Slavonski Brod

Hrvatskom himnom koju je otpjevao zbor Glazbene škole Slavonski Brod i prigodnim pjesmama u izvedbi članova Folklornog ansambla Broda, otvoren je u utorak navečer Edukacijsko-multimedijalni centar u Tvrđavi Brod, smješten u zapadnom dijelu sjevernog kavalira. Otvorenje tog prostora, koji je prvobitno bio zamišljen za Muzej granice, no vremenom su se ideje promijenile, dugo se očekivalo jer tamo su pojedini sadržaji koji do sada nisu postojali u Slavonskom Brodu.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Centar za pružanje usluga u zajednici „Kuća sretnih ciglica“ Slavonski Brod, zahvaljujući nesebičnosti i velikodušnosti Davorke Dragomanović, dobio je dvosobni stan za svoje korisnike.

- Davorka, Daca kako smo ju zvali, moja je prijateljica, a i klijentica jer sam joj pravne, imovinske stvari rješavala. Išle smo zajedno u osnovnu i srednju školu, obje smo neudate, družile se i zbog svih tih odnosa imala je veliko povjerenje u mene. Kad je dospjela u bolnicu, dala je moj broj telefona u slučaju da joj se nešto dogodi. Bila je svjesna da je teško bolesna, a ona je uvijek htjela drugima pomoći dok je svoje tegobe potisnula i skrivala. Budući da je bila jedinica, a i njeni roditelji nisu imali braće ni sestara, razmišljala je što će biti s imovinom kad je ne bude. Vrlo je to delikatna tema za razgovor. Budući da nitko od njenih prijatelja nije bio u potrebi, a jedan manji stan je već poklonila, predložila sam joj da stan u kojem je ona živjela na Trgu pobjede oporučno ostavi Kući sretnih ciglica. To mi je ime tako lijepo zvučalo i zašto ne bi usrećila nekoga tko nije imao i nema toplinu svoga doma, da ima neki start u život. Rekla sam joj ako se predomisli da u svakom trenutku taj papir može poderati i odustati – priča odvjetnica Mirta Trninić.

Gospođa Davorka nije odustala, oporuka je napisana 23. siječnja ove godine, a ona je umrla 12. veljače u 66. godini života.

Sretna što će se život nastaviti

- S ljudskim povjerenjem u mene kao dugogodišnju kolegicu prepustila je da sve pravno riješim i bila je zadovoljna. I meni je drago što je stan dobila Kuća sretnih ciglica, još kad budem vidjela te mlade ljude u stanu, da se život tamo nastavlja, bit ću potpuno zadovoljna – kaže gospođa Trninić.

Stan se nalazi na Trgu pobjede, veličine je 52 kvadrata i treba ga samo malo urediti.

- Ovo je najveći poklon koji je ikad ustanova dobila i stvarno je to jako posebna gesta. Stan će koristiti djeca koja se pripremaju za odlazak iz ustanove, naši stariji korisnici. Za opremu za taj stan javili smo se na natječaj „RTL pomaže djeci” i čekamo rezultate, ako ne prođemo, na drugi način ćemo riješiti jer stan treba samo malo urediti i opremiti potrebnim namještajem. Ključeve smo preuzeli, stan je jako lijep, na prekrasnoj lokaciji i uredit ćemo ga da bude adekvatan sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Kada se stan opremi, uredi, a nastojat ćemo što brže, zatražit ćemo potrebnu licencu i taman će neki korisnici stasati za samostalan život jer sada trenutačno imamo nešto više mlađih korisnika. Bit će to osma lokacija na kojoj se nalaze naši korisnici – pojasnila je ravnateljica Kuće sretnih ciglica Renata Puljko.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Katarinski sajam je ove je godine okupio 248 izlagača, a svečano je otvoren jučer, 21. studenoga uz Limenu glazbu „Željezničar” i Folklorni ansambl Broda. Ponovno su popunjeni štandovi u dvorani Vijuš i na prostoru ispred tako da posjetitelji imaju priliku razgledati uistinu raznovrsnu i bogatu ponudu, od rukotvorina, gastronomskih proizvoda do suvremenih tehnologija i opreme, a uvijek se nađe nešto novo i drugačije. Sajam je otvorio gradonačelnik Mirko Duspara podsjetivši da je Slavonski Brod prije 255 godina dobio dozvolu da može organizirati sajmove, te naglasio: - Ova je godina posebna i po broju izlagača i oni na najbolji način pronose Katarinski sajam i pokazuju koliko su naši obrtnici i poduzetnici žilavi i ne daju se pored svih teškoća koje su nas proteklih godina zadesile. Posebno zahvaljujem izlagačima koji nam se iz godine u godinu vraćaju, oni su prepoznali ovaj naš sajam kao dobro mjesto, a na Brođanima je kao i svim stanovnicima Brodsko-posavske županije da dođu i podrže ih.

