje organizacije i sigurnosti prometa unutar naselja. Parkiranje je istinski problem u svim gradovima jer danas svaka obitelj ima bar jedan automobil, a već je puno onih koji imaju i dva, a i stare stambene zgrade nemaju garaže niti osigurana parkirališna mjesta za svoje stanare. Koncesiju za obavljanje usluge parkiranja prvi je u Slavonskom Brodu imao Brod-parking i, na primjer, 2003. godine u Slavonskom Brodu bilo je 775 javnih parkirališnih mjesta na kojima se plaćalo parkiranje, u prvoj zoni sat parkiranja bio je 3 kune, a u drugoj tri kune su se plaćala dva sata parkiranja. Uz kupnju karte na automatima tada je omogućeno i plaćanje parkiranja putem mobitela, a te godine su mjesta gdje se naplaćuje parkiranje označena plavom bojom, kako je i danas.

Od 2. siječnja 2022. odlukom Gradskog vijeća Slavonskog Broda komunalnu djelatnost parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama obavlja Ustanova za gospodarenje športskim objektima. Tada je i proširen broj javnih parkirališnih mjesta na kojima se naplaćuje parkiranje s 1.300 na 1.811. Danas se parkiranje u Slavonskom Brodu naplaćuje na 2.679 javnih parkirališnih mjesta prema podacima Ustanove za gospodarenje športskim objektima, stanje s 21. listopada 2025. godine. Cijena parkirne karte u 0. zoni je 0,70 eura za sat vremena parkiranja, a u 1. zoni 0,50 eura. Kad je riječ o održavanju postojećih parkirališnih mjesta Ustanova je zadužena za bojanje, Grad za označavanje novih parkirnih mjesta, a za čišćenje javnih površina pod naplatom parkiranja zadužen je Komunalac. Na poslovima usluge parkiranja u Ustanovi za gospodarenje športskim objektima zaposleno je 12 osoba. Iako smo postavili pitanje i Gradu Slavonskom Brodu i Ustanovi za gospodarenje športskim objektima je li u planu označavanje parkirališnih mjesta i u drugim naseljima u gradu, kao što su Mikrorajon i Naselje Andrije Hebranga, iz Ustanove su odgovorili da ta dva naselja nisu dijelom zona pod naplatom parkiranja, a iz Grada ništa nisu odgovorili na to.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Kraj kolovoza vrijeme je kada Turistička zajednica područja „Slavonski Brod-Posavina” završava akcije izbora najljepših okućnica i najboljih ugostiteljskih objekata koje su se provodile tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci. Posljednjih godina svečanost proglašenja bude upriličena u sklopu konferencija za novinare i najave Slavonija fest CMC 200 festivala.

Za nagradu zaslužni djelatnici i gosti

U kategoriji bistroa, zdravljaka najboljim je proglašen Podroom, a nagradu je preuzela Loris Galant, te zahvalila, posebno djelatnicima i gostima: - Oni su dokaz da se isplati svakodnevni trud koji ulažemo. Ova je nagrada njihova koliko i naša. Velika nam je čast što smo ju primili, dat će nam dodatnu motivaciju i energiju da nastavimo dalje s našim poslovanjem.

U kategoriji krčmi, konoba, pizzerija najboljim je proglašen Uno, a ovogodišnji najbolji restoran je Oroz.

Najbolji bar u Slavonskom Brodu ove je godine Klub Rupa, a u zahvali vlasnik Davor Jerković je istaknuo: - Mislim da su za ovu nagradu zaslužni ljudi koji dolaze i koji nas podržavaju, kao i djelatnici, a malim dijelom i ja i hvala onima koji su nas prepoznali. Kod nas se ne pušta narodna glazba što je jako rijetko u Slavonskom Brodu. U ugostiteljstvu sam 35 godina i vremena su se jako promijenila, danas su očekivanja gostiju jako velika.

Najljepšu terasu među ugostiteljskim objektima u Slavonskom Brodu ove godine ima bar GreenGo.

Obitelj Šaša dobila je nagradu za najljepšu pretkućnicu u Slavonskom Brodu.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Projekt „FOR-GEN-LEARN - Zaboravljena generacija – ne zaboravite učiti!” odvija se u sklopu programa Erasmus+, mala partnerstva u području obrazovanja odraslih, Udruga Eko Brezna privodi kraju nakon godinu dana aktivnosti. Stoga je 26. kolovoza održana završna konferencija projekta u velikoj dvorani Doma za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod.

