Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije organizirala je stručni sastanak na temu "Resocijalizacija ovisnika- kako povećati učinkovitost programa?". Cilj sastanka je, kako je rekla voditeljica Službe Senka Gabud Gjurčević, prezentacija dosadašnjeg rada svih dionika s područja županije kao i produbljivanje suradnje i međusobno povezivanje na svim razinama. Predavačice su bile Sanja Mikulić, voditeljica Službe za suzbijanje zlouporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dr. sc. Jadranka Ivandić Zimić, voditeljica Odsjeka za međunarodnu suradnju na području droga.
- Generalni je zaključak da je hrvatski model tretmana vrlo uspješan i dobar te podržava i uključuje sve europske standarde, ali svakako da ima prostora za napretkom, prvenstveno kada je riječ o boljem nadzoru kod provođenja supstitucijske terapije - rekla je Sanja Mikulić.
Napomenula je da Brođani, koji su u sustavu liječenja od ovisnosti o drogama, primaju farmakoterapiju odnosno spomenutu supstitucijsku terapiju kako bi mogli apstinirati od korištenja opijata, a to je standardna metoda liječenja za "osobe u tretmanu" uz koju idu i ostale psihosocijalne intervencije.
- Broj ovisnika u Slavonskom Brodu i županiji nije zabrinjavajući. Otprilike godišnje stotinjak osoba s problemom ovisnosti prolazi tretman Službe, tako da Brodsko-posavska županija stoji dobro u odnosu na ostale - dodala je Mikulić.
Istaknula je da od 2007. godine, a posebice od ulaska u Europsku uniju, i u Hrvatskoj se sve više govori i radi na novom pristupu oporavka liječenih ovisnika, pa se osoba nakon uspješne borbe sa svojom ovisnošću, ponovno uključuje u zajednicu. No, to uključenje ne ide uvijek glatko, ponajviše zbog predrasuda i stigmatizacije, a iskustva govore da nema puno poslodavaca koji su spremni zaposliti osobe koje su imale problema s ovisnošću, iako imaju mogućnost korištenja poticaja kroz mjere zapošljavanja. - Još uvijek je prisutna ta stigmatizacija s obje strane jer bivši ovisnici ne žele da poslodavci znaju o njihovom problemu iz prošlosti, dok poslodavci nerado pružaju poslovnu priliku i povjerenje takvim osobama - zaključila je.