Napomenuo je da se razmišlja i o izgradnji hale za održavanje sajmova.

Tijekom četiri dana ovog 27. sajma obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva posjetitelji će moći uživati i u brojnim sadržajnim, edukativnim, zabavnim i gastronomskim popratnim programima namijenjenim svim generacijama.

(više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Od 1. listopada kućanstva koja su priključena na plinsku mrežu imaju novog opskrbljivača. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) provela je u drugoj polovici svibnja ove godine javni natječaj za odabir opskrbljivača u obvezi javne usluge opskrbe plinom za razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2027. godine, što je i zakonska obveza, a na kućne adrese su stigli i ugovori.

Na području Slavonskog Broda i općina Podcrkavlje, Bukovlje, Sibinj, Brodski Stupnik, Gornja Vrba, Klakar, Vrpolje, Oriovac, Gundinci, Velika Kopanica, Bebrina, novi je opskrbljivač od 1. listopada energetski subjekt Plinara istočne Slavonije d. o. o. iz Vinkovaca. Do 30. rujna 2024. godine zajamčeni opskrbljivač bio je HEP-Plin d. o. o. Za kupce plina (domaćinstva i gospodarske subjekte) to znači da su posljednji račun od HEP-Plina kao zajamčenog opskrbljivača dobili za rujan, a od listopada 2024. do 30. rujna 2027. potrošnju plina će nadzirati, obračunavati i račune ispostavljati Plinara istočne Slavonije.

Slavonskobrodsko Trgovačko društvo Brod-plin ostaje operator distribucijskog sustava na području grada Slavonskog Broda i 11 općina i nastavlja pružati uslugu distribucije. Cijena potrošnje plina se određuje prema iznosima tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom određenima odlukama Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), na temelju metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu.

- Trenutačno je na distribucijskom sustavu Brod-plina 17.041 aktivnih krajnjih potrošača plina. Tijekom 2024. godine ugovorena je izgradnja za 550 novih plinskih priključaka čime se nastavio trend rasta broja priključaka kroz zadnjih nekoliko godina. Što se tiče plinske mreže, radimo na proširenju plinske mreže u novoizgrađenim ulicama i postojećim neplinificiranim ulicama u kojima postoji dovoljan broj zainteresiranih korisnika. Trenutačno se rade građevinski radovi proširenja plinske mreže u Lužanima, Oriovcu, Vranovcima i Slavonskom Brodu. U fazi smo izrade projekta u svrhu ishođenja građevinske dozvole za izgradnju plinske mreže u općinama Slavonski Šamac i Sikirevci – ističu u Brod-plinu.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Kad krizanteme preplave tržnicu, svjesni smo da se bliži blagdan Svih svetih. Toliko lijepih vrsta, predivnih boja i zaista su neopravdano one kod nas „cvijeće za groblje”, dok su u istočnoj Kini, odakle potječu, simbol dugog života, a u Japanu nacionalni cvijet. Ima ih i po našim dvorištima, vrtovima gdje se opet sade za groblje, pa si netko i sam od njih pravi aranžmane ili ih reže za vazu.

I dok su prošle godine proizvođači govorili kako su ranije procvjetale, ove godine ih je puno još uvijek u pupovima.