- Bilo je izvrsno. Rezultati koje smo ostvarili nadmašuju planirane i zaista se pokazalo da je ova pomalo zaboravljena generacija ona koja želi učili, spremna je učiti, željna je novih saznanja, novih izazova, željna je druženja, zabave, igre. Ovo je projekt u kojemu se učilo kroz igru i razgovor što osobama starije dobi i osobama s invaliditetom godi i to je način na koji oni najbolje uče. Od 10 planiranih radionica održali smo 14, od planiranih 100 sudionika bilo ih je više od 130, od planiranih 10 trenera koje smo obučili da nastave ove aktivnosti edukaciju je završilo 13, tako da smo zaista u svakom pogledu nadmašili ono što smo planirali, zadovoljna je voditeljica projekta Lidija Vukojević iz Udruge Eko Brezna.

Napomenula je da su na radionicama su obrađivali nekoliko modula, klimatska, zdravstvena, financijska i informatička pismenost koje su usko povezane s razumijevanjem klimatskih promjena koje ne samo da jako utječu na naše zdravlje, nego i na financije, a medijska pismenost je jako važna u kontekstu razumijevanja klimatskih promjena, pa su polaznike radionica nastojali naučiti o svemu tome. Izdali su edukativne materijale, klimatski priručnik putem kojeg oni na jednostavan i razumljiv način mogu doći do svih informacija.

Polaznica radionica iz Doma za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod bila je Marija Baričević: - Jako puno sam čitala i učila o klimatskim promjenama. Inače volim upoznavati prirodu, dolazim iz prirode, sa sela, pa mi je to zanimljiva tema, a dobila sam čak i diplomu i stavila ju u svoju sobu na zid.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

- Zaista vrijedan i koristan je ovo projekt, jako smo zadovoljni i uzbuđeni zbog završetka, ali i dalje ćemo prijavljivati takve i slične projekte jer su ostvareni rezultati izvanredni i toliko su višestruki da ih ne možemo ni nabrojati sve – rekla je Mirjana Jakovčev, predsjednica Udruge osoba s intelektualnim teškoćama „Regoč” na završnoj konferenciji projekta „TEPIH” održanoj 28. kolovoza.

U partnerstvu s Caritasom „Sveta Anastazija” iz Sremske Mitrovice od rujna prošle godine provode Erasmus + projekt pod nazivom „TEPIH - Tkanje, Ekologija, Poučavanje, Inkluzija, Harmonija”.

Tijekom projekta obučili su trenere za tkanje na tkalačkom stanu na izradi tepiha, oni su kasnije obučavali osobe s intelektualnim teškoćama i na taj način pokazali da se i osobe s intelektualnim teškoćama mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada ali i da mogu raditi kod svoje kuće za sebe neku korisnu stvar. Tu se, kako kaže predsjednica Jakovčev, „upetljala” i ekologija jer su od odbačene tkanine stvarali novu vrijednost, novo ruho koja je ponovno postala uporabni predmet. Sve što su radili prikazano je na web stranici Udruge Regoč, a u lipnju su organizirali i izložbu tepiha u Kući tambure, koju su pogledali i Kinezi kad su bili u posjetu, te su se oduševili što se stari zanati obnavljaju.

Značajna vrijednost projekta je i sklopljeno prijateljstvo s Caritasom „Sv. Anastazija” iz Sremske Mitrovice, razmijenili su iskustva i nadaju se daljnjoj suradnji. U sklopu projekta nabavljeni su i tkalački stanovi, šest malih, stolnih i jedan veliki Udruzi „Regoč” i isto tako Caritasu „Sv. Anastazija” što im omogućava i da stečene kompetencije prenose drugima, a već je uspostavljena suradnja s Obrtničko-tehničkom školom Slavonski Brod čiji su učenici bili uključeni u rad.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Kamp na Korčuli, nekadašnje vlasništvo Ferijalnog saveza, a nakon toga Grada Slavonskog Broda, već treću godinu zjapi prazan. Sudski sporovi, nalozi za uklanjanje novih mobilnih kućica, prebacivanje odgovornosti, izvrtanje istine, podmetanja, prigovaranja... sve to, pa i puno više, obilježava "Slučaj Korčula" posljednjih godina, a i desetljeća. No ono što se događa u posljednje dvije godine nadmašilo je sve dosad jer kamp propada, nitko o njemu ne brine, nitko ne čuva gradsku imovinu...

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)