Ove se godine zbog vrućine sporije otvaraju

Pavao Opačak uzgaja krizanteme trideset godina: - Zahtjevan je uzgoj krizantema, posebno ovih krupnih, one se moraju i zamračivati, a ove sitne, multiflora, su jednostavnije. Krupne su u plasteniku, a ove sitne su vani. Imam neke sorte koje se baš neće otvoriti za Svi svete, doživjele su šok jer je dugo bilo prevruće. Cijena je kao i prošle godine, od 4 eura na više, Sada uglavnom kupci rezerviraju, razgledaju, a u subotu očekujem da će krenuti prodaja ozbiljnije. Krizanteme zahtijevaju puno ljubavi, oko njih moraš stalno „igrati”, ne valja ni da rano iscvjetaju, ali nije dobro ni da „zakasne” sa cvjetanjem. Stalno nešta novo učimo i moramo pratiti. Ljudi vole lončanice jer su jeftinije od rezanih, rezana je 2 eura, a u ovoj lončanici s krupnom krizantemom ima i 12 glava za 10 eura, pa ih ljudi radije kupe, „šišaju” i prave si aranžman. Lončanice dugo traju, zato ih većina voli imati na grobu. U Kini, Japanu su one glavni cvijet u kući, neki i kod nas uzmu pa ih drže u dvorištu, ispred ulaznih vrata, a one su otporne, mogu podnijeti i temperature od -5. Prije smo ih mogli sami ukorijenjavati, ali sada više ne smijemo, tako da sadnice nabavljam iz Nizozemske.

Od 1999. godine uzgojem krizantema bavi se Mirko Kovačević iz Brodskog Vinogorja koji također kaže kako ove godine krizantemama vrijeme nije pogodovalo: - Vrućine su bile velike, suša je bila i za njih je to bio šok. Kad se zalijeva, ide kap na kap i voda dole u njima kuha što nije dobro. Imam i povrće u plasteniku i sve je otišlo, izgorilo. Loša godina je baš. Krizanteme se sporije otvaraju, ali rascvjetat će se. 

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada, a ovogodišnja tema je „Mentalno zdravlje na radnom mjestu”.

- Polovinu budnog stanja smo na radnom mjestu. Posao može biti izvor zadovoljstva, može nam dati samopouzdanje, osjećati da smo u nečemu dobri, dati nam svrhovitost, smisao, veliki dio našeg identiteta, ali može biti i izvor stresa, anksioznosti, može biti izvor psihičkih smetnji i pogoršavati postojeće psihičke smetnje – napomenula je Dubravka Ergović, prdsjednica Udruge za unapređenje mentalnog zdravlja „Vrapčići”.

Dodala je kako se zaštita odvija na nekoliko razina, od osiguravanja adekvatnih uvjeta rada do toga da moraju postojati jasne procedure tko što radi, kada i kako se radi, tko je odgovoran za koju razinu upravljanja, kolika je plaća, kada se isplaćuje, kada su odmori i mora biti jasan stav da je bilo kakva diskriminacija zabranjena.

- Mentalno zdravlje je važno i treba ga staviti u fokus, uvažavati zaposlenike, čuti što govore, omogućiti im posao koji neće biti ni pretežak da ih iscrpljuje, ali ni prelagan, odnosno takav kojim će iskazati svoje pune potencijale. Ozračje na poslu treba biti takvo da se zna da su svačije potrebe važne i da će biti uvažene i to uvijek mora ići od vrha, od vlasnika tvrtke, najviših rukovodećih struktura i spuštati se kroz sve razine. Menadžment mora intervenirati i vidjeti i kako riješiti sukobe ako ih ima, vidjeti koje su poteškoće i zbog čega dolazi do nesuglasica – podsjetila je predsjednica Ergović.

Kako bi podsjetili na sve to Udruga Vrapčići priredila je info-štand na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić, a učenici Srednje medicinske škole i Klasične gimnazije „Fra Marijan Lanosović” dijelili su letke građanima da osvijeste ljude o važnosti mentalnog zdravlja koje prožima svaku odrednicu našeg života.

Nacionalni dan multiple skleroze obilježava se 26. rujna, a Društvo multiple skleroze Brodsko-posavske županije svečani program organiziralo je na izletištu „Jezero Zeleno srce” u Slavonskom Brodu u zajedništvu s udrugama iz drugih dijelova Hrvatske, te susjednih zemalja.

- Druženja, upoznavanja, razmjena iskustava jedna je i od liječničkih preporuka za oboljele od multiple skleroze - napomenuo je predsjednik Društva Željko Pudić.

Dodaje kako su se posljednjih godina ipak neke stvari pokrenule nabolje za oboljele od multiple skleroze, prošle godine je donesen zakon, koji je dobar, ali još uvijek ima nedostataka na koje ukazuju i nastoje ih ispraviti: - Novi problem je s inkluzivnim dodatkom. Naime, kod vještačenja osobe s multiplom sklerozom često dobivaju treću razinu potpore, koja nije u skladu s njihovim stvarnim potrebama. Bolest se tretira kao kronična, ali se zanemaruje činjenica da je ona i tjelesno ograničavajuća. Zbog toga bi osobe s tjelesnim oštećenjima trebale ponovno biti procijenjene. Mi smo već podnijeli žalbe i idemo prema drugostupanjskim komisijama, nadajući se da ćemo uspjeti ispraviti ovu nepravdu.

Već nekoliko godina dobro surađuju s udrugom iz Srbije, predsjednica Udruženja „Moj Srem” iz Inđije Emilija Mihajlović oboljela je od MS-a prije 20 godina: - Tada nije bilo nikakvog lijeka, bili smo prepušteni sami sebi, a kad sam prije godinu dana dobila lijek moje se zdravstveno stanje znatno poboljšalo, bila sam na štakama, a sada samostalno hodam.

U sklopu programa obilježavanja tradicionalno su održana i zanimljiva, edukativna predavanja o klasičnim i alternativnim načinima liječenja, rehabilitacije, kao i o dezinformacijama i lažnim vijestima u medijima o zdravstvenim temama.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

„Što je ustvari uslužna djelatnost i kako ju definirati iz cipela klijenta – bilo da se radi o beauty biznisu, ugostiteljstvu, turističkim objektima, trgovini.... Svi mi koji radimo s ljudima trebamo znati što znači uslužiti i što klijent očekuje” i upravo je na ova pitanja odgovore na seminaru pod nazivom „Usluga je kraljica 21. stoljeća” u Obrtničkoj komori Brodsko-posavske županije dala Ivana Mišić Lokar iz SVIM tima.

Napomenula je da je važno pričati o financijama, cijenama, profitu, ali i istaknula da je pozadina dobrih rezultata i dobre slike financija prepoznati što je uslužnost: - Puno uslužnih djelatnosti, obrtnika s kojima se susrećemo govore da vremena nisu kao što su bila, da su teža, da su klijenti razmaženi, da se nikome ne može udovoljiti, da se puno više traži. Generalno, više rade nego što su prije radili, odnosno možda drugačije, zahtjevnije je za pružatelja usluga. Zašto? Zato što je velika konkurencija, a nisu se baš svi pripremili kako bi trebalo. Točno je da su društvo dosta raslojilo, ima onih koji nemaju dovoljno da si redovno i stalno priušte neke usluge, ali i onih koji imaju puno. Iskreno, sve uslužne djelatnosti imaju ciljnu skupinu klijenata, onih koji imaju dovoljno, a najviše onih koji imaju puno.

Treba znati što znači uslužiti

Na izjave obrtnika kako je kriza, ljudi nemaju novaca, odgovara: - Ako imamo takav stav, onda nikada nećemo moći zadovoljiti one koji imaju puno, a oni su nam klijenti. Svatko se treba sam motivirati, motivirati svoj tim okruženjem, možda putovanjem, šetnjom, biti kod nekoga tko je uslužan, napuniti se energijom. Uslužna djelatnost znači usluživati klijente, klijenti plaćaju uslugu. Objašnjava zatim kako to najbolje činiti: - Tako da procijenimo tko je ciljna skupina, što želi ta vrsta klijenata, trebamo ih prestati zvati razmaženima, ne smijemo razmišljati o njima da su neki loši ljudi jer imaju novac.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

TEPIH – Tkanje, Ekologija, Poučavanje, Inkluzija, Harmonija

Udruga „Regoč” u partnerstvu s Caritasom „Sveta Anastazija” iz Sremske Mitrovice provodi projekt pod nazivom „TEPIH - Tkanje, Ekologija, Poučavanje, Inkluzija, Harmonija”, a uvodna konferencija održana je prošloga petka, 20. rujna.

- Odavno smo se počeli baviti ekologijom, recikliranjem različitih materijala od kojih radimo nove stvari, koje dobiju novi značaj i novu uporabnu vrijednost i time čuvamo okolinu. Ove godine prvi put smo se prijavili na projekt Erasmus s Caritasom „Sv. Anastazija”. Drago nam je da ćemo ostvariti i nove kontakte, do sada nismo surađivali s udrugama iz Srbije i ovaj nam projekt otvara nove mogućnosti da se povežemo s ljudima koji se bave istom problematikom, s osobama s intelektualnim teškoćama, da razmijenimo iskustva koja će dobro doći i njima i nama – napomenula je na uvodnoj konferenciji mr. sc. Mirjana Jakovčev, predsjednica Udruge „Regoč”.

Vrijednost projekta je 60.000 eura, a provedba traje 12 mjeseci, od 1. rujna 2024. godine do 31. kolovoza 2025. godine. Ugovorno tijelo projekta je Agencija za mobilnost i programe Europske unije.

Osposobljavanje za rad na tkalačkom stanju i pomoćne poslove

- Planirani rezultati su da 12 osoba s intelektualnim ili mentalnim teškoćama stekne vještinu za rad na tkalačkom stanu ili pomoćne poslove pri tkanju, a 8 trenera će biti osposobljeno za rad na tkalačkom stanu i za poučavanje osoba s intelektualnim i mentalnim teškoćama, te će biti izrađeni neformalni programi osposobljavanja trenera za rad na poslovima tkanja i osposobljavanja za tkanje. U sklopu projekta bit će nabavljena dva velika i 12 stolnih tkalačkih stanova, te će biti provedeno 6 akcija prikupljanja stare odjeće za recikliranje, a bit će održane i dvije izložbe tkanih tepiha i uspostavljena suradnja s dvije strukovne škole, jednom iz Slavonskog Broda i jednom iz Sremske Mitrovice – istaknula je predsjednica Jakovčev.

Kristina Dragišić, koordinatorica Caritasa „Sv. Anastazija”, izrazila je zadovoljstvo partnerstvom na ovom projektu: - Usprkos tome što Caritas „Sv. Anastazija” postoji više od 20 godina nemamo toliko razgranat i širok spektar aktivnosti, ali zato smo ovdje da učimo.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)

- Nikakva je ova je godina, počevši od vrućina do prodaje, u odnosu na prošlu godinu je kao nebo i zemlja, jedino što je prošle godine bilo strašno olujno nevrijeme. Ranije je sve, čak 20 dana, došlo ove godine, tako će ranije i proći, a prodaja je ništa, nula – govori Jozo Šimić iz Bukovlja.

I dok su mu prošle godine uslijed olujnog nevremena stradali plastenici, pa je plastenička proizvodnja povrća bila znatno lošija od onoga uzgojenog vani, ove godine je obrnuto: - Za zimnicu se rajčica još ne traži, veleprodajna cijena rajčice za kuhanje je 80 centi. Vanjska rajčica ide za zimnicu, a kako nema potražnje držimo je na grani zrelu, propada i kad se ubere omekanila je, bilo je i bacanja. Ne prodaje se najbolje, ne znam je li previše uvezeno ili sezona nije povukla. U Srbiji sade rajčicu za sezonu u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a kad se uveze, cijene padnu. Prošli tjedan je kilogram rajčice bio 1,50 euro, ova je 1,20 eura. Ova godina je stvarno loša, plastenička proizvodnja je totalno neisplativa koliko je tu rada. Da nije bilo ovoliko sunca i suše, paprika bi vani bila bolja. Sreća što je naša paprika kraj Glogovice pa nije problem za zalijevanje jer bez vode je nemoguće. Ove godine nije bilo kiše, prošla je bila kišovita i paprika je bila bolja. No, ova godina je takva, bit će nagodinu bolje.

Na klupama smo zatekli maline iz Nove Gradiške. - Imamo cjelogodišnju sortu pa ih beremo sve do listopada. Noga Gradiška nam je malo tržište, pa prodajemo i na slavonskobrodskoj tržnici. Na jutru površine imamo oko 4.000 sadnica. Supruga i ja smo ih posadili, zamislili kao obiteljski posao, ali je preraslo, pa imamo radnike koji okopavaju i beru jer malinu treba brati svaki dan. I njima škodi suša, navodnjavamo, ali nije to-to dok ne padne prava kiša. Crijevo kapa po sredini kap po kap, a maline imaju široki korijen pa je okolo suho. Velike žege su bile i plodovi su imali ožegotine, to je ono bijelo na ćošku, a i lišće i sama biljka je pretrpjela te ožegotine. Srijedom se ne kupuju baš toliko kao subotom, a što ne prodamo isti dan pravimo džem ili zaledimo pa kad ih se nakupi kuhamo džem – priča 27-godišnji Bruno Bušić. Prodaje mjericu od 250 grama malina po cijeni od 2,5 eura, tako da je kilogram 10 eura.

(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)